Dva scenarija mogućeg ekonomskog kolapsa u Evropi
Mjesec i po dana nakon što je počeo rat u Ukrajini, ekonomski udari sve su jači po cijelom svijetu. Inflacija u mnogim, čak i najrazvijenijim ekonomijama, obara sve moguće rekorde, kamate rastu, mnogi nemaju da kupe ni osnovne životne namirnice, struja i gas sve u skuplji… Još dublja kriza nesporno bi dovela do jačanja inflacije i oštrog pada životnog standarda, tvrde ekonomisti.
Sankcije s obije strane uveliko su na snazi, a najavljuju se i nove. Svih 27 članica Evropske unije odobrile su nove udarne pakete, koje uključuju embargo na uvoz ruskog uglja, drvene građe i votke. Sankcije obuhvataju i zamrzavanje sredstava nekoliko ruskih banaka, a najava je da bi mogla uslijediti i potpuna zabrana uvoza svih fosilnih goriva iz Rusije.
Rusija ide ka najvećoj recesiji od raspada Sovjetskog saveza
Ocjena je da Rusija ide ka najvećoj recesiji od raspada Sovjetskog saveza – samo prethodnih nedjelja zamrznuto je više od 358 milijardi dolara ruskog novca i 30 milijardi eura imovine. Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da će ekonomske sankcije „vjerovatno izbrisati zadnjih 15 godina ruskog napretka“. Ministarka finansija SAD Dženet Jelen dodala je da bi potpuna zabrana izvoza ruske nafte, dovela do „ogromnog povećanja” cijena na svjetskom tržištu.
Istovremeno, poskupljenja i nestašice sve jače udaraju na standard građana širom Evrope. Inflacija je u Belgiji i Češkoj dostigla 8,8 odsto, Poljskoj 8,7 odsto, u Estoniji je 11, Litvaniji 14 procenata, Srbiji i BiH 8,8… U Turskoj je preko 60 odsto!
U prevodu, hljeb je u Hrvatskoj od juče 3 eura, u Milanu ga već neko vrijeme plaćaju više od 5 eura, brašno i ulje odavno je teško naći da rafovima po Austriji, Njemačkoj, ali i susjednim zemljama… Gas je u Hrvatskoj poskupio 14 odsto, struja skoro 10… Grčki radnici započeli su štrajk širom zemlje zbog, kako kažu, produbljivanja krize, rasta cijena, smanjenih prihoda, ometanja rada trajektnog saobraćaja…
Rat između zapada i istoka
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za „Blic“ da upravo gledamo rat između zapada i istoka i da će najveće žrtve biti Ukrajina, Rusija i EU.
– Rusija će da pretrpi veliku štetu i ekonomski će biti gurnuta unazad bar jednu deceniju. S druge strane, u EU troškovi će drastično da rastu, prenstveno energenata. I euro će biti strahovito pogođen, a ne bi me iznenadilo i da se izjednači sa dolarom što je već viđeno. EU istovremeno gubi trku u konkurentnosti i scenario koji je neminovan je strahovit pad životnog standarda – upozorio je Savić.
Govoreći o inflaciji on je dodao da će je svijet gledati još nekoliko godina.
– Rašće sigurno. Cene nikako ne mogu da ostanu na ovim niovima – rekao je.
Ključno pitanje biće još dakle dugo: „Može li se bez ruskog gasa i nafte, ali i bez pšenice kojom Rusija i Ukrajina snadbijevaju cijeli svijet?“ Ukrajina i Rusija izvoze 30 odsto ukupnog svjetskog izvoza pšenice. Najveći su i izvoznici suncokreta i suncokretovog ulja (Rusija 39 odsto, a Ukrajina 18).
Rusija je i jedan od najvećih dobavljača energije na svijetu. Ona je drugi najveći izvoznik sirove nafte na planeti, posle Saudijske Arabije i najveći izvoznik prirodnog gasa, daleko ispred drugoplasiranog Katara. Oko 175 milijardi kubika, odnosno 40 odsto gasa i 30 odsto nafte, na godišnjem nivou, Evropa uvozi iz Rusije.
