NIKOLA ŠOBOT: Dolazi nova era kardiohirurgije u Banjaluci

Klinika za kardiohirurgiju UKC Republike Srpske, pod njegovim vođstvom, ne samo da je postigla izuzetne rezultate, već je i postavila temelje za dalji razvoj i unapređenje kardiohirurgije u Srpskoj. Od prvog kardiohirurškog zahvata iz septembra 2022. godine, Klinika je uz pomoć renomiranih institucija poput Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” i Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici, uspješno izvela više od 500 složenih zahvata. Sve to je prilika da stasa nov, mlad i stručan kadar iz ove oblasti, te garancija da ćemo u bliskoj budućnosti dočekati i otvaranje instituta za kariodvaskularne bolesti Republike Srpske

razgovarao SLAVIŠA MIRKOVIĆ     foto Ag

Već dvije godine, Banjaluka je postala dom jedne od najuspješnijih medicinskih priča u regionu, zahvaljujući Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske. Od otvaranja Klinike za kardiohirurgiju UKC Republike Srpske, koje je upriličeno u septembru 2022. godine, do sada je uspješno izvedeno više od 500 kardiohirurških zahvata. Operacije su izvedene uz podršku Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje“ i Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica. Prva kardiohirurška operacija je izvedena u junu 2022. godine. Ove operacije uključuju hiruršku revaskularizaciju miokarda, operativno liječenje valvularnih bolesti srca te, takođe, najnovije metode hirurškog liječenja srčane slabosti. Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, na čelu sa prof. dr sc. med. Vladom Đajićem, zabilježio je značajne iskorake u svom poslovanju te intenzivno bez predaha radi na tome da UKC Republike Srpske poprimi status najsavremenijeg i najmodernijeg kliničkog centra u regionu. Prošlo je dvije godine postojanja Klinike za kadiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, i to je bio povod za razgovor sa dr Nikolom Šobotom, načelnikom Klinike, i jednim od najzaslužnijih što Republika Srpska i Banjaluka imaju svoju kardiohirurgiju. Iako relativno mlad, ono što se dr Šobotu ne može osporiti svakako su impresivni momenti iz dosadašnje karijere ljekara, interniste kardiologa.

Ne postoje pacijenti da bih ja bio ljekar, nego sam ja ljekar da bih liječio pacijente

Kako je izgledao put do ovoga što danas vidimo na medicinskom brdu nad Banjalukom?
– Ponosan sam na moj tim ljudi. Tim je iznad svega, jedan čovjek je nemoćan da išta uradi u bilo kom sistemu, a posebnu u sistemu koji brine o zdravlju i životima ljudi. Bio je to težak i mukotrpan proces od nekih pet godina. Što se tiče Klinike za kardiohirurgiju, tu sam ponosan što sam pomogao da stasa mlad kadar i što sam stvorio atmosferu na toj klinici da smo jedna velika porodica, da svi osjećaju taj posao kao nešto što vole i žele, a ne kao nešto što moraju.
Prvo smo morali da uradimo samu infrastrukturu za smještaj klinike, i ono što je jako važno bili smo uključeni u sve procese. Od grubih građevinskih radova, do elektro instalacija, instalacija rasvjete, gasova, svih neophodnih sistema za nesmetan rad klinike, nabavljanja svega što je potrebno za rad, a onda je to kulminiralo u zadnje dvije godine sa rezultatima koje smo prezentovali našem stručnom simpozijumu nedavno u Banjaluci. Počeli smo da zbrinjavamo kompletnu kardiovaskularnu patologiju, koja uključuje sve kardio-hirurške procedure u smislu bajpas hirurgije, počeli smo da zbrinjavamo bolesti aorte koje predstavljaju hitna stanja. Ti pacijenti su životno ugroženi. Sada imamo mogućnosti da ih zbrinjavamo na UKC-u. Sve su to stvari na koje smo ponosni i koje do sada nismo u našem regionu mogli da radimo. Ovo su rezultati za koje su za puno veće i snažnije ekonomije i države veoma izazove, a da ne govorimo o Balkanskim prilikama, ali smo timskim radom uspjeli sve to da završimo.

