Svijet se bori s inflacijom, ali ne i Kinezi

Dok se veći dio svijeta očajnički bori da smanji sve veći rast inflacije koja smanjuje životni standard, Kina pokušava da učini – suprotno. Naime, potrošačke cijene porasle su u Kini za samo 0,7 posto u martu u poređenju s prošlom godinom, a fabričke cijene padaju već šest mjeseci zaredom.

U međuvremenu, u Americi je inflacija potrošačkih cijena bila 5 odsto prošlog mjeseca, u Evropskoj uniji 8,3 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 10,1 posto.

Cijene u Kini stagniraju ili padaju uprkos činjenici da Narodna banka Kine (PBOC) smanjuje kamatne stope i upumpava novac u finansijski sistem kako bi ojačala privreda, uprkos ukidanju strogih mjera kontrole COVID-19 krajem prošle godine, prenosi Večernji list.

Neizvjesnost rasta privrede znači da kineska domaćinstva nastavljaju da štede novac umjesto da ga troše, a firme su i dalje oprezne s novim ulaganjima. Ekonomisti ističu kako to povećava mogućnost pada cijena i plata od kojeg bi se privreda moglo teško oporaviti.

– Naš osnovni stav je da je kineska privreda deflacijska – napisao je Raymond Yeung, glavni ekonomista u Greater China pri ANZ Researchu nakon što je Kina objavila podatke o rastu BDP-a u prvom tromjesečju.

Iako je BDP porastao za 4,5 posto u tom periodu, rast je uveliko odražavao uticaj slabe potražnje nakon tri godine ograničenja zbog pandemije, dodao je Yeung. Bez toga, rast BDP-a bio bi za Kinu tek 2,6 posto, piše CNN.

U ekonomiji ima dosta novca. Široka ponuda novca porasla je za rekordnih 5,6 triliona dolara u posljednjih 15 mjeseci, a kineska Narodna banka pokušavala je da podstakne ljude na potrošnju. Ali izgleda da su potrošači jedva reagovali. Umjesto da troše novac, i dalje gomilaju gotovinu po rekordnoj stopi. Velik dio novih bankarskih zajmova otišao je lokalnim vlastima za otplatu njihovih visokih dugova, navode analitičari.

Neobična kombinacija pada cijena i neviđene količine novca u ekonomiji podstakla je razgovore o deflaciji zbog dugotrajnog i širokog pada cijena osnovnih dobara i usluga tokom određenog razdoblja. To je loše za privredu jer u takvom okruženju potrošači i firme mogu odgoditi potrošnju očekujući daljnji pad cijena, što bi samo pogoršalo ekonomske probleme.

Problem je mučio i japansku stagnirajuću privredu dvije decenije a njegovi zvaničnici tek su nedavno uspjeli da preokrenu trend.

– Da ukratko opišem trenutnu situaciju u Kini: počela je deflacija, a privreda je pala u područje recesije – rekao je Liu Yuhui, profesor s Kineske akademije društvenih nauka (CASS) tokom nedavnog govora koji se brzo proširio društvenim mrežama.

Puls realnog sektora i dalje je “slab” jer cijene nekretnina i finansijske imovine “nisu porasle”, dodao je Yuhui istakavši kako su kineska domaćinstva u velikim dugovima i nemaju mogućnosti niti volje da troše. Lokalne vlasti, čije su finansije desetkovane kombinacijom pada vrijednosti nekretnina i pandemije, takođe imaju većih dužničkih problema.

– Zbog problema s bilansom… spremnost raznih subjekata u cijelom ekonomskom sistemu da koriste kredit brzo se urušava. Sadašnja Kina su Sjedinjene Države prije 15 godina, ili Japan prije 30 godina – dodao je.

Yu Yongding, bivši direktor Instituta za svjetsku ekonomiju i politiku pri CASS-u iznio je oprezniji stav. Ipak, priznao je da se privreda suočava s deflacijskim pritiskom.

– Po mom mišljenju, iako izjava ‘deflacija je počela’ nije nužno tačna, nije ni velika greška. Skretanje pažnje na deflaciju potpuno je ispravno – napisao je u članku objavljenom prošle sedmice na kineskoj novinskoj stranici Netease.

Bivši savjetnik centralne banke u međuvremenu je pozvao Peking da potrošačima podijeli gotovinu kako bi podstakao potražnju – mjeru koju su usvojila mnoge velike ekonomije, poput Sjedinjenih Država i Australije. Ali kineska centralna vlada rijetko se time koristila. Li Daokui, profesor ekonomije na Univerzitetu Tsinghua koji je služio u savjetodavnom odboru PBOC-a, pozvao je Peking da podijeli 500 milijardi juana (72,5 milijardi dolara) u kuponima za potrošnju kako bi podstakao kupovinu do kraja ove godine.

– Čak i uz konzervativnu procjenu, 500 milijardi juana u kuponima za potrošnju podstaći će jedan trilion juana u ukupnoj potrošnji – rekao je Li u videu objavljenom u utorak na društvenoj mreži Weibo.

Zauzvrat bi vlada mogla dobiti najmanje 300 milijardi juana kroz poreze generisane povećanjem potrošnje, rekao je Li.

– Dakle, potrebno je samo 200 milijardi juana da bi centralna vlada podstakla jedan trilion juana u potrošnji. Pa zašto to ne učiniti – upitao je.

Narodna banka odbacuje razgovore o deflaciji i brani svoju politiku.

– Nema osnove za dugoročnu deflaciju ili inflaciju – rekao je Zou Lan, zvaničnik banke na konferenciji u Pekingu.

– Kako politike finansijske podrške budu stupale na snagu, očekuje se da će potražnja potrošača porasti i da će se povećanje cijena vjerovatno vratiti na prosječni nivo iz prethodnih godina u drugoj polovini godine – zaključio je Zou Lan.