VLADIMIR STANIMIROVIĆ: Uloga revizora je ključ finansijske stabilnosti

Kao revizor možete naći način da izbjegnete rizik i da vas glava ne boli. Međutim, ukoliko, shodno standardima revizije radite ozbiljne revizije čiji je rezultat dodavanje vrijednosti i poboljšanje poslovanja revidiranog subjekta, teret i odgovornost su mnogo veći. Sve je ovo mnogo lakše ukoliko imate razumijevanje rukovodstva, ali i se trebate potruditi da bi to dobili

razgovarao SLAVIŠA MIRKOVIĆ     foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Od 2022. na čelu Centralna harmonizacijska jedinica Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine nalazi se Vladimir Stanimirović. Ova ustanova ima status upravne organizacije u okviru Ministarstva finansija i trezora BiH, ovlaštena je za razvoj, rukovođenje i koordinaciju interne revizije i razvoj finansijskog upravljanja i kontrole u bh institucijama. Vladimir je rođeni Dobojlija, koji se usmjerio ka ekonomiji ugledajući se na oca i pokušavajući da dokuči “logiku” posla kojim se bavi.
– Nakon završene ekonomske škole, logičan slijed je bio Ekonomski fakultet, samo je pitanje bilo koji. Odustao sam od ideje da odem u Beč i upisao fakultet u Banjaluci. Bili smo prva ili među prvim generacijama koji smo studirali po bolonjskom principu. Nova pravila, stari profesori. Novi grad, novo društvo. Novi pogledi, na ekonomiju. Na početku je bilo strašno, ali svakim danom bilo je sve lakše i zanimljivije.

Sjećam se savjeta svog oca: kao računovođa i revizor možeš kasnije biti menadžer ili u marketingu, ako ti se ne bude svidjelo, ali sa svim ovim ne možeš biti računovođa niti revizor

Nakon prve tri godine trebalo je izabrati usmjerenje, da li ići putem marketinga, menadžmenta ili računovodstva i revizije? Pitao sam oca za mišljenje. Dobro se sjećam riječi: kao računovođa i revizor možeš kasnije sve ovo, ako ti se ne bude svidjelo, ali sa svim ovim ne možeš biti računovođa niti revizor. A drugo, malo je dobrih računovođa i revizora i eto ti prostora za posao kasnije. Tu je bila prekretnica. Od tada, moje usmjerenje je računovodstvo i revizija. Diplomirao sam iz ove oblasti, završio postdiplomske iz ove oblasti i trenutno sam na doktorskim studijama iz ove oblasti. Sve na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.

Završili ste master iz prava. Zbog čega ste se odlučili za to i da li je poznavanje neophodno za posao kojim se bavite?
– Ovo je bila za mnoge čudna odluka, ali za mene opravdana. Slučajno sam od prijatelja čuo da na Pravnom fakultetu u Beogradu postoji modul za ekonomiste. Svidjela mi se ideja jer bih upisom ovog studija stekao i određena znanja iz oblasti prava, a što je svakako relevantno za reviziju, ali i vještačenja koja sam tada počinjao da radim. Bilo je teško tada, kao i sada, shvatiti pravnu logiku, dovesti je u vezu s ekonomskom, ali uspješno sam završio studije. Znanja i iskustva stečena u Beogradu, objektivno, nisu neophodna za posao kojim se bavim, ali daju određene komparativne prednosti. Za mene je to bilo samo lično usavršavanje, koje nigdje niti potenciram niti ističem, a koje mi je samo pomoglo u daljem akademskom i profesionalnom usavršavanju.

Doktorska disertacija, koju ću braniti na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, i istraživanje sprovedeno za potrebe rada direktno su u vezi sa poslom koji radim već deset godina