Kako danas gledate na taj period?
– Iza nas je više od 500 kardiohirurških zahvata u protekle dvije godine. To je najbolji dokaz uspješnog rada i obezbjeđivanja vrhunske zdravstvene usluge građanima Srpske. Bavimo se zbrinjavanjem kompletne kardiovaskularne patologije u smislu kardiohirurgije. Uspjeli smo da pokrenemo i hitni, minimalno invazivni program i sve što jedna moderna klinika podrazumijeva i na tome putu nećemo stati, ovo je samo početak.

Kad govorim o Klinici za kardiohirurgiju, ponosan sam što sam pomogao da stasa mlad kadar i što sam stvorio atmosferu da smo jedna velika porodica, da svi osjećaju taj posao kao nešto što vole i žele, a ne kao nešto što moraju

Da li u vama postoji ponos za ove rezultate, biti prvi u ovako nečemu je sve samo ne mala stvar!?
– Svakako. Ponosan sam na naša postignuća, a posebno na činjenicu da je mortalitet ispod jedan odsto. Stanovnicima Republike Srpske obezbijedili smo vrhunsku zdravstvenu uslugu u nivou evropskih i svjetskih centara. Naši pacijenti ne odlaze u inostranstvo kako bi obavili ove složene zahvate, smanjeni su troškovi porodica pacijenata kao i troškovi Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Nastavljamo sa nabavkom najsofisticiranije opreme, edukacijom našeg kadra širom Evrope i unapređivanjem usluga, a sve u cilju pružanja što bolje zdravstvene zaštite našim pacijentima.

Svjedoci smo odlične saradnje Republike Srpske i Srbije u mnogim projektima pa tako i kardiohirurgije. Koliko je značajna podrška kolega iz Srbije? Vidimo često na UKC-u Srpske i posjete stručnjaka iz cijeloga svijeta – od Amerike do Rusije.
– Podrška kolega iz Srbije je veoma značajna. Sve operacije su izvedene uz podršku Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” i Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica. Takođe, pored njih, zahvalio bih se kolegama iz Klinike za kardiologiju UKC-a, kao i cjelokupnoj podršci zdravstvenog sistema, počevši od Ministarstva zdravlja, do uprave UKC Republike Srpske na čelu sa generalnim direktorom prof. dr Vladom Đajićem. Takođe, želim da se zahvalim svim zaposlenima u Klinici za kardiohirurgiju gdje smo ovaj posao iznijeli na vrlo profesionalan način i ponosan sam na to što smo uspjeli da pokrenemo i hitni minimalno invazivni program i sve što jedna moderna klinika za kardiohirurgiju podrazumijeva. Tu smo da zajedno proslavio uspjehe i da postavimo ciljeve za dalji rad. Nadam se daleko većem broju operacija, uvođenju novih tehnologija u medicini i tu smo dalje da radimo.

Koji su ciljevi i planovi za budućnost?
– Cilj nam je zaokruživanje svih usluga na jednom mjestu, dijagnostičkih i terapijskih, nehirurških i hirurških. Ova klinika ima mogućnost da pruži najkvalitetniju uslugu stanovnicima Republike Srpske, a takođe u bliskoj budućnosti imamo ostvarenje zajedničkog sna da formiramo institut za kariodvaskularne bolesti Republike Srpske, uz podršku Srbije i kolega iz instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” i Sremska Kamenica. Posebno nam je važno osamostaljenje Klinike za kardiohirurgiju.

