Politike centralnih banaka utiču na vrijednost akcija
Na globalnom nivou akcije doživljavaju pad cijena nakon ranije dostignutih rekordnih vrijednosti, ukazujući na probleme u lancu snabdijevanja, a na to su uticali i izvještaji o zaradama kompanija, dok su investitori pažnju usmjerili na centralne banke koje bi mogle da razmotre pooštravanje monetarne politike.
Prema izveštaju svjetskog indeksa MSCI, ACWI je pao za 0,05 odsto, a japanski Nikkei bilježi najveći pad od 1,1 odsto.
Zbirni indeks akcija iz kontinentalne Kine pao je za 0,2 odsto, dok je indeks azijsko-pacifičkih akcija izvan Japana pao za 0,1 odsto, javlja agencija Reuters.
Na Wall Streetu je indeks S&P 500 izgubio 0,51 odsto u odnosu na najviši nivo, dok je Nasdaq zabilježio malu promjenu, zahvaljujući objavama o snažnim kvartalnim zaradama kompanija Microsoft i Google Alphabet.
Ipak, izvještaji o zaradi takođe pokazuju da se najveći američki proizvođači, uključujući General Motors, General Electric, 3M i Boeing, suočavaju sa logističkim problemima i većim troškovima zbog globalnih lanaca u snabdijevanju koji će vjerovatno trajati i u narednoj godini. Akcije kompanije GM su izgubile 5,4 odsto vrijednosti nakon objavljivanja kvartalnih prihoda.
U Aziji, japanski proizvođač robota Fanuc oslabio je 8,5 procenata, dok je IT konglomerat Fujitsu pao za 9,8 procenata jer je njihova zarada pokazala veći uticaj zbog nestašice čipova od očekivanog.
„Ranija pretpostavka je bila da će uticaj nedostatka čipova nestati do kraja godine. Ali ako ostane problem sljedeće godine, investitori će sigurno promjeniti svoje analize“, rekao je Masajuki Murata, generalni direktor portfolio investicija u Sumitomo životnom osiguranju.
Sa globalnim poremećajem snabdijevanja koji podstiče zabrinutost oko inflacije, investitori pomno prate da li će centralne banke tražiti promjenu monetarne politike i tako smanjiti stimulativne mjere nastale tokom pandemije.
Banka Kanade je već signalizirala da bi mogla povećati kamatne stope ranije nego što se mislilo, već u aprilu 2022. godine.
Najava kanadske banke podstakla je očekivanja da bi i Federalne rezerve SAD mogle uskoro da povećaju kamatne stope, pri čemu su cijene fjučersa u fondovima Fed-a već dva puta povećane.
Očekuje se da će Fed skoro jednoglasno objaviti smanjenje kupovine svojih obveznica na sastanku sljedeće nedjelje.
Dvogodišnji prinos na američke trezorske obveznice porastao je na čak 0,528 procenata i posljednji put iznosio 0,501 procenat. Početkom oktobra iznosio je oko 0,26 odsto.
Nasuprot tome, dugoročni prihodi već bilježe pad jer će stroža monetarna politika vjerovatno zaustaviti inflaciju.
Prihodi desetogodišnjih američkih obveznica pali su na 1,545 odsto, u poređenju sa petomjesečnim maksimumom od 1,705 odsto prije nedjelju dana.
Na smanjenje prihoda na globalne obveznice uticao je pad prihoda na britanske obveznice nakon što je ostrvska vlada smanjila svoje prognoze zaduživanja.
Prinos desetogodišnjih obveznica pao je za 12,8 baznih poena, što je najveći pad od marta 2020. godine, na 0,982 odsto.
Na deviznim tržištima, kanadski dolar je ostao stabilan na 1,2362 američkih dolara. Bez obzira na najavu promjena politika Banke Japana i Evropske centralne banke, ni za ostale glavne valute se ne očekuju veće promjene. Jen je iznosio 113,73 za dolar, u odnosu na četvorogodišnji najniži nivo od 114,695 od prošle nedjelje, dok je evro na 1,1600 dolara.
Cijene nafte bilježe pad nakon što su porasle zalihe sirove nafte u SAD. Porast američkih zaliha sirove nafte veći od očekivanog i dao je nekim investitorima podsticaj nakon što su kretanja na berzi posljednjih nedjelja doveli i Brent i američku sirovu naftu na višegodišnje maksimume.
Brent je oslabio 1,8 odsto na 83,07 dolara po barelu, sa sedmogodišnjeg maksimuma od ponedjeljka od 86,70 dolara, dok je američka nafta postigla 81,25 dolara po barelu, što je pad od 1,7 odsto.
