Goran Račić: Otvoreni Balkan briše sve privredne barijere

Nakon dvije godine tokom kojih je zamrznuta organizacija Jahorina ekonomskog foruma, stekli su se uslovi da se u ovom formatu ponovo diskutuje o najbitnijim ekonomskim pitanjima i donose zaključci koji će se u velikoj mjeri inkorporirati u politike, mjere i aktivnosti svih nivoa vlasti, ali i u ekonomsku praksu u realnom sektoru

razgovarao MARKO ŠIKULJAK     foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Peti Jahorina ekonomski forum! Poslovno – ekonomski skup koji je aktivan nakon dvije godine pauze zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom. I ovogodišnji forum je pripreman obilježen upravo tom temom, oporavkom privrede u okolnostima koje je izazvala pandemija, ali se zbog drugih globalnih poremećaja koje je izazvao sukob u Ukrajini nametnula potpuno drugačija tema. Tako je u fokus stavljena globalna ekonomija i procesi uzrokovani ratom u Ukrajini. Predsjednik organizacionog odbora foruma je Goran Račić, ujedno predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, koji nam daje odgovore u vezi sa onim što nas očekuje na Jahorini.
– Svjedoci smo da je došlo do tektonskih poremećaja u svjetskoj ekonomiji i u ovom trenutku niko ne zna u kom pravcu će to ići. Sa jedne strane ćemo govoriti o globalnim kretanjima. Skoncentrisaćemo se na neka naša regionalna pitanja, ali isto tako ćemo potencirati pitanja koja bi sigurno doprinijela boljoj regionalnoj saradnji, a to je pitanje Otvorenog Balkana. Nažalost, u BiH smo svjedoci da politički predstavnici neke odluke apriori odbijaju, iako su dobre. Projekat Otvorenog Balkana, koji su potpisali Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, ponuđen je i Crnoj Gori i BiH, ali su ga, nažalost, odbile.

Želimo da otvorimo kvalitetnu raspravu na tu temu, da razgovaramo sa potpisnicima tog sporazuma i očekujemo goste iz Srbije i Makedonije, a jedan od panelista će biti ministar spoljne trgovine u Savjetu ministara Staša Košarac kome je ta oblast u nadležnosti. Isto tako želimo da čujemo predstavnike iz FBiH, šta predstavlja problem da se u taj projekat uključi BiH, koji su njihovi strahovi i da li su opravdani, te koliko gubimo nepotpisivanjem sporazuma. Naše kompanije danas ne mogu da budu konkurentni na tržištu Srbije sa kompanijama iz Sjeverne Makedonije, jer još čekaju na granici i rade fitosanitarne preglede svojih proizvoda i potrebno im je dva dana više da ih plasiraju. Privrednici iz FBiH su takođe pogođeni takvim odlukama. Taj projekat nije politički, kako je predstavljan u FBiH, on je zapravo ekonomski, omogućava protočnije granice, da se priznaju sertifikati matičnih zemalja i smanje gužve na granicama koje otežavaju prolazak građana jer ih blokiraju kamioni. To je dobrobit za sve, i građane i našu ekonomiju.

Očekujem da će forum biti za stepenicu uspješniji nego što je bio prethodnih godina, i to je najkvalitetniji poslovni događaj u BiH

Imamo jednu krizu u vezi sa Ukrajinom koja se samo nadovezala na ovu prethodnu koja je bila globalna, korona kriza. Kako se situacija sa sukobom u Ukrajini odrazila na našu privredu?
– Prvi problemi su povećanje cijena, od energenata do osnovnih životnih namirnica. Tržište Rusije i Ukrajine je veliki izvoznik žitarica, a veliki dio izvoza suncokretovog ulja dolazi iz ovih zemalja i zbog toga imamo poskupljenja širom Evrope, a vjerovatno će to postati izraženije ukoliko se sukobi nastave, jer će propasti poljoprivredna sezona u Ukrajini. Što se tiče naše ekonomije, već su smanjene neke narudžbe, a posebno se to odnosi na automobilsku industriju, te dobavljače koji su proizvodili dijelove za mašinsku i elektroindustriju. Samo uvođenje sankcija Rusiji i nemogućnost da zapadne kompanije tamo plasiraju svoje proizvode, ograničava i kapacitete naših kompanija koje sarađuju sa njima. Neke djelatnosti, poput obućarske industrije, imaju povećane narudžbe, veće od proizvodnih kapaciteta. Nešto zahtjeva dolazi i prema tekstilnoj industriji. Ne može se predvidjeti u kom smjeru će se opšta situacija odvijati.

