NATALIJA TRIVIĆ: Vazdušna veza sa svijetom
Strateško opredjeljenje Uprave Aerodroma Banja Luka je jačanje poslovanja i kapaciteta, kako bi se ostvarili bolji prihodi i ukupni poslovni rezultati. Iskorištavanje postojećih kapaciteta će uskoro dostići maksimum, a za veće iskorake ovog preduzeća, u poređenju sa ostalim aerodromima u zemlji i regionu, biće neophodna značajnija finansijska podrška Vlade Republike Srpske
razgovarao MARKO ŠIKULJAK foto Aleksandar ARSENOVIĆ
Upravljanje aerodromom je specifična djelatnost. Velika zavisnost od spoljnog faktora, avio kompanija na tržištu, ograničenog tržišta putnika, konkurencija obližnjih aerodroma, trendovi subvencionisanja avio kompanija za saobraćanje na novim destinacijama – sve to čini da je u ovom poslu mnogo onog na šta ne možete ili vrlo malo možete da utičete. Tako Natalija Trivić, direktor Aerodroma Banja Luka opisuje okolnosti u kojima upravlja aerodromom koji sve više stiče poštovanje zbog stalnog rasta broja linija i putnika. Aerodrom Banja Luka je ne tako davno bio daleko od fokusa regionalnih medija koji prate dešavanja u vazduhoplovstvu, dok se danas uvrstio među one koji se obavezno pominju kada se o njemu govori u regionu.
– Prilikom preuzimanja dužnosti direktora preduzeća Aerodromi Republike Srpske, prije godinu dana, te upoznavanjem sa stanjem u poslovanju, uvidjela sam da se u djelatnosti aerodromskog operatera Aerodroma Banja Luka dosta toga razvilo, ali da sa jasno postavljenim ciljevima i usmjerenim ulaganjima u razvoj avijacijskih i neavijacijskih usluga, aerodrom može iskoračiti više i za četiri godine dostići više od 600.000 putnika na godišnjem nivou. Mi smo 2023. godinu završili sa 460.000 putnika što je rast za 120.000 putnika u odnosu na 2022. godinu što potvrđuje da su putnici, domaći i strani, stekli povjerenje na letovima sa banjalučkog aerodroma. Statistike pokazuju da je Aerodrom Banja Luka, među svim regionalnim aerodromima, od 2019. do 2023. godine najviše ostvario rast od 207 odsto po broju putnika.
Statistike pokazuju da je Aerodrom Banja Luka, među svim regionalnim aerodromima, od 2019. do 2023. godine najviše ostvario rast od 207 odsto po broju putnika
Kako izgleda finansijsko poslovanje Aerodroma?
– Posmatrajući finansijsko poslovanje Preduzeća Aerodromi Republike Srpske u 2023. godini ostvaren je ukupni prihod oko 4,7 miliona KM od čega su sredstva granta Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske činila udio od 1,1 milion KM. Najveći dio prihoda Aerodrom Banja Luka ostvario je od prodaje vlastitih usluga na domaćem i ino tržištu – avijacijski i neavijacijskih, što je u konačnici rezultovalo prihodom od 3,6 miliona KM u 2023. godini. Aerodrom Banja Luka je premašio prošlogodišnji plan za 500.000 KM uvođenjem novih usluga parkinga i razvoja ugostiteljstva, te povećanim brojem putnika, ali to nije bilo dovoljno za očekivani finansijski rezultata poslovanja u 2023. godini. Naime, po preuzimanju pozicije direktora, sredinom prethodne poslovne godine, nisam zatekla sjajnu situaciju jer sam odmah uvidjela postojeća dugovanja preduzeća te dospijeće naplate kredita kapitalnih investicija iz prethodnih godina, što je sa umanjenjem republičke subvencije rebalansom budžeta na kraju 2023. godine, bio veliki teret za preduzeće koji je doveo do finansijskih gubitaka preduzeća. Uz sve navedene izazove, Uprava Aerodroma Banja Luka je za primarnu aktivnost u 2024. godini definisala maksimalno povećanje prihoda od pružanja vlastitih neavijacijskih usluga, jer smo planskom politikom predvidjeli crpljenje maksimalnih mogućnosti iz postojećih infrastrukturnih kapaciteta, čiji su mehanizmi već sada uspostavljeni. Dodatno, uveli smo i saobraćanje na novim destinacijama poput Krita, Rodosa, Barselone i Baden Badena, u saradnji sa avio kompanijama i turoperatorima, što će rezultovati i povećanje prihoda od avijacijskih usluga.