I dalje težite napretku u akademskom smislu, šta je predmet interesovanja na doktorskom studiju i čemu će biti posvećen doktorski rad?
– Doktorand sam na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, smjer Poslovne finansije, bankarstvo i osiguranje, i u toku je izrada doktorske disertacije na temu Interna revizija kao faktor unapređenja performansi javnog sektora. Geografski obuhvat je teritorija Republike Srpske, uz napomenu, da je za potrebe komparativne analize istraživanje izvršeno i u Federaciji BiH, na nivou institucija BiH, kao i zemljama u okruženju, Srbije i Crne Gore. Istraživanje je direktno u vezi sa poslom koji radim već deset godina. U odnosu na druge oblasti ekonomije, istraživanja iz oblasti interne revizije su specifična u cilju dokazivanja i kvantifikacije rezultata istraživanja. Naime, ne mogu se svi rezultati revizije kvantifikovati, a to najbolje poznaju ljudi iz struke, dok teoretičari imaju problem s tim. Zašto? Najbolji primjer je zdravstvo. Preporuka koja usmjerena na aktivnosti u vezi primjenom kliničkih puteva u Bolnici Doboj ne može se ekonomski kvantifikovati, ali svakako ova preporuka dodaje novu vrijednost, a ta vrijednost nije materijalna, nego utiče na podizanje kvaliteta zdravstvene zaštite.

Ako smo dobro razumjeli, pored sertifikata internog revizora, posjedujete i druge licence i sertifikate, koje se stekli kroz neformalno obrazovanje.
– Da, više njih. Savez računovođa i revizora Republike Srpske izdao je sertifikat Sertifikovanog forenzičkog računovođe (2021. godina); Udruženje ovlaštenih procjenjivača u BiH – Ovlašteni procjenjivač (2019); Finrar – Finansije, računovodstvo i revizija – Menadžment u zdravstvu (2019); Ministarstvo finansija Republike Srpske – Ovlašteni interni revizor u javnom sektoru (2018); Udruženje internih revizora – Sertifikat za eksternu ocjenu kvaliteta (2018); Ministarstvo pravde Republike Srpske – Stečajni upravnik (2018), Udruženje internih revizora – Ovlašteni interni revizor (2017); Ministarstvo finansija Republike Srpske i Savez računovođa i revizora Republike Srpske – Ovlašteni revizor (2016); Ministarstvo pravde Republike Srpske – Vještak ekonomske struke (2015); Savez računovođa i revizora Republike Srpske – sertifikat i licenca Sertifikovanog računovođe (2013) i drugo.

Shodno licencama i poslovima, koje poslove posebno izdvajate?
– Kao ovlašteni procjenjivač izdvojio bih procjenu imovine i kapitala MHE Jeleč, zatim izradu studije ekonomske opravdanosti izgradnje fotonaponskih elektrana na objektima JZU Univerzitetski centar Banjaluka i procjenu vrijednosti imovine i ugovora iz dužničko povjerilačkih odnosa ENERGY FINANCING TEAM SE Bileća d.o.o. Kao stečajni upravnik izdvojio bih prodaju stečajnog dužnika Fot a.d. Teslić kao pravnog lica, a što je jedan od prvih uspješno realizovanih prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica. Ovo je bio težak i naporan posao sa velikim, blago rečeno, nerazumijevanjem određenih povjerilaca, prije svega predstavnika poreskih organa iz Doboja. Ali ovo može biti tema sama za sebe.

Saradnja sa centralnim jedinicama za harmonizaciju u RS i FBiH je na zadovoljavajućem nivou, probleme u radu pretvaramo u poduhvate koje uz dogovor rješavamo

Koja su ovlaštenja institucije na čijem čelu i oblast rada?
– Centralna harmonizacijska jedinica Ministarstva finansija i trezora BiH (CHJ MFiT) ima status upravne organizacije koja je u okviru Ministarstva finansija i trezora BiH. CHJ je ovlaštena za razvoj, rukovođenje i koordinaciju interne revizije i razvoj finansijskog upravljanja i kontrole u bh institucijama. Nadležnosti i odgovornosti izvršavamo u skladu sa važećim Zakonom o internoj reviziji institucija BiH i Zakonom o finansiranju institucija BiH. U koordinaciji smo sa centralnim harmonizacijskim jedinicama Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta, kao i sa tijelima Evropske komisije, vezano za prioritetne oblasti pravne stečevine (acquis) Zajednice u oblastima interne finansijske kontrole u institucijama BiH, naročito, izradom i sprovođenjem odgovarajućih propisa u skladu sa međunarodnim standardima kontrole i interne revizije, te metodologijama i najboljom praksom EU. Takođe smo odgovorni za pripremu prijedloga za izmjene Zakona o internoj reviziji institucija BiH, nakon usaglašavanja u Koordinacionom odboru CJH, zatim za pripremu i sprovođenje programa obuke i certifikacije internih revizora institucija BiH, nakon usaglašavanja programa obuke u Koordinacionom odboru CJH, usvajanje i primjenu standarda za internu reviziju u institucijama BiH i kodeksa profesionalne etike za interne revizore, te brojne druge aktivnosti.

