Raiffeisen bank: Politika u 2017. utiče na rast i tržišta kapitala

Očekuje se stvarni rast BDP od 1,5% za euro zonu u 2017. i 1,7% u Njemačkoj, Francuskoj 1,3%, Španiji 2,5% i Italiji 0,6%

Piše: Peter Brezinschek, direktor Global Researcha

Godina 2016. bila je godina političkih iznenađenja, čiji će se uticaj nastaviti i po njenom završetku. Za tržišta kapitala su, pored Brexita u junu, ključni događaji bili
neočekivani ishod američkih izbora u novembru i neuspjela ustavna reforma u Italiji u decembru. U 2017. su

planirani važni izbori u Holandiji, Francuskoj, Njemačkoj i možda Italiji, koji već bacaju sjenu na sveukupnu investicijsku klimu. Jaz kapitala kod talijanskih banaka je bio glavni razlog za davanje Kvantitativnih olakšica od strane Evropske centralne banke u iznosu od 60 milijardi eura mjesečno, što je produženo do kraja decembra 2017. godine.

Evropa: reforme stavljene u drugi plan
Da – Velike Britanije izlasku iz EU i italijansko ne ustavnoj reformi ukazuju na nepovjerenje koje veliki dio evropske populacije gaji prema evropskim institucijama i svojim državnim vladama. Političke stranke koje se ne vide kao dio nepopularnih “institucija“ promovišu sigurnost radnih mjesta i veće plate kroz veći protekcionizam. Kao posljedica toga, „etablirane“ političke stranke počinju, do određene mjere, da se povinuju ovim populističkim zahtjevima u vlastitoj ekonomskoj politici. Države kao što su Portugal, Italija i Španija su najavile programe potrošnje kako bi podržale ekonomiju, iako bi Pakt stabilnosti i rasta zahtjevao restriktivniju budžetsku politiku.
Međutim, ne samo na državnom, već i na evropskom nivou pokušava se suprotstaviti sve većem skepticizmu i odbijanju budućih reformi. Odustajanje od sankcija za kršenje Pakta o stabilnosti i rastu, kao i zahtjevi za ekspanzivniju fiskalnu politiku u cijeloj euro zoni smatraju se signalima za glavne zemlje euro zone da povećaju državnu potrošnju. Iako se ne postiže brzo, održivi ekonomski rast trajno povećava nivo prosperiteta jedne države. Da bi se postigao, potrebne su dalje strukturalne reforme.

Za 2016. i 2018. očekuju se stope inflacije od 2% i 2,1% a Europo zona: 1,5%

Očekuje se stvarni rast BDP od 1,5 procenta za euro zonu u 2017. i 1,7 procenata u glavnim zemljama Njemačkoj, Francuskoj 1,3 procenata, Španiji 2,5 procenata i Italiji 0,6 procenata. U Velikoj Britaniji su pregovori o Brexitu već izazvali pad rasta stvarnog BDP u 2017. na 1,0 procenat (u 2016. 1,9 procenata).

Sjedinjene Države čekaju “Efekat Trampa”
U SAD se očekuju ubrzani rast BDP za 2,4 procenta (u 2016. 1,6 procenata). Međutim, ova prognoza ne uključuje efekte mogućih zakonodavnih prijedloga Trampove vlade. Ipak, prisutni su dokazi o značajnim pozitivnim efektima postojeće prognoze.

Postavljanje kursa u SAD prema izuzetno ekstremnoj fiskalnoj politici sa snažnom ekspanzijom deficita budžeta unosi novu dinamiku na tržište. Jedan od prvih Trampovih poteza najvjerovatnije će biti program velikog smanjenja poreza (kako za kompanije tako i za domaćinstva). Takođe, na berzama su ubrzo najavljene infrastrukturne investicije. Očekuje se rast inflacije, budući da su cijene osnovnih namirnica i energije takođe značajno porasle. Istovremeno, dugoročne kamatne stope na tržištu su značajno porasle od Trampovog izbora. Stopa prinosa u SAD je 90 baznih poena, u Njemačkoj 55 a na nekim tržištima u razvoju je preko 100 baznih poena. Ovakav razvoj situacije će se vjerovatno nastaviti tokom 2017.

Kamatne stope takođe rastu u SAD, iako ne tako brzo kao u istorijskom kontekstu. Od američkih izbora, značajno je opalo neslaganje između očekivanja na tržištu i smjernica centralne banke za naredni period vezano za ključne kamatne stope. Što su veća usklađivanja kamatne stope, niži je dugoročni rast u prinosima, što je takođe relevantno za dugoročnu prognozu na evropskom tržištu obveznica.

