GORAN RAČIĆ: Jahorina ekonomski forum – Regionalni pogled na budućnost

Regionalne integracije, stvaranje zajedničkog tržišta ekonomska saradnja i ove godine su fokus Jahorina ekonomskog foruma. Sve sa ciljem da se uputi jasna poruka kako je saradnja i zajednički pozitivan pogled na budućnost u interesu svih, umjesto gledanja u prošlost i fokusiranje na događaje oko kojih nema zajedničkog mišljenja

razgovarao: MARKO ŠIKULJAK
foto: Aleksandar Arsenović/ The Prestige

Prošlogodišnji Jahorina ekonomski forum bio je održan nakon dvogodišnje pauze uzrokovane korona krizom, a nakon 14 panela, oko 100 panelista i 550 učesnika, ocijenjen je kao izuzetno uspješan, uprkos kratkom vremenu za pripreme. Ove godine se planira iskorak i u broju učesnika i u organizaciji. Prema riječima Gorana Račića, predsjednika Područne privredne komore Banjaluka i predsjednika organizacionog odbora Jahorina ekonomskog foruma, ovogodišnji forum pojačan je sa novim partnerima, brižljivije pripreman, a očekuje se da veći broj učesnika da kvalitetne zaključke koji će biti proslijeđeni nadležnim institucijama.
– Ove godine imamo i veću medijsku pažnju, jer pored naših ranijih medijskih pokrovitelja iz BiH, ove godine imamo pokroviteljstvo Radio televizije Vojvodine iz Novog Sada, kao i agenciju Tanjug, Adria Media Group, Kutir i Bloomberg Adria. Iz toga je očito da Forum poprima regionalnu dimenziju. Istaći ću da ove godine imamo i partnere, a to su Privredna komora Vojvodine, Ekonomski institut iz Beograda, kao i Ekonomski fakultet iz Istočnog Sarajeva. Ekonomski fakultet je ranije organizovao naučno savjetovanje pod imenom Jahorina poslovni forum, i mi smo ove godine dogovorili da udružimo te događaje. Oni će održati svoja predavanja, a 60 izlagača je prijavilo oko 100 radova, učestvovaće i na našim panelima. Imaćemo brojne panele na kojima će razgovarati eminentni stručnjaci, a završni panel je zamišljen kao razgovor regionalnih investitora sa predsjednikom Dodikom.

Regionalne integracije su dio puta evropskih integracija, a procesi koji su dio zajedničkog dogovora i lokalne inicijative su brži i kvalitetniji

Prošle godine glavna tema je bio Otvoreni Balkan, a ove se uz nju nameće i Berlinski proces. Među njima postoje sličnosti i razlike, šta su izazovi koji se odnose na njih?
– Razgovaralo se o globalnim ekonomskim izazovima i prilikama, i kroz nekoliko panela se govorilo o Otvorenom Balkanu. To je bila nova tema o kojoj se u jednom entitetu govorilo, a u drugom ignorisalo. Želimo i ove godine da otvorimo kvalitetnu i kompetentnu raspravu na temu regionalnih integracija Bosne i Hercegovine. Ljudi koji se bave integracijama su svjesni da oba procesa vode ka pridruživanju evropskim integracijama. Pitanje je da li ćemo mi biti autori tog procesa kao što se radi u slučaju Otvorenog Balkan, gdje su zemlje potpisnice tog sporazuma sjele i dogovorile se šta će uraditi, kojim redoslijedom i u kojim vremenskim intervalima. Za Berlinski proces je karakteristično da je to inicijativa koja je pokrenuta od strane Njemačke kao vodeće članice EU. Kad imate proces koji se vodi pod patronatom EU, onda je on u svom sadržaju i dinamici sporiji, složeniji i više opterećen administracijom i birokratijom. I jedan i drugi proces imaju zadatak da ovaj region pripreme u zakonskom dijelu, kako bi omogućio da jedan dana region postane sastavni dio EU. To su dva paralelna puta koji će se u nekom trenutku spojiti u jedan, koji vodi ka punopravnom članstvu u EU. Onda odlazimo do političke situacije u BiH, gdje se različito gleda na ove inicijative. U RS imamo podršku za oba procesa, dok u FBiH, pogotovo predstavnici bošnjačkih partija, podržavaju Berlinski proces, a sa rezervom gledaju na Otvoreni Balkan. Po meni, bez nekih argumenata, već čisto iz nepotrebnog antagonizma prema politici koja dolazi iz Srbije. Ako znamo da je Albanija potpisala tu inicijativu, onda je gledanje na to kao nekakav srpski projekat – besmisleno.