Koje aktivnosti CHJ MFiT obilježile ovu godinu?
– Pored standardnih aktivnosti koje se izvršavaju u skladu sa ovlaštenjima, ove godine smo prvi put izvršili Periodični pregled kvaliteta aktivnosti Jedinice interne revizije Granične policije BiH, koji je okončan u septembru 2023. godine na osnovu Godišnjeg plana za obavljanje periodičnog pregleda kvaliteta aktivnosti jedinica interne revizije za 2023. godinu. Takođe, prvi put u istoriji CHJ MFiT BiH izvršena je pojedinačna procjena kvaliteta finansijskog upravljanja i kontrole i to u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, sve u skladu sa Godišnjim planom pojedinačne procjene kvaliteta za 2023. godinu.

U kontinuitetu u našoj instituciji se realizuju obuke iz oblasti finansijskog upravljanja i kontrole i interne revizije za koordinatora za finansijsko upravljanje

Početkom ove godine i krajem prethodne potpisani su Memorandumi o saradnji, takođe prvi put, u oblasti obuka i kontinuirane profesionalne edukacije internih revizora u institucijama BiH između Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora BiH i Saveza računovođa i revizora RS čiji je osnovni cilj utvrđivanje oblika saradnje strana potpisnica kako bi se obezbijedilo sprovođenje Programa obuke i sertifikovanja internih revizora u institucijama BiH i Odluke o načinu bodovanja, evidentiranja i izvještavanja o kontinuiranoj profesionalnoj edukaciji internih revizora u institucijama BiH, radi dostizanja i očuvanja potrebnog kvaliteta sertifikovanja, obuke i kontinuirane profesionalne edukacije internih revizora. Potpisanim Memorandumom definisana je saradnja u oblasti kontinuirane profesionalne edukacije internih revizora u institucijama BiH, priznavanja obuka i edukacija Saveza računovođa i revizora RS u postupku sertifikovanja internih revizora u institucijama BiH, te saradnja i razmjena informacija u vezi sa utvrđivanjem i realizacijom programa, sadržaja i načina izvođenja obuka Saveza računovođa i revizora RS iz oblasti računovodstva, revizije i finansija.
Takođe, potpisan je i Memorandum o saradnji u oblasti sertifikovanja, obuka i kontinuirane profesionalne edukacije internih revizora u institucijama BiH sa Udruženjem internih revizora iz Banjaluke, Memorandum o saradnji sa Akademsko-strukovnog udruženja internih revizora u BiH iz Sarajeva i Memorandum o saradnji sa Udruženjem internih revizora u BiH iz Sarajeva i drugi memorandumi čiji je osnovni cilj utvrđivanje oblika saradnje strana potpisnica kako bi se obezbijedilo sprovođenje Programa obuke i sertifikovanja internih revizora u institucijama BiH.

Koje novine ste uveli u CHJ MFIT BiH? Kakav je vaš stil upravljanja i da li su se saradnici prilagodili vašem rukovođenju?
– Kada sam došao na novo radno mjesto, a i novi grad, trebalo mi je vremena da proučim organizaciju iznutra. Prilagodio sam se organizaciji, a onda nakon nekog vremena određene stvari prilagođavao svom stilu upravljanja. Prva i osnovna stvar je edukacija. Konstantno, shodno opravdanosti, upućujem zaposlene na razne edukacije, ali tražim od istih da me na sjednici Stručnog kolegijuma, koji sam formirao, informišu o rezultatima službenih putovanja. Takođe, i ja sam dosta putujem, stvaram prilike za saradnju čiji rezultat više nije uspostavljanje finansijskog upravljanja i kontrole i interne revizije, već razvoj istih.
Drugo, ne dozvoljavam niti smatram da ima potrebe za raznim pro forme sastancima, koje sam recimo viđao u određenim organizacijama, a gdje se 90 odsto vremena tih sastanaka odnosi na neformalnu priču koja nije u vezi s poslom. Sastanke održavam po potrebi, a preferiram pisanu komunikaciju, a ovo je vjerovatno posljedica revizorskog rada i meterijalizacije poslovanja.
Treće, konstantno naglašavam značaj internih kontrola u CHJ MFiT BiH, te formiranjem ad hok komisija analiziram i kontrolišem različite segmente poslovanja. Prilikom ovih aktivnosti, često do mene dolaze informacije da je ovo nepotrebno, jer to ne rade druge institucije, jer to radi Kancelarija za reviziju, a što je opet problem tih drugih institucija.

