Dr BOJAN KOZOMARA: Brzina adaptacije je recept za uspjeh

Interview

U oftalmološkoj bolnici Kozomara prednjače zahvati koji isključivo imaju vezu sa zdravljem i sve bolesti oka mogu uspješno da liječe. Fokus je hirurgija katarakte, refraktivna hirurgija, odnosno korekcija dioptrija za daljinu i blizinu, te blefaroplastike – estetske operacije kapaka. Među prvima su primijenili lasersku tehnologiju tako da su njihovi zahvati minimalno invazivni, ne ostavljaju ožiljke, a pacijenti se oporavljaju u najkraćem roku

Bilo koja grana medicine ne ide bez etike u kojoj humanost zauzima centralno mjesto. Bojana Kozomaru, direktora specijalne bolnice za oftalmologiju „Dr Kozomara“, mnogi će prepoznati kao doktora koji je prvi na društvenim mrežama ponudio besplatnu ljekarsku pomoć i savjete, jer je vidio da pacijenti lutaju u traženju odgovora na pitanja koja su vezana uz stanja ili oboljenja oka koja imaju, da zbog uštede novca previše nade polažu u savjete na internetu. Isto tako, neće se libiti da kaže da pacijent nije za neku intervenciju ukoliko smatra da iz pogrešnih razloga želi da je uradi i da ona neće doprinijeti njegovom zdravlju. Uz fokus i posvećenost na ono što radi, neodvojiva od svega je i ljubav prema poslu, koju je još od najranijih dana povukao od oca.
– Oftalmologija mi je bila predodređena još od djetinjstva… Kako mi je otac bio poznati i priznati oftalmolog, ova grana medicine mi je urezana u gene. Osim toga, kao što je i svakom sinu otac idol, uvijek sam htio da budem sa njim, uz njega i radim što i on. Studije sam završio na Medicinskom fakultetu u Banjaluci, a specijalizaciju na Klinici za očne bolesti KC Banjaluka. Za vrijeme specijalizacije usavršavao sam se na oftalmološkoj klinici Univerzitetske bolnice „Kaređi“ u Firenci, te u specijalnoj bolnici „Svjetlost“ u Zagrebu. Sva ova iskustva pružila su mi mogućnost da spoznam svijet savremene oftalmologije, da naučim što više mogu i da to znanje donesem u svoj grad.

Kako je na vaš profesionalni put uticao vaš otac, a kako Nikica Gabrić?
– Divno je kada vam je otac idol, a uz to još i prvi učitelj. Otac mi je „otvorio vrata“ oftalmologije kao moje ljubavi u medicini. Sa druge strane, prof. Gabrić, opet na svoj način, učio me je finesama oftalmologije, primjeni savremenih tehnologija, ali i biznisu i psihologiji života. Sve su to sjajne lekcije i zahvalan sam na svakoj od njih.

Samo za pet mjeseci ove godine ugradili smo preko 100 „Vivity“ sočiva za korekciju dioptrije za čitanje, a jedno takvo sočivo imam i u svom oku

Kako ste odlučili da idete pravcem razvoja privatne bolnice?
– Jednostavno sam shvatio da državni zdravstveni sistem ostaje isti, da samo dolazi do smjene generacija koje prolaze kroz ista iskušenja i iste probleme kao i njihovi prethodnici, a da se suštinski ništa ne mijenja. Nisam se vidio u tome. Vjerovao sam da mogu više da pružim kao privatnik, da sam krojim svoju sudbinu. Ako želim da radim na najboljoj opremi, o tome odlučujem sam. Ako želim da se edukujem na nekom mjestu, o tome opet odlučujem sam. Koliko god izazovno bilo, biti sam svoj šef je ipak ljepše. Sada već davne 2008. godine, otac i ja osnivamo „Kliniku Kozomara.“ Već iste godine, u saradnji sa kolegama iz „Svjetlosti“ iz Zagreba uradili smo prvu operaciju laserske korekcije dioptrije u BiH. Nekoliko godina kasnije, tačnije 2011. godine, postali smo dio lanca oftalmoloških bolnica „Svjetlost“, a 2021. godine prva specijalna bolnica za oftalmologiju u BiH. Početkom 2023. godine vratili smo se „korijenima“ i sada poslujemo kao Specijalna bolnica za oftalmologiju „Dr Kozomara.“

