MAJA ŠUPUT: Prirodni resursi u funkciji razvoja

Definisana kao stalno i nezavisno regulatorno tijelo koje obavlja značajnu ulogu u postupku dodjele koncesija, Komisija za koncesije promoviše privredne i druge mogućnosti za ulaganja putem koncesija, sa ciljem zadovoljavanja javnih potreba i privrednog razvoja  

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Komisija za koncesije Republike Srpske u 2023. ostvarila je rezultat koji nadmašuje sve prethodne godine. Ova tvrdnja odnosi se i na broj sklopljenih ugovora o koncesiji i na finansijski priliv na ime naknada, što govori o povećanju privredne aktivnosti. Komisija promoviše privredne i druge mogućnosti za ulaganja putem koncesija, sa ciljem zadovoljavanja javnih potreba i privrednog razvoja, uključivanjem privatnog sektora u finansiranje, projektovanje i izgradnju, održavanje ili upravljanje radom infrastrukturnih objekata, eksploatacijom prirodnih resursa i objekata koji služe njihovom iskorišćavanju, vodeći pri tom računa o zaštiti privrednih i društvenih interesa, stanovništva i životne sredine.
– U 2023. godini smo imali mnogo aktivnosti. Fokus je bio na elektroenergetici, odnosno na koncesijama za obnovljive izvore energije kao što su sunce, vjetar i voda. Do aprila ćemo predati godišnji izvještaj NSRS, ali iz polugodišnjeg presjeka se može vidjeti da će finansijski biti iznad prethodne. Za tih šest mjeseci je uplaćeno 40 miliona maraka na ime koncesionih naknada, tako da očekujemo da će do kraja 2023. povećanje biti oko 20 odsto više nego prošle. Tada smo imali 50 miliona maraka, a ove godine možemo pretpostaviti da će biti oko 60 miliona.

U protekloj godini smo zaključili 30 novih ugovora, dok je 2022 bilo 17. Najviše ih je u oblasti solarne energije i za eksploataciju mineralnih sirovina

Koliki je broj novih ugovora?
– U protekloj godini smo zaključili 30 novih ugovora, dok je 2022. bilo 17. Za solarne elektrane je potpisano 12, za poljoprivredne koncesije tri, jedan ugovor za lov, jedan za hidroelektrane, te za eksploataciju mineralnih sirovina 13 ugovora. Radili smo dosta na terenu i vršili provjere rada postojećih koncesija, kako po svojim definisanim planovima, tako i po zahtjevima resornih ministarstava u slučaju da je primijećeno da se ugovor ne realizuje onako kako bi trebalo.

U strukturi prihoda koliko učestvuje koncesije iz energetike, a koliko iz drugih oblasti?
– Najveći iznos naknada dolazi iz projekata elektroenergetike. Budući da je zaključeno dosta ugovora za solarne elektrane, kod kojih su u pitanju velike investicije, samim tim je velik iznos jednokratnih naknada koje investitori uplaćuju. Oko 60 odsto naknada je iz oblasti energetike, 30 iz oblasti mineralnih resursa, a 10 odsto otpada na ostale oblasti. Najveće interesovanje za koncesije u oblasti elektroenergetike je u Hercegovini, gdje je najveći broj sunčanih dana, dok referentne kuće koje rade studije opravdanosti potvrđuju da je tu najkraći rok za povrat uložene investicije. Posebno je to pitanje bilo interesantno tokom krize na tržištu električne energije i skoka cijene, ali interesovanje i dalje postoji. Međutim, inicijative za solarne elektrane se već sad pojavljuju u svim dijelovima Republike Srpske. Tehnologija brzo napreduje i nemate samo panele koji primaju sunčevu energiju odozgo, već imate rotirajuće i panele koji uz refleksiju privlače svjetlost koja se odbija od snijega… Međutim, treba pomenuti prenosni kapaciteti, potrebno je povećanje prenosne mreže, što je u nadležnosti zajedničkih institucija BiH. Time bi se stvorili uslovi da svi projekti za koje ima interesa budu realizovani. Mislim da ih najviše iščekuju lokalne zajednice, jer za solarnu elektranu od 80 mW nakon puštanja u funkciju, prihod u budžet je oko 770.000 na godišnjem nivou. To su značajna sredstva za lokalne zajednice.