Jedna od tema foruma biće energetska tranzicija, a kao što ste rekli, na energentima se prvo osjetila kriza. O čemu će biti govora na ovom panelu?
– Što se tiče energetike ona će biti jedna od važnih tema na forumu. BiH je potpisnik određenih sporazuma sa Energetskom zajednicom i postoje neke obaveze. Duboko sam uvjeren da su određeni rokovi nerealni, ne samo za BiH, već i drugim zemljama. Sad se vidi da je teško obezbijediti dugoročno, stabilno snabdijevanje električnom energijom domaćinstava bez određenih konvencionalnih proizvođača energije kao što su termoelektrane, gasne i nuklearne elektrane. Bez obzira na proizvodnju struje iz izvora kao što su sunce i vjetar, to su izvori koji ne mogu da obezbijede kontinuitet. Te probleme treba realno sagledati, a vjerujem i da će EU morati da preispita svoje stavove i rokove koje je ranije definisala. Već vidimo da dolazi do pomjeranja rokova za gašenje termoelektrana u Njemačkoj, da se sada spominje 2050. umjesto 2030. To sve stvara nesigurnost i problem koji će u narednom periodu dovesti do rasta cijena energije.

Jedini resurs na koji možemo da utičemo za našu privredu i stanovništvo što se tiče energetike je električna energija. U tom dijelu moramo očuvati konkurentnost, jer ukoliko budemo pratili cijene u Evropi, naša ekonomija bi došla u tešku situaciju. Što se tiče gasa, imamo opredjeljenje Vlade RS da se izgradi gasovod koji bi išao trasom od Bijeljine do Novog Grada, dok imamo pritisak sa zapada da se ne ulazi u taj projekat, već da se gradi krak gasovoda kroz Hrvatsku, koji bi na nekoliko mjesta ulazio u BiH. Njime bi se dopremao gas iz škriljaca iz SAD, što je nekoliko puta skuplji energent. Moje mišljenje je da ne treba imati ništa protiv tog gasovoda, ako se izgradi i ovaj drugi, pa da cijena opredijeli potrošače.

Naša ekonomija teško može biti konkurentna bez podsticaja. Sve zemlje regiona ulažu u podsticaje, kako iz domaćih izvora, tako iz fondova EU

Neke od tema koje će biti zastupljene su zelena tranzicija, digitalizacija, kriptovalute… Šta možemo reći o tome?
– Zelena tranzicija se nastavlja na energetsku tranziciju. Mislim da ćemo tome morati posvetiti više pažnje, prije svega voditi računa o uštedama, jer smo navikli da energiju plaćamo jeftino i da je ne štedimo. A imamo loše izolacije na zgradama i rasipamo energiju, ne upravljamo adekvatno otpadom… Digitalizacija je nešto što je u fokusu svih zemalja, posebno od početka korona krize. Želimo da otvorimo priču o digitalizaciju javnih službi i ustanova koje su u stalnoj interakciji sa privredom. Imamo pomak kod Poreske uprave i UIO, ali moramo napraviti dodatni iskorak po pitanju digitalnog potpisa i digitalizacije svih službi i lokalnih zajednica, jer to se prosto nameće od samog stepena razvoja društva i njegovih potreba. Raditi to ručno, pješke, kopirati papirne dokumente, dostavljati potvrde, to je nezamislivo u ovom vremenu. Moramo u proces digitalizacije ući brže i odlučnije, moramo koristiti sva sredstva i resurse koje nam pružaju međunarodne organizacije. Što se tiče kriptovaluta, to je za nas nešto novo. Većina zemalja u okruženju je započela da putem svoje legislative uvodi kriptovalute u zakonske okvire. Mi smo okupili grupu relevantnih stručnjaka iz Grčke, Slovenije, Srbije, BiH, i nastojaćemo da približimo iskustva tih zemalja u poslovanju sa kriptovalutama. Jedan od učesnika je direktor poreske uprave Slovenije koji će predstaviti novi zakon koji vlada Slovenije treba da usvoji u vezi sa poslovanjem kriptovalutama. I njima je bitno da čuju mišljenja naših sagovornika kako bi došli do najoptimalnijeg rješenja.