Na koji način se mogu povećati prihodi u skorijoj budućnosti?
– Prvenstveno, veći broj putnika direktno znači veći promet na aerodromu, što očekujemo i u ovoj godini kroz planirane avio linije. Promet putnika će se odraziti na povećanje prihoda od neavijacijskih usluga odnosno onih koje koriste direktno putnici. Sebi smo postavili za cilj u ovoj godini razvoj dosadašnjih i uspostavljanje novih usluga. Pa tako, uz postojeći parking prostor izgradili smo još jedan koji će do kraja maja, uz novi elektronski sistem rada, obezbijediti dodatna parking mjesta našim korisnicima, s jedne strane, a s druge obezbijediti nesmetan pristup vozilima aerodromu jer su putnička vozila često bila parkirana na kolovozu pristupnog puta ka terminalnoj zgradi ugrožavajući bezbjednost aerodroma. Dalje, u maju počinje sa radom FREE-SHOP, a novopostavljeni samouslužni aparati obezbijediće putnicima lakoću potrebne konzumacije. Naravno, očekujemo i porast prihoda od ugostiteljstva, a usluge oglašavanja naših klijenata su takođe u porastu. Veće prihodovanje očekujemo od manipulativnih usluga za gorivo avio kompanijama, te zakupa prostora prevoznika drumskog saobraćaja, koji koriste putnici koji žele transfer od aerodroma do željene destinacije.
Da bismo značajnije razvijali ovu djelatnost, kroz povećanje linija i infrastrukture, uz sve rizike i vanjske uticaje koje ona nosi, nisu dovoljni vlastiti prihodi Aerodroma Banja Luka, već značajnija finansijska podrška institucija RS i lokalnih zajednica
Sa svim navedenim neavijacijskim uslugama maksimalno smo iscrpili sve mogućnosti koje aerodrom može da ponudi u postojećim infrastrukturnim kapacitetima. Mi smo prošlu godinu iskoristili da analiziramo prioritete u razvoju infrastrukture Aerodroma Banja Luka, te smo u skladu sa tim izradili tri projekta koja se odnose na proširenje i opremanje pristanišne zgrade, sanaciju postojeće piste i izgradnju parkinga za avione generalne avijacije, što bi direktno doprinijelo i povećanju prihoda. Naravno da realizacija ovih primarnih projekata zavise od budžeta kapitalnih investicija Vlade Republike Srpske koji još uvijek nije dostupan.
Možete li opisati kako izgleda dan na aerodromu kada se u ljetnim mjesecima spoje čarter letovi ka turističkim destinacijama i redovni letovi?
– Iskrena da budem, samo dobrom organizacijom i sposobnostima naših zaposlenih u saradnji sa pripadnicima Granične policije BiH i Carinske ispostave uspijevamo da, i ako otežavajuće, sve putnike prihvatimo i otpremimo na avione za redovne i čarter linije. S obzirom na to da u sedmicama ljetne sezone imamo pojačanu operativnost, naši zaposlenici su maksimalno angažovani, imamo i radnike koje angažujemo samo sezonski kako bi uspjeli da opslužimo sve letove. Povećanje broja putnika zahtijeva i veći broj stručnih lica sa neophodnim licencama i prostor koji je trenutno nedovoljan, te samo operativnost i posebna pažnja svih zaposlenih u službama aerodroma može da iznese ovaj zahtjevan zadatak. U predstojećoj, ljetnoj sezoni očekujemo pojačanu frekvenciju redovnih linija u Brisel, Geteborg, Memingen, Beč, Štokholm, Karlsrue, Dortmund, Bazel i Beograd, te čarter linija za Tursku, Grčku, Tunis, Egipat. Povećanje broja destinacija neminovno zahtijeva povećanje broja zaposlenih koji prevashodno moraju da steknu neophodne sertifikate za osposobljenost rada na aerodromu u skladu sa Programom za bezbjednost civilnog vazduhoplovstva što traje i po nekoliko mjeseci. To je otežavajući faktor koji zahtjeva kvalitetan plan obuka, zapošljavanja te direktno i povećanja budžeta za te namjene.