Teme integracija u regionu se obrađuju i na panelu „Jedan region jedno tržište“, šta je važno reći u vezi njega?
– Region ne može da trpi podijeljenost. Evropa se otvorila, u EU nema granica, u većini zemalja funkcioniše jedna valuta, dok smo mi toliko podijeljeni da građani i privreda trpe velike štete. Imamo probleme koje su zajednički za cijeli region, a samo ih možemo riješiti zajednički. Mi danas na granicama gubimo sate i sate čekajući i kao građani i kao privrednici, moramo da imamo odgovarajuće ateste, da proizvodi prolaze proceduru fitosanitarnih pregleda u tim zemljama… Sa druge strane, mi ne priznajemo jedni drugima diplome i stvaramo nedostatak radne snage, dok radnici lakše odlaze u inostranstvo. Samo da krenemo od priznavanja diploma i stvaranja jedinstvenog tržišta rada, do definisanih procedura priznavanja atesta i sertifikata koji prate robu i pojednostavljenih procedura na granici, mi bi napravili veliki pomak za privredu.

Region ne može da trpi podijeljenost. Mi danas na granicama gubimo sate i sate, ne priznajemo jedni drugima diplome, ateste, sertifikate…

Značajna tema je pitanje inflacije koja pogađa ekonomiju. Ko će govoriti o toj temi i na koja pitanja se traži odgovor?
– Vidimo da je inflacija danas pojava koja je karakteristična ne samo za region, već i za cijelu EU i skoro cijeli svijet. Došlo je do određenih poremećaja na globalnom tržištu, pogotovo cijena energenata, koje su na nivou koji do sada nije zabilježen. Isto je i sa građevinskim materijalima, prehrambenim proizvodima, što je dovelo do dizanja određenog praga i svi stručnjaci govore da je mala vjerovatnoća, zapravo nikakva, da će se cijene vratiti na prethodni nivo. Ekonomija taj skok ne može da prati po pitanju plata radnicima. Po nekim procjenama, inflacija se prošle godine kretala između 15 i 20 odsto, ali kada razgovarate sa nekim ekonomistima, oni će sumnjati u te statističke podatke, jer smatraju da je inflacija mnogo veća. Nama je stalo da sa regionalnim ministrima finansija, te guvernerom Centralne banke Slovenije Boštjanom Vasleom, razgovaramo na temu kako oni u svojim zemljama gledaju na taj fenomen i koje su mjere preduzimali. Vidimo da su gotovo sve zemlje preduzimale slične mjere od strane njihovih centralnih banaka, pa do samih mjera u fiskalnom i monetarnom sistemu, i upravo tu želimo da sučelimo mišljenja i da vidimo šta možemo mi od tih mehanizama da primijenimo kod nas.

Šta čeka regionalno tržište rada i šta možemo ponuditi mladima, pitanje je koje naslovljava jedan panel. Postavljamo ga i vama, koji je vaš odgovor?
– Danas je pitanje radne snage u fokusu svih politika. Sa jedne strane imamo nedostatak radne snage, a imamo određene procjene da će u perspektivi situacija biti još teža. Naročito ako se na vrijeme ne preduzmu neke mjere, u obrazovnom smislu i u pogledu uslova za mlade ljude. Ne samo da moramo razmišljati kako zadržati postojeću radnu snagu, već kako svoj obrazovni sistem prilagoditi potrebama mladih ljudi, razmišljati šta im treba ponuditi bi ostali ovdje. Postoje razni mehanizmi, pojedine kompanije već počinju da grade kadrovske stanove, kako bi svojim radnicima omogućili da riješe stambeno pitanje. Sa druge strane, šta država može učiniti? Mi smo prošle godine pričali na temu da bi trebalo da se kroz izmjene zakona o PDV omogući mladim bračnim parovima i mladim stručnjacima da kupe prvu nekretninu oslobođenu od PDV, a imamo takav slučaj koji se primjenjuje u nekim zemljama u regionu, poput Srbije.

