Cijene nafte prošle sedmice pale nakon osam sedmica rasta
Cijene nafte pale su na svjetskim tržištima, prvi put nakon osam sedmica rasta, pa su skliznule s najviših vrijednosti u više od sedam godina.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice oko jedan odsto na 93,54 dolara, dok je na američkom barel pojeftinio 2,2 odsto na 91,07 dolara.
Prošlog ponedjeljka cijene crnog zlata dostigle su nove najviše vrijednosti od kraja 2014. godine, no tokom sedmice su popustile i zabilježile prvi pad u posljednjih devet sedmica, prenosi SEEbiz.
U fokusu ulagača bili su ukrajinska kriza i pregovori između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, jer bi dogovor mogao uključiti i postupno ukidanje sankcija na izvoz iranske nafte, što bi ublažilo problem nedovoljnog snabdijevanja na svjetskom tržištu.
Nada da bi se iranski bareli mogli vratiti na tržište u većem broju zasjenila je napetosti oko Ukrajine i zapadne prijetnje Rusiji sankcijama ako napadne susjednu zemlju.
Moskva uporno odbacuje tvrdnje da priprema napad na Ukrajinu, no trgovci strahuju od sankcija jer bi mogle uključivati i rusku naftu, što bi dovelo do poremećaja u snabdijevanju Evrope energentima iz Rusije.
“Puno se priča o ratu i sukobima, ali sve te priče i dalje nijesu uvjerljive trgovcima. Možda se zato premija na geopolitički rizik počinje smanjivati”, rekao je Stephen Brennock iz PVM Oil-a.
Analitičari upozoravaju da obrisi dogovora o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma skiciraju više etapa i koraka, a prva, prema navodima diplomata, ne uključuje ukidanje sankcija na iransku naftu.
Zato su male šanse da će se iranska nafta vratiti na tržište u bliskoj budućnosti, smatraju analitičari.
“Zalihe će stoga vjerovatno još dosta dugo biti znatno ispod dugoročnog prosjeka”, rekao je Carsten Fritsch iz Commerzbanka.
Rast cijena nafte ograničava povećana proizvodnja u SAD. U petak je firma Baker Hughes objavila da je broj aktivnih bušotinskih postrojenja prošle sedmice porastao za četiri, na njih ukupno 520, što je najveći broj aktivnih postrojenja još od aprila 2020. godine.
To znači da se u narednom periodu može očekivati povećanje proizvodnje.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 odsto, od početka ove godine cijene nafte su skočile oko 20 odsto.
Neki analitičari smatraju da bi zbog jačanja potražnje, a nedovoljne ponude, cijena barela uskoro mogla dostići nivo od 100 dolara.
Drugi smatraju da bi uskoro mogao biti prekinut trend rasta cijena, jer se očekuje povećanje kamatnih stopa centralnih banaka, kako bi se suzbila visoka inflacija, što bi moglo usporiti rast ekonomije, a time i potražnje za naftom.
