Uticaj Brexita na funtu
Nakon što je Velika Britanija izglasala na referendumu da želi da izađe iz Evropske unije i početne euforije, počela je da shvata da će je izlazak iz Evropske unije skupo koštati
Za izlazak je glasalo 51,9 posto građana ili preko 17 miliona, što je uticalo da od tada do nedavno funta padne na najniži nivo u posljednjih 30 godina u odnosu na dolar, ali znatno oslabi i u odnosu na euro. Pored pada vrijednosti funte, koja je najviše pogođena Brexitom, uslijedio je pad vrijednosti dionica engleskih kompanija, a kompanije koje su poslovale u Londonu najavljuju preseljenje svojih filijala u zemlje članice EU. Proces napuštanja Velike Britanije iz Evropske unije će biti dugotrajan, ali i skup proces. Procjene su da će koštati od 60 do 100 milijardi eura.
Funta postepeno pada od početka prošle godine zbog neizvjesnosti o ishodu referenduma o izlasku iz EU. Tada je zabilježen najveći pad funte za sedam godina. Ipak, to nije bio najveći pad funte. Kada su objavljeni rezultati referenduma, funta se strmoglavila i u jednom trenutku se urušila na vrijednost od 1,3305 američkih dolara, što je pad veći od 10 posto i najniža vrijednost britanske valute od 1985. godine. Bio je to ujedno najveći pad funte zabilježen u jednom danu. I u odnosu na euro, funta je pala za 7 posto, na vrijednost od 1,2085 eura.
Kada je u oktobru prošle godine britanska premijerka Theresa May najavila da će aktivirati član 50. Lisabonskog ugovora, funta je pala na 1,1438 eura, odnosno, za 0,9 posto u jednom danu. U odnosu na dolar ta valuta je pala za više od 1 posto. Međutim, za razliku od funte, dionice su porasle, dijelom i zbog slabe funte koja ide u korist britanskim kompanijama jer svoje prihode prijavljuju u dolarima.
U martu ove godine zvanično je pokrenut Brexit, koji će trajati najmanje dvije godine i mogao bi da ima negativan uticaj na britansku ekonomiju, što je podstaklo Banku Engleske da snizi kamatne stope na rekordan nivo od 0,25 posto. Niske kamatne stope su uticale da potražnja za britanskom valutom opadne, a time i njena vrijednost, tako da je od sredine prošle godine funta opala za oko 20 posto u odnosu na američki dolar. Tek posljedice treba da se osjete, pa tako je u prvom kvartalu prema podacima zvanične statistike, maloprodaja se smanjila za 1,4 posto, što je najsnažniji pad od 2010. godine. Smanjenje lične potrošnje je rezultat rasta inflacije, odnosno, nivoa cijena, a rast cijena je posljedica gubitka vrijednosti funte nakon odluke o Brexitu. Primjera radi, samo je gorivo u februaru bilo za 19 posto skuplje nego godinu dana ranije.
Čini se da još niko nije svjestan šta će Brexit značiti za ekonomiju te da će britanska ekonomija ostati bez brojnih pogodnosti kao što su slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga u okviru EU, a čekaju je još pregovori sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Načelo Svjetske trgovinske organizacije podrazumijeva da se svim partnerima omogućavaju isti uslovi u smislu tarifa na uvoznu robu ili na prekogranične usluge kao što su telekomunikacije, osiguranja, promet, pa će Britanija morati biti otvorenija. Pored toga, moraće ponovo da pregovara sa dojučerašnjim partnerima iz EU o trgovinskim odnosima. (Poslovni svijet)
