Tražnja za elektromobilima ne pada kao za ostalim kolima
Tako je njihov promet u martu porastao za 23 procenta, navodi Matijas Šmit, analitičar iz Berlina.
Doduše, po njegovoj procjeni, u aprilu je opala i prodaja ovih vozila za oko 30 odsto, ali je to znatno manje od 80 procenata za koliko je smanjen promet klasičnih automobila.
Kako navodi Njujork tajms, nije jasno da li je rast kupovine električnih automobila trenutni uzlet na tržištu ili dugoročniji trend.
Šmit smatra da su mnogi električni automobili, čija je prodaja realizovana početkom ove godine, zapravo plaćeni u 2019. godini, kako bi se prilagodili striktinijim standarima Evropske Unije o emitovanju gasova koji su stupili na snagu 2020.
Procjenjuje se da će svako treće vozilo do 2025. godine biti potpuno ili djelimično na električni pogon, prenosi sajt Statista, njemački portal za statistiku.
Automobil bez vozača će biti nova revolucija u sledećoj deceniji. Predviđa se da će Kina biti vodeća na tržištu do 2040. godine sa 14,5 miliona ovakvih vozila, navodi Statista.
Međutim, kompanijama iz Silikonske doline koje su obećale licenciranje automobila bez vozača do 2020-te biće potrebne godine da usavrše novu tehnologiju.
Žestok udarac
Inače, automobilsku industriju je žestoko pogodila pandemija koronavirusa. Na vrhuncu pandemije pad prodaje novih vozila bio je iznad 80 odsto.
Međutim, iako su u vodećim svjetskim brendovima sa izvjesnim optimizmom očekivali popuštanje restriktivnih mjera, bilo je jasno da nije moguće preko noći dostići nivo prodaje od prije krize, te su se na startu suočili sa veoma teškom situacijom.
Eklatantan primjer je njemački gigant, Folksvagen, koji tek što je pokrenuo svoje pogone od početka pandemije, morao da ih zaustavi na nekoliko dana zbog slabe tražnje.
U međuvremenu, velike kompanije će se možda narednih mjeseci umjesto na električne usredsrijediti na proizvodnju vozila tipa SUV, jer donose veći profit i lakše ih je prodavati u situaciji kada je osjetno pala cijena nafte, ocjenjuje Njujork tajms.