Koliko novca dobijaju nezaposleni Amerikanci?
Ipak, oni mogu da koristite značajnu finansijsku zaštitu tokom krize.
Mnogi od njih zapravo će dobijati više novca s biroa nego što su im iznosile plate. Među njima ima i onih koji će dobiti dvostruke iznose svojih ranijih plata.
Američke vlasti donijele su ranije paket pomoći privredi i građanima u vrijednosti od 2,2 biliona dolara, u koji su uključene i dodatne beneficije za nezaposlene.
Prema analizi Noaha Vilijamsa, direktora Centra za istraživanje ekonomije Viskonsina na Univerzitetu Vinskonsin-Medison, oko 40 posto svih radnika moglo bi teoretski da zaradi više dok je nezaposleno nego što bi zaradili da se vrate na posao.
Propis, poznat kao CARES Zakon, povećao je naknadu za nezaposlene na nekoliko načina. Povećao je nedeljne naknade, njihovo trajanje i proširio broj ljudi koji ih mogu primati, poput samozaposlenih, prenosi biznisinfo.
Prema zakonu, nezaposleni primaju dodatnih 600 dolara nedeljno, koje finansira savezna vlada.
To se nadopunjuje na naknade za nezaposlene koje svaka pojedinačna država obično isplaćuje radnicima, a čiji iznos varira od države do države.
Prosječni radnik u više od polovine država zaradiće više od nezaposlenosti nego od svog prethodnog posla, pokazuje i analiza koju je spreoveo Erni Tedeski, ekonomist iz Evercore ISI.
Stručnjaci su izračunali da će, primjera radi, radnici koji su zaposleni u restoranima brze hrane, sada dobijati 219 odsto, odnosno više od dava puta više nego što su, u prosjeku, zarađivali dok su radili.
Njihove plate u prosjeku su bile 11 dolara na sat.
Prosječan radnik u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, koji je zarađivao 13,45 dolara po satu, sada će imati 182 odsto primanja, dakle nešto manje od duplo više nego dok je radio.
S druge strane, oni koji su zarađivali mnogo više prije krize, sada će imati manje novca u odnosu na svoju redovnu platu.
Cilj vlade bio je da, u proseku, nezaposleni radnici imaju isto novca kao i u periodu kada su radili.
Dodatak od 600 dolara nedeljno za neposlene traje do kraja jula.
Od početka krize oko 33 miliona Amerikanaca prijavilo se na biroe.
