Da li se ruše kineski snovi o srednjoj i istočnoj Evropi?
Ruše se kineski snovi o povećanju uticaja u srednjoj i istočnoj Evropi kroz takozvanu inicijativu 16+1.
Estonija i Latvija prošle su se sedmice formalno povukle iz kineske inicijative 16+1, pridruživši se svojoj baltičkoj susjedi Litvaniji koja je napustila ovu inicijativu prošle godine usred svađe oko otvaranja tajvanskog predstavništva u Vilniusu.
Izvorna platforma 16+1, pokrenuta 2012., postala je 17+1 kada se Grčka pridružila 2019., a format je sada spao na 14 članova sa vjerovatnoćom još više povlačenja.
– Inicijativa definitivno gubi na snazi, kaže Anthony Kim, naučni saradnik za ekonomske slobode u Fondaciji Heritage i urednik Indeksa ekonomskih sloboda, za Emerging Europe. – Mislim da ćemo vidjeti više zemalja koje napuštaju inicijativu Pekinga.
Češka već neko vrijeme razmišlja o povlačenju, dok dvojbene prednosti članstva, zajedno s ratobornim stavom Kine prema Tajvanu (i ljutnjom zbog sve većeg angažmana između država CEE-a i Taipeija) tjeraju druge zemlje u regiji da takođe preispituju svoj status.
Ni Estonija ni Latvija nisu navele konkretne razloge za svoje povlačenje, a ministarstva spoljnih poslova zemalja – u nečemu što je izgledalo kao pažljivo koordinirana saopštenja – insistirala su na tome da će nastaviti da rade na “konstruktivnim i pragmatičnim odnosima s Kinom”. No, od sada će to činiti u okviru šire, evropske saradnje s Kinom.
Međutim, estonski ministar spoljnih poslova Urmas Reinsalu kasnije je priznao da je “element” odluke o povlačenju bio posljedica toga što Kina nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu, takođe ističući da Estonija nije aktivno učestvovala u formatu od prošle godine.
Za Kinu, poruka iz baltičkih država ne može biti jasnija: 16+1 više se ne može koristiti za udvaranje pojedinačnim evropskim nacijama zamamljujućim ponudama ulaganja.
Dok je 16+1 bio neupitan politički neuspjeh za Kinu, teže je procijeniti njegov uticaj u smislu ulaganja.
Iako je postojalo kratko razdoblje kada su se nove kineske investicije širom Srednje i Istočne Evrope najavljivale svaki dan, teško je doći do stvarnih, čvrstih podataka o tome koliko je novca zapravo dolazilo u regiju iz Kine.
Jedna od zemalja gdje je najviše pristiglo ulaganja je Srbija, gdje je Kina prisutna u smislu infrastrukture i stranih direktnih investicija. Ali čak i ovdje postoje problemi. Veza brze željeznice između Beograda i Budimpešte, koja je prvobitno trebala biti dovršena 2018., odgođena je za 2025.