To je dobar uvod za sledeće pitanje koje se odnosi na stanje tržišta nekretnina, kome je takođe posvećen jedan panel. Šta se dešava u ovoj oblasti, da li je došlo do zastoja?
– Trenutna situacija govori da su cijene nekretnina zaustavljene, a prognoze su da će ostati na ovom nivou. Isto tako, tražnja za stanovima u ovom momentu je manja nego što je bila u prethodnom periodu. Jedna dio banaka je smanjio ročnost kredita za kupovinu stanova, pa umjesto 20 godina sada je češće 10 ili 15 godina, kamate su porasle, i u takvim okolnostima je teže doći do potrebnih sredstava za kupovinu stana. Kad govorimo o cijenama, vi ste prije dvije godine u Banjaluci za 100.000 maraka mogli da kupite 40 kvadrata, a danas 25 kvadrata. Zato mislim da bi trebalo ići u promjene zakona o PDV, barem za mlade koji kupuju prvu nekretninu. To bi doprinijelo da se postojeća tražnja znatno poveća, i građevinski sektor ne bi bio ugrožen. Mi smo imali veliku ekspanziju, a tražnja sada nije povećana u većim gradovima, već se gradi u skoro svim opštinama i u njima postoji tražnja. Na to je uticala niska kamatna stopa, ne samo kod nas već i u inostranstvu, a veliki broj kupaca stanova u cijeloj RS i BiH su naši ljudi koji rade u inostranstvu. Tako i danas kad razgovarate sa prodavcima stanova, oni će vam reći da je znatno učešće naših ljudi iz inostranstva koju su kupovali nekretnine, da bi na taj način zaštitili svoj novac od inflacije. Tako da, ukoliko se ne bude promijenila politika u narednom periodu prema kupovnih prvih stanova, dovešćemo građevinarstvo u tešku situaciju, jer veliki broj građevinskih firmi je opterećen sa kreditima, a sa druge strane oni su u samu investiciju ušli sa predviđanjima da će prodati veliki broj stanova. Ako se to ne desi, njihovo dalje poslovanje je ugroženo.

Pitanje elektronskih građevinskih dozvola je u vrhu svih javnih uprava u regionu. Moramo da vidimo gdje smo mi i koje su pretpostavke neophodno da to omogućimo

Jedan od atraktivnijih panela što se tiče gostiju biće panel o sportu kao regionalnom brendu. Ko učestvuje i koje teme se obrađuju?
– Kada pogledamo ovaj region i broj stanovnika koji tu živi, njegove države imaju značajne sportske rezultate koji su nesrazmjerni sa veličinom zemalja, ulaganjem u sport i njihovom sportskom infrastrukturom. Želja nam je da vidimo kako mi u sportskom smislu možemo da postižemo takve rezultate i da budemo u vrhu, a da ni u čemu drugom nismo u evropskom i svjetskom vrhu. Bitno nam je da pokažemo kako smo uspjeli da izgradimo sport kako najjači regionalni brend, zbog čega u nekim sportovima imamo regionalne lige, a u nekim drugim ne, kakva je situacija što se tiče ulaganja u sport, kakve benefite donosi. Biće zanimljivo čuti izlaganje Zdravka Mamića koji je tvorac velikih uspjeha zagrebačkog Dinama, i u evropskim takmičenjima, i u prodaji igrača, te koliko je Hrvatska od toga ostvarila benefit. Sa druge strane, govoriće se o formiranju drugih regionalnih liga osim košarkaške, te koliko bi to omekšalo neke političke poglede na region. Kad vidite kakvim aplauzima se dočekuje Željko Obradović na utakmicama Partizana u Hrvatskoj, vidite da imamo mogućnost da region oslobodimo loših iskustava iz prošlosti. Posebno ako se okrenemo budućnosti i shvatimo da nam treba isti pogled na nju, da bi imali stabilizaciju ekonomskih i životnih prilika. Osim gospodina Mamića učesnici panela su Ostoja Mijailović, predsjednik SD i KK Partizan, Zvezdan Terzić iz FK Crvena Zvezda, te Mehmed Baždarević, nekadašnji fudbaler Željezničara i trener sa iskustvom iz Francuske i arapskih zemalja.

