DRAGAN STANKOVIĆ: Podaci na kojima počiva razvoj

BUSINESS KLUB

Projekat Masovne procjene vrijednosti nepokretnosti, stvaranje Registar procijenjenih vrijednosti nepokretnosti, te razvoj infrastrukture geodetskih podataka, poslovi su koji daju rezultate značajne za svako društvo. Nakon pet do šest godina, koliko se planira za završavanje ovih poslova, Republika Srpska bi dobila popis svih nepokretnosti, što će imati višestruku korist za sve građane i institucije

razgovarala SVJETLANA IVANOVIĆ      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Kao okosnica svih velikih projekta i investicija u Republici Srpskoj, RUGIPP predstavlja oslonac i podršku građanima, Vladi i investitorima u rješavanju važnih zadataka i povjerenih poslova. Među najvažnijim povjerenim poslovima, Dragan Stanković, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ističe pripremu projekta Masovne procjene vrijednosti nepokretnosti, premjer nepremjerenih područja Republike Srpske, te vođenje jedinstvene evidencije katastra nepokretnosti i održavanje svih postojećih evidencija o nepokretnostima i rješavanju imovinsko pravnih odnosa. Sve to za cilj ima povećanje efikasnosti i kvaliteta usluga koje RUGIPP pruža, a koje pomažu i građanima pojedinačno, ali i cjelokupnoj RS kroz aktivnosti koje utiču na privredni i drugi razvoj.

U Registru cijena nepokretnosti u 2022. evidentirano je ukupno preko milijardu KM prometovanih nepokretnosti od čega preko 400 miliona KM u Banjaluci

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) uspješno odgovara na nove izazove i na vrijeme izvršava svoje zadatke. Jedan od njih je i vođenje Registra cijena nepokretnosti. Kakvi su pokazatelji za prošlu godinu?
– U Registru cijena nepokretnosti u 2022. godini evidentirano je ukupno preko milijardu KM prometovanih nepokretnosti od čega je preko 400 miliona KM prometovano u Banjaluci. Radi se o značajnom porastu prometovanih nepokretnosti, uzimajući u obzir da je u periodu od 2017. do 2021. godine, od kada vodimo Registar, zabilježen ukupan promet od tri milijarde KM. Samo u odnosu na 2021. godinu bilježimo porast prometovanih nepokretnosti od 15 odsto. Ipak, neke stvari se ne mijenjaju, tako da i dalje po broju prometovanih nepokretnosti prednjače Banjaluka i Bijeljina, a po visini cijena Banjaluka i Jahorina. Zahvaljujući novom Zakonu o notarskoj službi prema kome su notari dužni dostaviti ugovore u katastar na provođenje, bilježimo rast broja upisanih ugovora u Registar.

Uprava posljednje dvije godine intenzivno radi na pripremi novog projekta Masovne procjene vrijednosti nepokretnosti.
– Radi se o značajnom projektu ne samo za Upravu, već za cijelu Republiku Srpsku i sve njene građane, za koji ćemo sredstva obezbijediti kod Svjetske banke s ciljem uspostavljanja masovne procjene. Kroz novi projekat popisaćemo sve nepokretnosti u Srpskoj i utvrditi njihovu vrijednost. Po uzoru na razvijenije zemlje EU razvićemo model za popis svih vrsta nepokretnosti, na osnovu kojih će se precizno i pravično obračunavati porez. To znači da će biti uspostavljen Registar procijenjenih vrijednosti nepokretnosti.

Da bismo iz „prve ruke“ čuli sugestije građana, po prvi put, u ovakvom formatu organizovali smo i „Dan otvorenih vrata“. Brzim i odgovornim radom, uslužnošću, razumijevanjem prema strankama trudimo se da ispunimo očekivanja građana

Plan nam je, između ostalog da kroz jednu od komponenti projekta razvijamo i infrastrukturu geodetskih podataka koja je značajna za svako društvo. Projekat bi trebao da traje pet do sedam godina, nakon čega bismo trebali imati popisane sve nepokretnosti u Republici Srpskoj, što ima višestruku korist za sve građane, institucije, pravosuđe, lokalne zajednice, univerzitete, medije, notare, preduzetnike i bankarski sektor. Nakon implementacije projekta razmjenjivaće se podaci sa Poreskom upravom s ciljem pravičnijeg obračuna poreza na nepokretnosti. U planu je da tehnička podrška u ovom projektu Svjetske banke bude obezbijeđena kroz projekat „Digitalno unapređenje upravljanja zemljištem za evropsku budućnost BiH“ – DELEF koji će finansirati Kraljevina Švedska u saradnji sa Geodetskom upravom Kraljevine Švedske – Lantmäteriet.