Kako bismo iskoristili sve prostorne kapacitete radi bolje organizacije cirkulisanja putnika, prije početka ljeta ćemo, u saradnji sa kompanijom M:tel, ispred pristanišne zgrade izgraditi namjenski park za putnike sa sadržajima za odrasle i djecu, kako bismo im upotpunili vrijeme čekanja na let, ali i bolje organizovali protok putnika u i iz pristanišne zgrade.
Kakav je učinak postojanja avio linija za Banju Luku u privrednom i turističkom smislu?
– Naravno da se povećanje broja putnika na Aerodromu Banja Luka direktno odražava na privredu i razvoj turizma Republike Srpske. Istraživanja pokazuju da od 250.000 dolazećih putnika u Republiku Srpsku, u 2023. godini, njihovim zadržavanjem tri do četiri dana u zavisnosti od povratka u inostranstvo, svaki od njih potroši minimalno 200 eura. Nije teško izračunati da se po ovom osnovu u Republici Srpskoj godišnje prometuje 100 miliona KM, od čega interes imaju svi u lancu ekonomije, od malih preduzetnika, ugostitelja, zdravstveno-rekreativnih ustanova, estetskih klinika, lokalnih zajednica… Na osnovu navedenog smatram da Aerodrom Banja Luka neizostavno mora imati bolje mjesto u percepciji i finansijskoj podršci osnivača i većinskog vlasnika a to je Republika Srpska, ali i lokalnih zajednica koje čine turističku destinaciju naših putnika. U nekoliko navrata Uprava Aerodroma Banja Luka je razgovarala sa predstavnicima Vlade Republike Srpske upravo o lančanoj povezanosti Aerodroma Banja Luka i privrede u cjelini, odnosno predstavili smo benefite koje za ekonomiju stvara saobraćanje sa Aerodroma Banja Luka, jer to svojom djelatnošću, s fokusom na prikazani uticaj na ukupnu ekonomiju Srpske, Aerodromu Banja Luka pripada.
Kakve su tehničke mogućnosti Aerodroma za razvoj kargo saobraćaja?
– Aerodrom tehnički ispunjava sve uslove za bavljenje kargo djelatnošću u vazduhoplovstvu i smatram da ona može biti primarna na našem aerodromu. Još 2018. godine izgrađen je Kargo objekat u čijem sastavu je i Carinska ispostava UIO BiH – Aerodrom Banja Luka što nudi sve preduslove za aerodromsku uslugu karga. Mi pružamo usluge karga, odnosno prihvata i otpreme robe putem vazduhoplova, ali je to na niskom nivou u odnosu na očekivano. U razgovorima sa privrednicima Republike Srpske, prvenstveno špediterskim preduzećima, najveći uvoz odnosno izvoz roba se obavlja putem drumskog saobraćaja, jer je cjenovno povoljniji. U kontaktima sa drugim evropskim aerodromima dobili smo analize koje pokazuju da je geografska pozicija Aerodroma Banja Luka i blizina granice sa Evropskom unijom konkurentna prednost koju ćemo pokušati plasirati velikim privrednim društvima, primarno špedicijama čija je osnovna djelatnost transport roba. Trenutno smo u pregovorima sa jednom globalnom kompanijom iz okruženja koja je pokazala interes za izgradnju skladišta i pokretanja karga sa banjalučkog aerodroma. To bi bila jedinstvena prilika da značajno proširimo ovu djelatnost.
Još 2018. godine izgrađen je Kargo objekat u čijem sastavu je i Carinska ispostava UIO BiH – Aerodrom Banja Luka što nudi sve preduslove za aerodromsku uslugu karga
Kakve su mogućnosti proširenja saradnje sa AirSerbiom?