Timski rad je jedan od najznačajnijih faktora za uspjeh. U svakoj vrsti ljudskog odnosa, pa i u medicini, može tražiti samo onoliko koliko ste spremni dati

Kako bi na primjerima onog što pružate, te na primjerima pacijenata koji dolaze iz različitih zemalja, opisali poziciju vaše bolnice?
– Moj san je uvijek bio da pokažemo svijetu da smo vrijedni koliko i oni, barem kada je riječ o oftalmologiji. Boraveći u Italiji, vidio sam da, iako su njihovi doktori stručni, ne rade ništa spektakularno bolje ili drugačije od nas. Tačno je da su tehnološki bili znatno napredniji, ali tamo gdje tehnologija nije igrala ulogu, bili smo isti. Sa druge strane, pamtim vrijeme rata, ali i ono nakon rata, i to potcjenjivanje nas sa ovih prostora. Stoga sam htio pokazati i dokazati da mi nismo neki „kraj svijeta“, nego da i ovdje mogu da dođu da se uspješno liječe ne samo domaći, nego i strani pacijenti. Tako sam 2019. godine doveo prve pacijente iz Rusije. Nije ih bilo mnogo, oko desetak, ali sam pokazao da je moguće. Danas nam dolaze pacijenti iz svih dijelova Evrope, ali i svijeta; iz Austrije, Njemačke, Holandije, ali i arapskih zemalja i Rusije.

Šta je za vas sve značila saradnja sa klinikom Svjetlost?
– Značilo je mnogo. Sa jedne strane, preko kolega koji su bili iskusniji od mene i kojima su nove tehnologije bile pristupačnije, dobio sam znanje koje bih teško dobio u uslovima u kojima smo mi tada poslovali. Ubrzali su mi sticanje znanja i iskustava barem za jednu deceniju. Sa druge strane, vjerujem da je korist od saradnje bila obostrana, jer je banjalučka „Svjetlost“ prva koja je osnovna nakon matične ustanove u Zagrebu. Dakle, ekspanzija „Svjetlosti“ van granica Hrvatske počela je prvo u Banjaluci.

Zbog čega ste se odlučili da ponovo budete radite pod svojim imenom, koje su prednosti?
– Jednostavno su nam se poslovni putevi razišli. „Svjetlost“ je imala drugačije vizije daljeg poslovanja i razvoja, mi svoje. Ali, uvijek ću biti zahvalan na svemu što sam od njih naučio kroz skoro petnaest godina zajedničkog rada. Prednosti su ponovo vezane za onu sudbinu koju sam ranije pomenuo. Pod vlastitim imenom da donosite i vlastite odluke, da i ako pogriješite lekcija je vaša, a i kada uspijete nagrada je vaša. Nisam htio da nazivam bolnicu nekim „neutralnim“ nazivima iz više razloga. Prvi i osnovni je taj da je sa ovim imenom sve počelo, pa je red bio da se sa njim i nastavi. Drugi, ja sam taj koji vodi i radi u toj zdravstvenoj ustanovi, moje ime je ime za koje se pacijenti vežu i koje žele, pa ne vidim potrebu da se krijemo iza nekih drugih naziva. I na kraju, lakše se razlikovati od konkurencije kada odmah istaknete vlastito ime.

Prvi smo u BiH uradili operaciju laserske korekcije dioptrije sada već davne 2008. godine, prvi implantirali najsavremenija intraokularna sočiva za korekciju dioptrije za blizinu

Koje sve usluge pruža vaša bolnica, koje posebno ističete?
– Sve bolesti oka mogu da se uspješno liječe u našoj specijalnoj bolnici za oftalmologiju. Ipak, naš fokus je hirurgija katarakte (sive mrene), refraktivna hirurgija, odnosno korekcija dioptrija za daljinu i blizinu, te blefaroplastike – estetske operacije kapaka. Kao što sam već napomenuo, prvi smo u BiH uradili operaciju laserske korekcije dioptrije sada već davne 2008. godine, prvi implantirali najsavremenija intraokularna sočiva za korekciju dioptrije za blizinu. Samo za pet mjeseci ove godine ugradili smo preko 100 „Vivity“ sočiva za korekciju dioptrije za čitanje, a jedno takvo sočivo imam i u svom oku. Blefaroplastike su takođe popularni zahvati. Trenutno smo jedini u BiH i jedni od rijetkih u regiji koji za ove operativne zahvate koriste laser, sa kojim nema krvarenja za vrijeme zahvata, a ni podliva nakon intervencije.