Znanja i iskustva stečena na masteru iz oblasti prava završenog u Beogradu, objektivno, nisu neophodna za posao kojim se bavim, ali daju određene komparativne prednosti

Tokom karijere ste se bavili internom revizijom u zdravstvu. Kakva iskustva nosite, po čemu je ta oblast specifična?
– Od 2015. godine do polovine 2022. godine radio sam u zdravstvu i to u bolnici Sveti apostol Luka Doboj, prvo kao interni revizor, zatim kao rukovodilac jedinice za internu reviziju. Pored provođenja redovnih revizorskih aktivnosti prvi smo ili među prvima kreirali program kvaliteta interne revizije, te izvršili eksternu ocjenu kvaliteta interne revizije. Uz ove aktivnosti interne revizije, koje su tradicionalno bile usmjerene prema nemedicinskim aktivnostima, usmjerili smo na medicinski dio, te smo izvršili veoma kompleksne revizije upravljanja lijekovima u medicinskim službama, revizije primjene cjenovnika za izvršene zdravstvene usluge, revizija primjene internih akata i postupanja sa medicinskom dokumentacije u medicinskim službama… Posebno kompleksne revizije bile su revizije „mrtvačnice“, gdje smo zatekli pogrešne evidencije.
Kao tadašnji rukovodilac, za realizaciju ranije navedenih aktivnosti identifikovao sam potrebu da u Jedinici za internu reviziju imamo i interne revizore koji nisu ekonomisti, te je uz saglasnost rukovodstva angažovan interni revizor za pravne poslove i interni revizor za medicinske poslove. Tada je to bilo čudno, ali Zakonom dozvoljeno. Tada uspostavljeno, a funkcioniše i danas.
Posebno bi izdvojio iz ovog dijela karijere je izuzetno dobra saradnja sa medicinskim kadrom. Komunikacija i pojašnjenje funkcije interne revizije medicinskom kadru bile su osnov za provođenje kvalitetnih revizija i kasniju realizaciju preporuka. Pristup revizijama je bio „revizorski“, a ne „policijski“, te su tako i revizorski izvještaji „nailazili“ na visok stepen razumijevanja od strane korisnika istih.

SPORTSKA UPRAVA
U jednom periodu bili ste u upravama dva sportska kolektiva. Kako izgleda učešće u njihovom radu?
– Dugo godina samo trenirao i igrao fudbal u Doboju i šire. Bio sam kapiten u klubovima i ta činjenica me ubacivala i kao mladog igrača u upravu, a kasnije kako su se uprave mijenjale mi stariji igrači polako smo se ubacili u upravu. Tako smo, konkretno, u jednom malom klubu, ali nama tada veoma velikom i značajnom, OFK Prijedlu napravili upravu od igrača, jer je klub bio pred gašenjem. Tako smo Igor, Vedran, Ćava i drugi igrači napravili upravu i određeni period zaista dobro funkcionisali. Ja sam bio zadužen za finansijski i kontrolni dio. Međutim, ovdje sam bio u „sukobu interesa“, jer sam i išao od firme do firme i molio novac za klub, tražio sponzore, pa sve do plaćanja obaveza kluba, a što je u praksi, u značajnim subjektima zaista značajan i visok rizik, ukoliko ovo posmatramo s aspekta nerazdvajanja funkcije nabavka, evidencije, plaćanja i kontrole. Kroz ovo sam dao odgovor na pitanje kako je biti revizor a biti u sportskom klubu.