Jedna od tema o kojima će se govoriti su pametni gradovi. U kojim okvirima će se kretati debata, da li imamo primjere iz bližeg okruženja, ili se referišemo na inostranstvo?
– Mi smo daleko od potrebnih rješenja koja su već prisutna ne samo u Kini, već i u evropskim zemljama. Želimo da na jednom mjestu okupimo gradonačelnike gradova iz regiona i vidimo kakva su njihova iskustva, ko ima kakve planove i ambicije i da li su definisali neke okvire u kojima bi željeli da postignu određeni nivo usluga koje danas nude pametni gradovi. Nažalost, kod nas je nizak nivo digitalizacije, ne samo gradova, već i u javnom sektoru. Još nosimo gomilu papira kada se registrujemo auto, kada predajemo dokumentaciju u statistiku ili bilo koju drugu ustanovu, a da ne pričam o onome što se tiče javnih komunalnih usluga. Vidimo da Srbija na neki način uvodi određeni pomak u tom dijelu digitalizacije, tako da ćemo videti koji su oni nivo dostigli. Ne govorim samo o komunalnim uslugama, već i o dobijanju građevinskih dozvola, te dobijanju svih drugih usluga od strane lokalnih zajednica koji treba da budu digitalnom obliku. Vidjećemo šta se može kod nas primjeniti. Mi za mnoštvo potvrda moramo ići u CIPS, dok je u Srbiji za to dovoljno dati ličnu kartu na očitavanje. Mi bespotrebno trošimo vrijeme i novac u redovima. Procedure treba da budu digitalizovane da bi smanjile redove i olakšale građanima život. Pitanje elektronskih građevinskih dozvola je u vrhu svih javnih uprava u regionu. Moramo da vidimo gdje smo mi i koje su pretpostavke neophodno da to omogućimo.

Stalo nam je da od ključnih ljudi iz regiona čujemo mišljenje o energetskim politikama EU, te o pitanjima i problemima koji su nastali u procesu energetske tranzicije

Digitalna transformacija u poljoprivredi je nova tema, šta podrazumijeva i ko će govoriti o njoj?
– Na tom panelu ćemo imati regionalnog direktora Lidla, velikog lanca koji će uskoro biti prisutan i na našem tržištu. Želimo da vidimo kako oni gledaju na poljoprivrednu proizvodnu u regionu, da uporedimo pozitivna iskustva poljoprivrednika u Srbiji koji su zaključili ugovore sa njima. Takođe, tu su vodeći proizvođači iz Srbije, direktori Delta Agrara i MK Grupe, koji obrađuju najveće površine u Srbiji. Gost će biti i naš proslavljeni košarkaš Milan Mačvan, koji je nakon sportske karijere obrađuje oko 200 hektara poljoprivrednog zemljišta, kao primjer nekog ko koristi sve najnovije instrumente koji su dostupni u poljoprivrednoj proizvodnji. Sa tog aspekta nam je zanimljivo da čujemo više o primjeni tih digitalnih alata, aplikacija koje definišu sve lokacije, prate strukturu zemljišta, vlažnosti i ostalog važnog za proizvodnju. Takođe, očekujemo da će naš gost biti i ministarka poljoprivrede Srbije Jelena Tanasković, koja će učestvovati ili kao učesnik panela ili kao uvodničar.

Šta je okvir u kome će se kretati rasprava na panelu o energetskoj tranziciji i na koja pitanja se traže ogovori?
– Energetska tranzicija je panel koji se tradicionalno nalazi na Jahorina ekonomskom forumu. Želimo da otvorimo pitanja i probleme koji mogu nastati u pogledu energetske tranzicije, da li smo na dobrom putu da sačuvamo svoju energetsku nezavisnost, koliko je to značajno za budućnosti, ne samo ekonomije, već i života na ovim prostorima. Lično imam određene rezerve i sumnje vezano za energetsku politiku u pogledu stabilnosti, pitanja cijena i kontinuiteta snabdijevanja građana. Jer ako idemo u postupak dekarbonizacije i zatvaranja termoelektrana, a nismo definisali supstitute, onda se možemo dovesti u veliki problem. Posebno jer još nije definisano skladištenje električne energije. Danas Evropa ima stabilnost u isporuci struje zahvaljujući termo i nuklearnim elektranama, i da nema njih, došlo bi do kolapsa, debalansa i velikih oscilacija. Za sada je nemoguće osloniti se isključivo na zelenu energiju, pa čak ni na hidroenergiju u potpunosti. Stoga je važno prodiskutovati o energetskim politikama EU, i stalo nam je da od ključnih ljudi iz regiona čujemo njihova mišljenja. Takođe, ograničavajući faktor za izgradnju kapaciteta OIE je prenosna mreža. U nju se nije mnogo ulagalo, na računu Elektroprenosa BiH stoji oko 300 miliona maraka za investicije, ali nema dogovora entiteta u pogledu djelovanja tog preduzeća. Danas ta sredstva na računu vrijede mnogo manje nego ranije, jer je materijal poskupio. U ovom momentu govorimo o tome da bi mogli imati zahtjeve za 8000 MW iz OIE, a nemamo kapacitete da bi to mogli primiti u sistem. Slično je u regionu, i o tome moramo razgovarati. Moderator tog panela će biti Dragan Šagovnović sa Ekonomskog instituta iz Beograda, a učesnici direktori elektroprivreda iz regiona, te ministar Petar Djokić.