Od kada radite intervencije na kapcima i podočnjacima, šta je karakteristično za te zahvate, za ljude koji ih obavljaju?
– To su zahvati koje često radimo. Zapravo se radi o podmlađivanju kapaka u vidu uklanjanja viška kože gornjih kapaka i masnih kesica i/ili viška kože donjih kapaka. Rezovi mogu da se rade elektro nožem ili laserom, a preko 90 odsto zahvata se izvodi upravo ovom drugom metodom, laserom. Prednost lasera je ta da je operacija beskrvna, tačnije laser koaguliše sve kapilare u višku kože ili masnim kesicama koje se uklanjaju. Time se skraćuje i postoperativni oporavak, jer je mnogo manje otoka nakon zahvata, a podliva praktično nema.
Osim toga, uklanjanje masnih kesica se izvodi rezom sa unutrašnje strane kapka, onog dijela kapka koji je naslonjen na oko, te rez nije potrebno šiti (nema konaca), a ne vidi se. Na ovaj način ne postoji šansa za nastanak ožiljka na donjem kapku, a zahvat je minimalno invazivan.

Koliki je odnos u vašem poslovanju ako bi poredili dio koji se odnosi na zdravlje, sa onim dijelom koji možemo nazvati čisto estetski?
– I dalje zdravlje prednjači. Naši pacijenti u najvećem broju traže rješenje zdravstvenih problema koje imaju sa vidom ili okom. Ipak, jedan broj pacijenata, a taj broj raste iz godine u godinu, su pacijenti koji su zainteresovani isključivo za estetske operacije kapaka. Interesantan je podatak da smo u 2020. godinu, odnosno u vremenu korone, zatvaranja i nemogućnosti putovanja, imali pad u broju svih drugih operativnih zahvata osim operacija kapaka.

Kako mi je otac bio poznati i priznati oftalmolog, ova grana medicine mi je urezana u gene

Kad ste jednom prilikom izjavili da će fleksibilnost biti novi pojam za uspjeh, šta je praktično značenje te tvrdnje?
– Nivo promjena kojem svakodnevno svjedočimo je nezaustavljiv. Smatra se da se nivo informacija koje nam se plasiraju na godišnjem nivou povećava za 900 odsto! To je ogroman pritisak na sve nas. Sa druge strane, tehnološki napredak je toliko brz da ga je gotovo nemoguće ispratiti. I, naravno, geopolitički izazovi, naročito ratovi, imaju svoju ulogu. Stoga će fleksibilnost promjenama i brzina adaptacije biti novi recept za uspjeh. Nećete se više moći slijepo držati dosadašnjih navika, pravila, propisa, poslovnih planova… Često ćete morati da osluškujete šta se dešava oko vas, šta od toga možete primijeniti na svom poslovnom planu, a šta staro odbaciti. Pa i najveće firme današnjice ne prave poslovne planove na 10 ili 20 godina. Svi su se fokusirali samo na jednu godinu ispred sebe.

Osim toga, da biste opstali moraćete se fokusirati i na druga tržišta, ne samo na vlastito. I u razvijenim zemljama svijeta liste čekanja za hirurške zahvate su sve duže, stručnog kadra je sve manje, a i pacijenti sve više novčano participiraju u vlastitom liječenju. Stoga sve veći broj njih traga za kvalitetnim, a pristupačnijim i bržim alternativama. Zašto mi ne bi bili fleksibilni i postali jedna od tih alternativa?!

ETIKA
Kakvi su vaši etički kriterijumi oko toga ko i koje estetske intervencije tre- ba da uradi?
– Uvijek se vodim pitanjem da li bih tu operaciju uradio nekom svom. Nikada ih ne radim, niti ih savjetujem, pacijentima koji nemaju indikaciju za takav operativni zahvat. Ako neko nije kandidat za lasersku korekciju dioptrije, operacija mu se ne radi. Isti je slučaj i sa ugradnjom sočiva i korekcijama dioptrija za daljinu ili blizinu. Svim pacijentima za blefaroplastike napomenem da je efekat operacije vidljiv 10-20 godina, ali da može biti nešto kraći i da ako se mladi podvrgnu zahvatu postoji velika vjerovatnoća da će isti morati raditi barem još jednom u životu. Dakle, nikada se ne radi nešto za šta ne postoji indikacija.