Nedavno je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske uz Zaključak o upućivanju ovog nacrta zakona na javnu raspravu, koja će biti sprovedena u roku od 60 dana. Šta je novo u odnosu na stari zakon?
– Jedan od razloga za donošenje ovih izmjena i dopuna zakona proizlazi iz potrebe da se precizno definiše sistem masovne procjene vrijednosti nepokretnosti, s obzirom na to da je 2017. godine uspostavljen Registar cijena nepokretnosti, a koji predstavlja osnov za istraživanje tržišta nepokretnosti i realizaciju sistema masovne procjene vrijednosti nepokretnosti. Takođe, odredbe važećeg Zakona koje se odnose na određivanje privremenog zastupnika u postupcima izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanju prava na nepokretnostima, koje sprovode komisije za izlaganje, pokazale su se neprimjenjivim. Novim zakonom predlaže se da komisija za izlaganje licu čije je prebivalište, odnosno boravište nepoznato, za privremenog zastupnika odredi diplomiranog pravnika sa položenim stručnim ispitom koji je zaposlen u organu jedinice lokalne samouprave. Predloženim odredbama spriječila bi se odugovlačenja postupaka izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanju prava na nepokretnostima, što bi dovelo do ekonomičnosti navedenih postupka, a samim tim i do efikasnijeg i bržeg osnivanja katastra nepokretnosti proglašenog od opšteg interesa za Republiku Srpsku. Javne rasprave počele su krajem februara u Bijeljini, a održavaće se i u Doboju, Trebinju, Istočnom Sarajevu i Banjaluci.

Kako poboljšavate usluge Uprave?
– Kao Uprava opredijeljeni smo za transparentan i kvalitetan rad u cilju zaštite interesa naših građana. Svjesni smo da ima prostora za unapređenje, ne bježimo od odgovornosti i zahvalni smo na konstruktivnim kritikama i u skladu sa tim radimo na unapređenju usluga. Kao direktor Uprave svaki dan sam na terenu, obilazim područne jedinice i da bi na vrijeme prepoznali probleme i još brže ih rješavali. Da bismo iz „prve ruke“ čuli sugestije građana, po prvi put, u ovakvom formatu organizovali smo i „Dan otvorenih vrata“.

Po uzoru na razvijene zemlje EU razvićemo model za popis svih vrsta nepokretnosti, na osnovu kojih će se precizno i pravično obračunavati porez

Brzim i odgovornim radom, uslužnošću, razumijevanjem prema strankama trudimo se da ispunimo očekivanja građana. To nije uvijek jednostavno, jer se često radi o komplikovanim zahtjevima koji traže vrijeme i profesionalan rad, zbog čega je potrebno razumijevanje sa „obje strane šaltera“. Težimo da u što kraćem vremenskom periodu povećamo zadovoljstvo korisnika jednostavnijim, efikasnijim procedurama za rješavanje zahtjeva, uvođenjem mogućnosti pružanja usluga preko interneta i intenzivnijim radom na edukaciji zaposlenih. Cilj nam je efikasna, brza i moderna Uprava, siguran partner i pouzdan javni servis, odnosno organizacija koja je lider za sve geodetske i katastarske operacije i čuvar sigurnosti geoprostornih podataka i podataka o nepokretnostima u Republici Srpskoj. U okviru „Dana otvorenih vrata“, održali smo i sastanak sa predstavnicima institucija sa kojima Uprava najčešće sarađuje, a nakon toga i sastanak sa novinarima.

Jedna od najvažnijih aktivnosti RUGIPP-a, koja je i dalje aktuelna, je osnivanje jedinstvene evidencije katastra nepokretnosti. Kako teče ta aktivnost?
– Radi se o poslu koji je proglašen od opšteg interesa za Republiku Srpsku, jer će se po njegovom završetku podaci o nepokretnostima, pravima i nosiocima prava svojine na nepokretnostima, voditi u jedinstvenoj evidenciji, kod jednog organa, a stranke će dobijati jedan izvod iz javne evidencije (list nepokretnosti). Do sada je na teritoriji Republike Srpske završeno izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanje prava na nepokretnostima u 560 katastarskih opština, dok je u toku izlaganje u 40 katastarskih opština i pripreme za izlaganje u 64.