Šta očekujete od debata o podsticajima u privredi i povećavanju konkurentnosti?
– Da otvoreno pričamo o podsticajima koji postoje u budžetu i da li oni mogu da se koriste efikasnije. Imamo dobru saradnju sa Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvom privrede, i oni su u proteklih nekoliko godina dosta naših preporuka usvojili. Suština je da se što više sredstava usmjeri u finalizaciju proizvodnje i ulaganja u tehnologije koje bi doprinijele jačanju konkurentnosti domaće ekonomije. Moramo napustiti ranije sisteme podsticaja po nekim kriterijumima koji ne doprinose povećanju proizvodnje. Sve zemlje imaju politiku u funkciji razvoja i stvaranju dodatne vrijednosti i stvaranja višeg stepena finalnog proizvoda, a sa druge strane, ulaganja u nove tehnologije. Samo takvi podsticaju mogu dati rezultate. Napravili smo interakciju između predstavnika privrednih komora, ministarstava i privrednika, da vidimo kako taj sistem možemo unaprijediti. Naša ekonomija teško može biti konkurentna bez podsticaja, jer i sve zemlje regiona ulažu u podsticaje, kako iz domaćih izvora, tako iz fondova EU.

Mi moramo ono što imamo predviđeno za podsticaje upotrijebimo na najbolji način. Imaćemo i panel koji se tiče jačanja konkurentnosti lokalnih zajednica i cilj nam je da vidimo kako uspješne zajednice u regionu funkcionišu, koje mjere su preuzeli. Imaćemo kao goste gradonačelnika Novog Sada, Miloša Vukčevića, predstavnike Slobodne zone i Pirota, koja je po svim kriterijumima proglašena za najbolju u Evropi. Zatim, župan Varaždinske županije, koja je simbol preduzetništva u Hrvatskoj. Vjerujem da će zaključci koji se budu donosili na tim panelima biti osnova za neke mjere i programe reformi koje Vlada RS bude realizovala.

Želimo da otvorimo kvalitetnu raspravu na temu Otvorenog Balkana, jer smatramo da je to projekat od kog sve zemlje regiona mogu imati koristi

Trebamo spomenuti da će i jedan od panela biti posvećen novom konceptu razvoja turizma. O čemu je riječ?
– Mi smo svjedoci da RS ima rast u turističkom sektoru, bez obzira što je bio jedan od najpogođenijih u protekle dvije godine. Uspjeli smo da određenim mjerama, prije svega vaučerima koji su dijeljeni građanima, održimo nivo turističke ponude. Mislim da građani RS nedovoljno poznaju domaće turističke potencijale i naša dugoročna orjentacija je da koncept turističkih vaučera bude trajna kategorija. Nama je cilj da građani dio svog godišnjeg odmora provedu u RS, da li je to Jahorina, Trebinje, neka od banja RS… Imamo dobre banjske kapacitete i vlasnici banja su zadnjih godina dosta uložili u turističku ponudu. Olimpijski centar Jahorina je jedan od najuspješnijih turističkih centara u regionu. Dakle, moramo razvijati novi koncept turizma, to je nešto o čemu ćemo razgovarati sa panelistima iz Grčke, Srbije, Slovenije, zemalja koje su prolazile kroz razvoje novih koncepata jačanja turističke ponude, pratićemo šta se dešava kako ne bi bili u zaostatku u odnosu na region. A posebno nam je stalo da razvijamo podsticajnu ponudu kroz pomoć države, jer ono što se da građanima kroz vaučere, to se državi višestruko vrati kroz PDV, poreze, doprinose, jer taj novac ostaje u našoj zemlji.