Nacionalni interesi prijete ekonomskom razvoju u SIE
Za 2017. očekuje se rast stvarnog BDP od 3 posto (u 2016. bilo je 2,6) za SIE podregion SE 3,3 procenta za JIE i za IE rast od 1 posto. U rastu prednjači Albanija sa 4 posto, Rumunija sa 3,6 i Slovačka sa 3,3 procenta.

Tendencija da se sve više favorizuju državni interesi od rješenja na tržištu je prisutnai u SIE. Kratkoročno, to neće ugroziti dinamiku snažnog rasta, već će se na dugoročnoj osnovi smanjiti velike prednosti fleksibilnosti i deregulacije na ovim tržištima.

U SE/JIE, snažna ekonomska potražnja još dominira u 2017. što dovodi do prosječnog ekonomskog rasta BDP za nešto više od 3 procenta, ali investicije bi trebale ostati ispod očekivanja. Iako je kratkoročna iskorištenost EU fondova i dalje važna, direktne strane investicije su pod dugoročnim uticajem političkog okruženja. Ohrabrujući trend na tržištu rada i relativno visoko povećanje plata kao pokretač rasta i dalje podržavaju privatnu potrošnju. Rusija ima umjereni rast od jedan procenata i Ukrajina od dva.

Domaća potražnja pokreće ekonomski oporavak u Austriji
Očekuje se da će se umjeren ekonomski rast u Austriji, čiji je pokretač domaća potražnja, nastaviti sa stvarnim stopama rasta BDP od 1,3 procenta u 2017. Zahvaljujući povećanju vanjske trgovine, očekuje se 1,5 procenata u 2018. godini. Tokom proteklih mjeseci zabilježen je pozitivan razvoj u pogledu zaposlenja. Međutim, ovo bi moglo predstavljati tek kratki prekid jer, kao rezultat raznih faktora (migracije iz novih država članica EU, pristup tržištu rada za tražioce azila, povećano učešće žena i starijih osoba), rast zaposlenosti neće moći apsorbovati povećani potencijal na tržištu rada.

Razlika u inflaciji u odnosu na euro zonu se dodatno povećala u 2016. Ovo je uglavnom zbog kategorija Restorani/Hoteli i Smještaj i stoga “uobičajenih razloga”.

Prvi put od decembra 2008. zemlje članice OPEC-a su se složile da smanje proizvodnju nafte za 1,2 miliona barela dnevno na 32,5 miliona barela dnevno. Ugovor stupa od 1. januara 2017.

Cijena nafte
Po prvi put od decembra 2008. zemlje članice OPEC-a su se složile da smanje proizvodnju nafte za 1,2 miliona barela dnevno na 32,5 miliona barela dnevno. Ugovor će se primjenjivati od 1. januara 2017. i na snazi će biti 6 mjeseci. U svakom slučaju, ubrzaće približavanje ponude i potražnje. Kao posljedica toga, tržište nafte koje je trenutno presnabdjeveno bi se stoga trebalo suočiti sa deficitom u prvoj polovini 2017. Prognoza za 2017. je 58 dolara po barelu Brenta.

Uticaj na tržišta obveznica i dionica
Očekivanja u pogledu dobiti za 2017. su ambiciozna, ali u slučaju SAD i jedina realna ukoliko budu primjenjena značajna smanjenja poreza. Nastavlja se umjereni ekonomski oporavak i obilje likvidnih sredstava iz centralnih banaka, definišući pozitivne faktore za berze. Globalna međuzavisnost prinosa na obveznice sa dužim dospjećima vodi ka smanjenju cijena obveznica. Kratkoročna dospijeća bi, međutim, trebala biti pošteđena QE-om u Evropi, kako u pogledu državnih vrijednosnih papira, tako i korporativnih obveznica.

Kao i na etabliranim tržištima kapitala, uslovi u SIE regionu mogli bi značajno popraviti u prvoj polovini 2017. Zajedno sa monetarnom politikom, očekivanja u pogledu rasta i trend prihoda će uticati na rast cijena. Očekuje se potencijal za rast berzanskih kurseva između 5 i 10 procenata za većinu indeksa kapitala do sredine 2017. pri čemu je austrijski ATX među predvodnicima. Na tržištima dionica očekuje se određeni iznos konsolidacije u prvih nekoliko mjeseci nakon korekcija na kraju 2016.