– AirSerbia iz Banjaluke, trenutno saobraća dva puta sedmično za Beograd, petkom i ponedjeljkom što smatram da nije dovoljno za tu relaciju koja, sudeći prema putnicima koji imaju potrebu za poslovnim putovanjem ili povezanošću sa krajnjim evropskim i svjetskim destinacijama, zahtijeva češće sedmično saobraćanje, a posebno u ljetnoj sezoni zbog velikih gužvi na graničnim prelazima. Iako smo u nekoliko navrata razgovarali sa rukovodstvom AirSerbie, odgovor koji smo dobijali se odnosio na nedostatak flote, jer u ovoj godini očekuju isporuku dodatnih vazduhoplova.
Kako Aerodrom Banja Luka stoji sa neophodnom opremom s obzirom na pojačan saobraćaj vazduhoplova i putnika?
– Stalno obnavljanje aerodromske opreme je kontinuiran proces s obzirom na glavni zadatak, a to je bezbjednost putnika i vazduhoplova. Naš cilj u 2024. godini jeste da obezbijedimo bolje tehničke resurse i opremu neophodnu za prihvat i otpremu vazduhoplova i putnika. U završnoj smo fazi realizacije nabavke aerodromske opreme donacijom Aerodroma Nikola Tesla iz Beograda, ali i međunarodne organizacije Transportation Security Administration čime ćemo ojačati naše kapacitete s ciljem operativnosti i bezbjednosti aerodroma.
Šta su planovi i potrebe da se uradi u narednom periodu?
– Strateško opredjeljenje Uprave Aerodroma Banja Luka je da jačamo naše poslovanje i kapacitete, što smo, kroz postavljene strateške ciljeve u ovoj godini, primarno pozicionirali. I uprkos tome što ćemo u ovoj godini iskoristiti sve kapacitete koje Aerodrom menadžerski, stručno, infrastrukturno, organizaciono i finansijski može da pruži s ciljem ostvarivanja boljih prihoda i ukupnih poslovnih rezultata, bez značajne finansijske podrške Vlade Republike Srpske za razvoj poslovanja jedinog aerodroma u Republici Srpskoj, i kao takvog deklarisanog od strateškog interesa za Republiku Srpsku, razvoj i veći iskorak ovog preduzeća u poređenju na ostale aerodrome u zemlji i regionu, nije moguć. Opterećenost dugovanjima iz prethodnih godina, posljedice inflacije, porast troškova poslovanja, veliki broj zaposlenih (po standardima u vazduhoplovstvu) sa kontinuiranim potrebama za novim i obnavljanjem postojećih licenci, ispunjavanje ljudskih i tehničkih standarda u oblasti vazduhoplovstva po zahtjevu regulatora za zadržavanjem dozvole za međunarodni saobraćaj, nedostatak sredstava za subvencionisanje avio kompanija s ciljem razvoja turizma od strane RS po uzoru na aerodrome u zemlji i regionu… preveliko je opterećenje koje samostalno ne može da iznesi niti jedan manji aerodrom, pa tako ni Aerodrom Banja Luka.
CILJANE DESTINACIJE
Kako bismo postali privlačniji aerodrom na domaćem i regionalnom tržištu, a u cilju animiranja avio kompanija da saobraćaju upravo sa Aerodroma Banja Luka na novim, ciljanim destinacijama tokom cijele godine, a ne samo sezonski, Uprava preduzeća priprema novi cjenovnik usluga, sa podsticajima, pod postavljenim uslovima, a koji će biti dostupan avio kompanijama za pripremu zimske sezone letenja. Naravno, strateški ćemo se bazirati na destinacije poput Istanbula, Kopenhagena, Malmea, Hamburga i drugih, za koje postoji interes putnika, a samim tim i avio kompanija.
Što se tiče strukture naših putnika tokom cijele godine u najvećem broju su putnici iz dijaspore, a potom strani i domaći putnici kojima je primarni cilj turizam. U ljetnoj sezoni, dosta domaćeg stanovništva, u većem broju porodice, putuju na neku od morskih destinacija, provodeći svoj godišnji odmor.