Potrebno je voditi računa o ekologiji ne samo nakon što istekne eksploatacioni period, već i tokom perioda eksploatacije pridržavati se svih procedura koje su propisane kako bi se očuvala životna sredina

Kakvo je stanje što se tiče koncesija u poljoprivredi?
– U ovoj godini su zaključena tri nova ugovora iz oblasti poljoprivrede. Prije toga smo imali 68 ugovora, tako da ih je sada ukupno 71. Budući da se resorno ministarstvo rjeđe obraća sa ovim zahtjevima, ovo znači da je što se tiče poljoprivrede uglavnom već raspoređeno ono što je zanimljivo koncesionarima. Treba napomenuti da osim koncesija postoji i zakup zemljišta, što je procedura koja se sprovodi na nivou lokalnih zajednica. One su posebno zainteresovane za to jer prihod od zakupa predstavlja njihov direktan prihod u budžet. U slučaju koncesije naknada se uplaćuje nama, nakon čega se vrši raspodjela u skladu sa rasponom koji je utvrđen zakonom, odnosno opština ukoliko je nerazvijena dobija procentualno više novca nego razvijena. Taj novac opštine moraju koristiti za razvojne projekte i ne mogu se koristiti za finansiranje za tekuće troškove.

Koje mineralne sirovine se najviše eksploatišu po ugovorima o koncesiji?
– To su najčešće mineralne sirovine koje se koriste u građevinarstvu, za nasipanje puteva. Recimo, već ima dogovorenih koncesija uz dionicu autoputa Banjaluka – Prijedor, odakle će se eksploatisati materijal potreban za izgradnju. Kad govorimo o mineralnim resursima, ponovo ću naglasiti zaštitu životne sredine. Potrebno je voditi računa o ekologiji ne samo nakon što istekne eksploatacioni period, nakon kog ste dužni da izvršite rekultivaciju zemljišta i vratite u prvobitno stanje, već je potrebno tokom perioda eksploatacije pridržavati se svih procedura koje su propisane kako bi se očuvala životna sredina.

Za solarnu elektranu od 80 mW nakon puštanja u funkciju, prihod u budžet je oko 770.000 na godišnjem nivou. To su značajna sredstva za lokalne zajednice

Šta još možete izdvojiti od vaših aktivnosti?
– U planu je izrada novog zakona o koncesijama, gdje ćemo mi kao Komisija uzeti značajno učešće. Obzirom na ulogu koji nam daje zakon, obzirom na dosadašnje iskustvo, nadležnosti i odgovornost, mi ćemo iznijeti prijedloge šta je moguće poboljšati. Naravno, u radu će učestvovati resorna ministarstva koja će u svojoj oblasti predložiti određene izmjene, sve u cilju što pozitivnijih efekata i dodatnog uređenja ove oblasti.

LOVNA KONCESIJA
U toku 2023. ste potpisali prvi ugovor u vezi lovstva, o čemu je riječ?
-Radi se o lovištu Klekovača koje se nalazi na teritoriji Istočnog Drvara i Ribnika i prostire se na više od 8.000 hektara. Iako je lov već dugo godina naveden kao predmet u zakonu o koncesijama, tek sada se pojavilo interesovanje za tu oblast. Nama se obratilo resorno ministarstvo poljoprivrede, jer je njima podnesena inicijativa za prvu koncesiju za odstrel divljači u Republici Srpskoj. Zainteresovani žele da urede lovište i uz poštovanje propisanih procedura upravlja njime. Mi smo sproveli postupak u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, Vlada je donijela rješenje i biće zaključen ugovor. Ugovor kao i svi ostali ima rok za početak rada koji je potrebno ispoštovati, kako bi došlo do isplate jednokratne naknade i koncesione naknade za korištenje.