Gradovi sa najboljim i najgorim uslovima za život u 2022.

City

Pandemijska ograničenja promijenila su život mnogih urbanih centara širom svijeta jer su kulturna mjesta bila zatvorena, pristup restoranima ograničen, a lokalne ekonomije su se suočile s velikim posljedicama.

Ali, kako se gradovi širom svijeta vraćaju na pređašnje stanje, mnogi od urbanih centara ponovo su postali poželjna mjesta za život.

Ova mapa koristi godišnje rang-liste Economist Intelligence Unit (EIU) kako bi prikazala gradove koji su najprikladniji za život, mjereći različite kategorije poput: stabilnosti, zdravstvene zaštite, kulture, zaštite životne sredine, obrazovanja i infrastrukture. Lista definiše koji gradovi širom svijeta pružaju najbolje uslove za život, mjereći pet kategorija sa sljedećim ponderima: zdravstvo (20%), kultura i životna sredina (25%), stabilnost (25%), obrazovanje (10%) i infrastruktura (20%). U ovim kategorijama, analitičari su 30 faktora ocjenjivali kao prihvatljive, podnošljive, neprijatne, nepoželjne ili nepodnošljive.

Deset najboljih gradova za život

Od 172 grada na listi, mnogi najprikladniji za život nalaze se u Evropi. Međutim, tri od deset najbolje rangiranih se u Kanadi: Vankuver, Kalgari i Toronto.

Beč je više puta bio na prvom mjestu, posljednji put 2019. Prema EIU-u, austrijska prijestonica nije bila na vrhu samo tokom pandemije, jer su njeni poznati muzeji i restorani bili zatvoreni.

MjestoGradDržavaPoena (od 100)
#1Beč Austrija99,1
#2Kopenhagen Danska98
#3Cirih Švajcarska96,3
#3Kalgari Kanada96,3
#5Vankuver Kanada96,1
#6Ženeva Švajcarska95,9
#7Frankfurt Njemačka95,7
#8Toronto Kanada95,4
#9Amsterdam Holandija95,3
#10Osaka Japan95,1
#10Melburn Australija95,1

Samo jedan azijski grad, Osaka, nalazi se među deset najboljih, izjednačivši se sa Melburnom na istom mjestu. Primjetno je da se niti jedan grad u SAD-u nije među najbolje pozicioniranim.

Dva grada su izjednačena i to na trećem i desetom mjeseut, pa lista „top 10“ zapravo uključuje 12 gradova.

Deset najgorih gradova za život

Neki od gradova u kojima se najgore živi, nalaze u Africi i Centralnoj Aziji.

MjestoGradDržavaPoena (od 100)
#163Teheran Iran44
#164Duala Kamerun43,.3
#165Harare Zimbabve40,9
#166Daka Bangladeš39,2
#167Port Moresbi Papua Nova Gvineja38,8
#168Harači Pakistan37,5
#169Alžir Alžir37
#170Tripoli Libija34,2
#171Lagos Nigerija32,2
#172Damask Sirija30,7

Mnogi od gradova koji su najmanje pogodni za život su u zonama sukoba, što doprinosi niskim ocjenama. Međutim, u ovim regijama se nalaze i neki od najbrže rastućih gradova na svijetu, što predstavlja nove mogućnosti za ambiciozne stanovnike.

Najveće promjene na listama

Evo gradova koji su najznačajnije napredovali na globalnoj rang listi u odnosu na prošlogodišnje podatke.

Kretanje prema gore: deset najnaprednijih gradova

GradDržavaUkupan poredakBroj mjesta
Frankfurt Njemačka#7+32
Hamburg Njemačka#16+31
Dizeldorf Njemačka#22+28
London UK#33+27
Mančester UK#28+26
Parisz Francuska#19+23
Brisel Belgija#24+22
Amsterdam Holandija#9+21
Atina Grčka#73+19
Los Anđeles SAD#37+18

Ovi gradovi su najviše pali na rang listi od prošlogodišnjeg izvještaja.

Kretanje prema dolje: deset gradova koji su nazadovali

GradDržavaUkupan poredakBroj mjesta
Velington Novi Zeland#50-46
Okland Novi Zeland#34-33
Adelajde Australija#30-27
Pert Australija#32-26
Hjuston SAD#56-25
Rejkjavik Island#48-25
Madrid Španija#43-24
Taipei Tajvan#53-20
Barselona Španija#35-19
Brizbejn Australija#27-17

Prema izvještaju, određeni broj gradova na Novom Zelandu i Australiji privremeno je pao na ljestvici zbog ograničenja uvedenih zbog pandemije COVID-19.

Takođe treba pomenuti da su se neki istočnoevropski gradovi pomjerili prema dolje na rang listi zbog neposredne blizine rata u Ukrajini. Tako Kijev nije na ovogodišnjem izvještaju upravo zbog sukoba.

Urbanizacija i životna sposobnost

Od 2021. godine, oko 57% svjetske populacije živi u urbanim centrima i projekcije pokazuju da će ljudi širom svijeta nastaviti da se sele u gradove.

Iako u urbanim područjima ima više pogodnosti, pandemija je otkrila mnoge probleme s koncentracijom velike populacije. Pritisak na zdravstvene sisteme najintenzivnije se osjeća u gradovima, a ograničenja izlazaka na javna mjesta su neka od prvih mjera koje se uvode u globalnoj zdravstvenoj krizoi.

Sada kada troškovi života rastu, gradovi bi se mogli suočiti s pritiscima na kvalitet života, a vlade bi mogle biti prisiljene da smanje potrošnju za javne usluge. Bez obzira na to, ljudi širom svijeta i dalje vide prednosti života u gradu – predviđa se da će više od dvije trećine globalne populacije živjeti u gradovima do 2050.

Izvor: Visual Capitalist