Da spomenemo i neke ranije aktivnosti, organizovali ste skup posvećen povezivanju privrednika iz dijaspore. Kakvi su utisci sa tog skupa?
– Niz godina nastojimo da uspostavimo intenzivniju saradnju s dijasporom. Na tu temu razgovaramo sa predstavnicima dijaspore u Austriji, Njemačkoj i Švajcarskoj, koja je najbrojnija. Imali smo poslovni forum koji je za cilj imao da im predstavimo što bliže kako izgleda poslovati na ovom prostoru. I to ne samo iz ugla zvaničnih institucija, već da to čuju i od onih koji su došli iz dijaspore i otvorili ovdje kompanije. Pratimo kretanje tih firmi od dolaska pa do današnjeg dana. Nijedna od njih nije zatvorena, sve su povećale obim poslovanja, prihode i broj radnika. Kad im to zvanično predstavite, to stvara drugačiju sliku. Isto tako hoćemo da ih za sve inicijative i nedoumice uputimo na zvanične institucije, da ne dolaze u situaciju da se obraćaju nekim posrednicima koji zastupaju svoje interese i mešetare, pa tim ljudima prikazuju situaciju komplikovanijom nego što jeste, da bi svoju ulogu i pomoć prikazali većom nego što jeste.

Za sve je najbolje obratiti se zvaničnim institucijama, onda one rješavaju probleme, čak i kad imamo neke zakonske prepreke ili podzakonske akte koji predstavljaju problem u poslovanju, mi nastojimo da se kroz zvanične procedure radi na izmjenama ili dopunama tih akata. To je naš cilj, ti sastanci će u narednom periodu biti intenzivniji, mi se moramo oslanjati na našu dijasporu jer ona predstavlja investicioni potencijal. To su ljudi koji su uspješni na Zapadu, imaju znanje, iskustvo, pristup izvorima finansiranja, a što je najvažnije, imaju pristup tržištu. A mi možemo da im ponudimo niske troškove proizvodnje, lokalne zajednice su spremne da pomognu po pitanju lokacija za gradnju, neke su otkupile određene objekte koje su spremni da stave na raspolaganje investitorima. Tu su niski troškovi proizvodnje, struje, vode, obučena radna snaga, što obećava uspješno poslovanje. Imamo primjere uspješnih firmi koje su predstavljene našim ljudima u rasijanju i oni mijenjaju sliku koju su imali o našim prostorima.

GOSTI
Očekujemo francuskog profesora Erve Živena, intelektualac i profesor na nekoliko svjetskih univerziteta i koji će nam iznijeti svoje viđenje globalnih kretanja koji se dešavaju u svijetu. On će imati uvodno predavanje kao specijalni gost. Jedan od panelista će biti Davor Štern, bivši hrvatski ministar privrede i dugogodišnji direktor INA, jedan od najpozvanijih da priča na temu energetike i budućih kretanja u energetskom sektoru. Imaćemo predstavnika grčko-srpske komore koji će učestvovati u panelu vezano za turizam, zatim Aleksandar Seničar, direktor Yuta, princ Filip Karađorđević koji će učestvovati na panelu vezanom za kriptovalute, a na tu temu će govoriti i gosti iz Grčke i Rusije. Imaćemo privrednike iz RS i Srbije, predstavnici Elnos grupe, EFT grupe, Toplica Spasojević će predstavljati klub Privrednik iz Srbije, očekujemo dolazak predsjednice Vlade Srbije Ane Brnabić, ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović je učesnik jednog od panela, predsjednik Privredne komore Sjeverne Makedonije Branko Lazeski će takođe biti naš gost, kao i brojni gosti iz Austrije, Grčke, Španije…

OSIGURANJA
Cilj nam je da vidimo kako su osiguravajuća društva prošla kroz kovid period i da li će biti promjena u industriji osiguranja, da vidimo pravce razvoja u budućem periodu. Stalo nam je da nametnemo pitanje osiguranja u poljoprivredi. Danas vlada RS subvencioniše 50 odsto premije na osiguranje usjeva i mi moramo to više da promovišemo, jer mali broj poljoprivrednika ima osigurane usjeve i u vrijeme elementarnih nepogoda nisu u prilici da nadoknade štetu. Zbog toga postoji inicijativa da korisnici podsticaja mogu biti samo oni koji su osigurali usjeve. Na tu temu ćemo pričati, kao i o drugim trendovima. U Srpskoj postoji prevelika koncentracija osiguravajućih društava i želimo da čujemo njihovo mišljenje na koji način se tržište može urediti i dovesti do ukrupnjavanja, jer to postaje ograničavajuće i za njihov razvoj i za kreiranje novih proizvoda na tom tržištu. Postoje brojne teme na kojima očekujemo mišljenje od ljudi iz osiguravajućih društava.