Bankarski krah bez presedana, spas se čeka od arapskog princa
Saudijski princ Alvalid bin Talal spreman je da spasi „Jugra“ banku, jednu od 30 najvećih ruskih banaka po broju aktiva
Ta banka je doživjela krah nakon što je Centralna banka Rusije otkrila manipulacije u njenom poslovanju i oduzela joj dozvolu za rad.
Kako je objasnio zamjenik predsjednika Centralne banke Dmitrij Tulin, banka „Jugra“ je radila po principu „usisivača“, uzimala je novac od Rusa i usmjeravala ih na finansiranje projekata vlasnika banke u naftnoj industriji i razvoj nekretnina.
U te svrhe, prema podacima Centralne banke, otišlo je 90 odsto ukupnih uloga. Pritom, kako se navodi, banka nije stvarala adekvatne rezerve, izgubila je kapital i pokušavala je da sakrije realno finansijsko stanje. Gubitak „Jugre“ je 22. jula bio 7,4 milijardi rubalja.
Banka Rusije je krajem jula „Jugri“ oduzela dozvolu za rad, nakon što je procijenila da je spas banke nemoguć — sredstva potrebna za sanaciju, u najoptimalnijoj varijanti, premašila bi sredstva koja se dobijaju od osiguranja, a od Arbitražnog suda u Moskvi je zatražila da prizna bankrot te banke.
Odluka o oduzimanju licence je donijeta dvije nedelje nakon što je u „Jugru“ uvedena privremena uprava, a Agencija za osiguranje uloga počela da isplaćuje klijentima banke novac, uprkos protestu državnog tužilaštva.
Krah „Jugre“ se po obimu isplate klijenata od strane Agencije za osiguranje uloga smatra najvećim u ruskoj istoriji — riječ je o sumi od skoro 170 milijardi rubalja.
Vlasnik banke, bjeloruski biznismen Aleksej Hotin, sada pokušava da spase banku na sve moguće načine. Da bi izbjegao najcrnji scenario, prvo je predlagao plan mjera koje podrazumijevaju da Agenciji za osiguranje uloga vrati 170 milijardi u roku od 10 godina, ali je Centralna banka to odbacila, jer je njegov plan smatrala „neosnovanim“.
Gubitak licence primorao je Hotina da traži dodatne investicije za spas banke od članova saudijske kraljevske porodice, ali i za svoje naftne i hotelijerske projekte.
U Hotinovom saopštenju se navodi da je „princ izrazio spremnost da razmotri mogućnost ulaganja u kapital banke u slučaju da se obnovi rad te finansijske institucije“.
Hotin je, s druge strane, većinski vlasnik banke „Jugra“ — on kontroliše 52,5 odsto kapitala te institucije. Prema podacima RIA Rejtinga, 1. jula ove godine banka je zauzimala 29. mjesto u Rusiji sa aktivima vrednim 322,9 milijardi rubalja. Prema informaciji Centralne banke, obim uloga u „Jugru“ na isti datum je iznosio 180 milijardi rubalja, od čega su 170 milijardi bile osigurane u Agenciji za osiguranje uloga.
Osim toga, Hotin je jedan od vlasnika naftne kompanije „Eksilon enerdži“. Aktivi kompanije nalaze se u Timano pečoru i Zapadnom Sibiru, a proizvodi oko 700 hiljada tona ugljo-vodonika. Kompanija trguje na varšavskoj i londonskoj berzi. Kapitalizacija se procjenjuje na 172 miliona funti (13,4 milijardi rubalja).
Ruski mediji pišu da njegova naftna kompanija nije držala veliki novac u banci „Jugra“, te da se zbog toga ne plaši finansijskih problema.
Analitičari smatraju da je Hotinov pokušaj da privuče investitore iz Saudijske Arabije i tako spasi banku predodređen za neuspjeh, posebno nakon što mu je oduzeta dozvola za rad.
„Bez obzira na princa, šansa da se obnovi rad banke, kojoj je oduzeta dozvola za rad, a veliki broj štediša već isplaćen, ravan je nuli. U krajnjem slučaju, tako nešto se nikada nije desilo u ruskoj praksi. Najvjerovatnije će sve ići svojim tokom i posle nekog vremena ta finansijsko-kreditna institucija biće likvidirana. Centralna banka igra ključnu ulogu u nadgledanju banaka i sve odluke koje je donijela u poslednjih nekoliko godina bile su veoma racionalne. To jest, Centralna banka oduzima licence kada je obim problema unutar banke zaista toliki da je spasavanje nemoguće. Sa tačke gledišta rukovodstva banke, pokušaj da se u tim uslovima privuče takav investitor djeluje logično, ali ima malo šanse za uspjeh“, rekao je za Sputnjik ekspert za makroekonomiju Sergej Hestanov.
Većina analitičara se slaže da je kasno za spasavanje banke „Jugra“, uz to dodaju da je dolazak investitora, posebno iz Saudijske Arabije, malo vjerovatan, jer „takva investicija ne bi imala nikakvog smisla“.
Ruski analitičari podsjećaju da su u praksi zabilježena tri presedana kada je bankama sudskim putem vraćena licenca, ali ističu da nije zabilježen primjer da je nekoj banci vraćena dozvola za rad samo zato što je našla investitora.
Ima, međutim, i bankara koji kažu da bi investicije saudijskog princa teoretski mogle da pomognu „Jugri“ da obnovi rad i povrati licencu, ali navode da je takav scenario moguć samo „u slučaju da banka nije umiješana u neke kriminalne radnje“, a da su svi njeni problemi povezani isključivo sa kapitalom i likvidnošću.
Bivši predsjednik banke „Jugra“ Aleksej Nefedov smatra da razlozi koje je navela Centralna banka za oduzimanje dozvole za rad „ne odgovaraju stvarnosti“, i najavio je da će pravdu potražiti na sudu.
Kremlj je saopštio da ne namjerava da se miješa u ovaj slučaj. „Još jednom ponavljam — Kremlj se neće miješati u to. Postoje arbitražni postupci, postoji djelatnost nezavisnog megaregulatora, postoji rukovodstvo te banke, koje će braniti svoja prava u sudskom postupku. I ovde nema mjesta za miješanje Kremlja“, rekao je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
Po svemu sudeći, poslednju riječ o ovom slučaju daće — sud.