Pomama ljudi za polovnim stvarima pretvara Berlin u grad bez otpada

Karštat, poznati berlinski tržni centar površine 775.000 kvadratnih metara bio je najveći i najmoderniji na svijetu kada je otvoren davne 1929. godine. U septembru je Karštat još jednom pomjerio granice, postavši prva robna kuća u Njemačkoj koja je veliki dio svog prostora posvetila isključivo polovnoj robi.

U njemačkoj prestonici je ovakav potez tržnog centra zapravo u skladu sa većim ciljem. Naime, Berlin teži tome da postane grad bez otpada.

Gradski koncept upravljanja otpadom 2020-2030 je desetogodišnji plan koji problem otpada rješava iz tri ugla. Prvo, grad ima za cilj da podstakne ponovnu upotrebu ili kontinuiranu upotrebu predmeta. Drugo, želi da poboljša reciklažu otpada koji se ne može ponovo koristiti. I treće, ima za cilj da prenamjeni energiju koja se koristi za sagorijevanje ostatka.

Plan se nadovezuje na inicijativu „Re-Use Berlin“, koju je vlada pokrenula 2018. godine kako bi podstakla stanovnike da „ponovo koriste umjesto da bacaju“.

B-Wa(h)renhaus, odjeljenje polovne robe u robnoj kući Karštat, izdanak je ovog cilja.

„Sa 10.000 posjetilaca možemo reći da je koncept odlično prihvaćen“, kaže Tomas Šviling, zaposleni u gradskoj agenciji za zaštitu životne sredine, transporta i klime, koja je pomogla pokretanje B-Wa(h)renhausa.

„Kupovina i spasavanje svijeta“, natpis je koji će vas dočekati na ulazu u ovaj dio tržnog centra, a na raspolaganju vam je prodajni prostor od 7.000 kvadratnih metara u kojem su izložene sve vrste reciklirane robe – pivske čaše, CD-ovi, ploče i knjige, usisivači, stolovi i kreveti od odbačene drvne građe sa berlinskih gradilišta, dječije igračke, redovi i redovi tekstila.

„Korišćenim stvarima želimo da damo drugi život“

To nije nova ideja u Berlinu. Spasavanje i prenamena robe postala je popularna u glavnom gradu Njemačke. Ulice Nojkeln i Krojzberg prepune su prodavnica sa polovnom robom, a brojni startapi se okušavaju u recikliranju, poput berlinskog supermarketa koji prodaje hranu kojoj je istekao rok trajanja.

Istraživanja pokazuju da bi usmjeravanje ka ponovnoj upotrebi robe moglo da ima veliki uticaj. Čitav kamion starog tekstila baca se ili spaljuje širom svijeta svake sekunde. I to je samo jedan mali dio otpada koji nam je često ispred nosa. „U svakom berlinskom domaćinstvu ima oko 220 netaknutih, ali neiskorišćenih predmeta“, kaže Šviling.

Da postoji sistem za preprodaju tih predmeta potrošačima koji bi inače kupili nove, koristi za životnu sredinu bile bi gotovo nesagledive.

Svojom strategijom nultog otpada gradska vlada želi da iskoristi ovaj potencijal.

„Otpad je najbolji kad ga uopšte nema“, kaže Šviling. Zbog toga B-Wa(h)renhaus ne samo da prodaje robu. Na primjer, dio za popravke u robnoj kući trebalo je da se otvori u oktobru, ali je odloženo zbog drugog talasa koronavirusa.

Cilj je naučiti kupce da poprave polomljene predmete, a ne da ih bacaju. Radionice i predavanja o održivosti i zaštiti životne sredine biće održane i na krovu zgrade Karštata.

B-Wa(h)renhaus je u svojoj pilot fazi i trebalo bi da radi šest mjeseci. Nakon faze evaluacije, u planu je otvaranje na još četiri lokacije širom grada.