Zalažemo se za promjenu zakona o PDV kako bi se mladima omogućilo oslobađanje od poreza za kupovinu prvog stana. To bi pomoglo i građevinskom sektoru i odluci mladih da ostanu na ovim prostorima

Na kraju, možemo spomenuti panel na kome će se razgovarati o kreativnoj industriji, šta možemo očekivati na njemu?
– Mi smo na neki način u zaostatku u razvoju kreativne industrije u odnosu na region, iako imamo dosta kreativnih mladih ljudi koji dosta su rade u tom sektoru, ali na neki način nisu došli do izražaja, već su se ostvarili u inostranstvu. Nama je stalo a okupimo te mlade ljude i čujemo od njih šta je potrebno da budemo uspješniji. Danas kreativne industrije u Srbiji učestvuju značajno u stvaranju BDP. Filmska industrija je uznapredovala poslednjih godina i bilježe dvocifrene stope rasta. Danas velike filmske kompanije imaju zahtjeve da snimaju filmove u Srbiji, jer su snimanja na zapadu basnoslovno skupa, a Srbija se nameće kao značajna destinacija. Ali nije samo u pitanju ta vrsta kreativne industrije, naši panelisti će biti Darija Tankosić, porijeklom iz Prijedora, očekujemo potvrdu Kolje Pejakovića, dolazi Nele Karajlić, profesor Duško Jovović, multimedijalni umjetnik, te bloger putopisac Robert Dacešin. Zatim tu je i Ljubica Komlenić, Mišelin masterčif, koja će govoriti o pripremi hrane i pozicioniranju elitnih restorana.

ONE – LIDERI
Žene liderke Balkana je još jedan značajan panel. Stalo nam je da se sa ženama razgovara o njihovim liderskim ulogama, na koji način su dostigle taj nivo i sa kakvim problemima su se susretale. Učesnice panela su Dijana Katica, predsjednica za turizam i ruralni razvoj iz Hrvatske, te Tamara Papić iz Beograda, suosnivač startapa Baby FM i docent na Univerzitetu Singidunum. Pozvali smo i Snježanu Kopruner iz Travnika, koja se vratila iz inostranstva i koja je u Travniku otvorila kompaniju za proizvodnju električnih bicikala, te zapošljava oko 300 radnika. Sve su to dobri primjeri i želimo da čujemo njihove poglede na razvoj ekonomije, na budućnost Balkana, koliko regionalna sinergija i regionalne integracije mogu da im pomognu u ostvarivanju poslovnih ambicija.

IT INDUSTRIJA
Razvoj IT sektora i digitalizacija se na neki način provlači kroz sve panele. Nama je stalo da sa stručnjacima iz regiona vidimo kakva su iskustva ovdje i na zapadu, na kom se nivou nalazimo i kako to možemo unaprijediti. Moderator panela će biti Ivan Jakovljević, konsultant i investitor, bivši direktor u Guglu, koji danas radi u Dubaiju. Tu je i Nebojša Bjelotomić iz Digitalne Srbije i brojne IT kompanije iz regiona, poput HTEC, Antecna, pa ćemo čuti o njihovim projektima kao i o podizanju ekonomije, samim tim projektima koje realizuju u svijetu, te mogućnostima na koji možemo doći do većeg nivoa digitalizacije RS.