Odakle motiv da uđete u politiku i kako gledate na ljekare u politici kojih morate priznati ima veći broj?
– Moj jedini uslov bio je da ostanem i u medicini. Koliko će biti izvodljivo, vidjećemo. Sreća je što sam navikao da mnogo radim i trenutno cijenu plaćam jedino ja. U smislu da sam prestao da radim u privatnim ordinacijama, da bih postigao sve što je ispred mene. Što se tiče angažmana doktora u politici, očigledno je da ih ima. Svako ima svoje motive i razloge. Ja kao ljekar mislim da je neozbiljno i nepristojno ograničavati ljekare kao ljude koji su život posvetili obrazovanju, koji su se izgradili kroz struku, kroz način da stalno unapređuju svoje znanje. A s druge strane, kao ljudi koji su se izgradili kao neko ko želi da pomogne. Mislim da je to dobra kvalifikacija da se bave društvenokorisnim radom, kao što je politika. Nikakav problem nemam da se kao društvo usaglasimo da se politikom bave ljudi koji su završili političke nauke. Ali limitirati doktore, koji su možda u pet odsto najobrazovanijih u društvu, da se ne bave politikom, a davati prostor nekima drugim koji nisu obrazovani, mislim da je licemjerno. Što se mene tiče, vremenom je politika postala dosta omraženo kod naroda. Negativno se percipira, sve se vidi kao lični interes. Duboko vjerujem da čovjek svojim ponašanjem i pristupom barem malo može pomjeriti stvari.

Cilj nam je zaokruživanje svih usluga na jednom mjestu, dijagnostičkih i terapijskih, nehirurških i hirurških. Ova klinika ima mogućnost da pruži najkvalitetniju uslugu stanovnicima RS

Čuli smo ciljeve u medicini, a šta su ciljevi na drugim poljima?
– Ako sam išta naučio u svom poslu, bez obzira na infrastrukturu, morate da imate radnike koji će da nose taj posao. To se može primijeniti na svaki posao i svaki uređen sistem, naravno ako vam cilj uređen sistem. S medicinskog aspekta, ono što mi je namjera je da povećam efikasnost i dostupnost medicinske zaštite. Naši ljekari porodične medicine rade fantastičan posao. Uzalud vam kardiohirurgija ako stanovništvo nema dodir s porodičnim ljekarom. Insistiraću na sistematskim pregledima i prevenciji.

Kojim idejama se vodite u životu, možete li ih kao poruku za kraj razgovora podijeliti sa čitaocima?
– U životu morate imati principe, a koji glase da se ljudi koji nemaju svoj život bave drugima. Prosto ne želim da skrećem pažnju koliko drugi ne valjaju, nego hoću da pokažem ono šta sam ja, šta stoji iza mene i šta želim da uradim. Mislim da tu treba biti fokus. Ljudi su se umorili od priče kako neki drugi ne valjaju. Dajte da ponudimo nešto dobro i da pokažemo na osnovu čega garantujemo da to možemo sprovesti. Ne mislim da mi je neki plus ako drugi ne valjaju. Sebe sam gradio ne tako što bih drugog devalvirao, nego da radim 30 odsto više od njega. Ne postoje pacijenti da bih ja bio ljekar, nego sam ja ljekar da bih liječio pacijente. Isto važi za grad, za državu, za bilo koju instituciju. Motiv mora biti da se uradi nešto dobro. Svako ima viziju dobrog, pa građani neka odluče šta je dobro za njih. Mislim da je generalno problem nedostatak kontinuiteta. Nisam neko ko će reći: “Sve što je bilo ranije, ne valja“. Tako su i Nadrealisti snimali emisije na tu temu. Nije mi problem da priznam ako je nešto uradio dobro, nije mi problem ni da pohvalim, bez obzira ako se u nekim drugim stvarima ne slažem. Moramo se kao ljudi učiti da drugima odamo priznanje za ono što je dobro. Čovjek mora u životu da radi iz dana u dan na sebi, na svojoj porodici i okruženju, a prevencija je pola zdravlja, pa ako svi budemo davali svoj maksimum takve i rezultate možemo očekivati.

BIOGRAFIJA ZA PONOS
Nikola Šobot je formalno obrazovanje započeo na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci. Na istom fakultetu 2013. godine stekao je zvanje specijaliste interne medicine, a subspecijalizaciju iz oblasti kardiologije završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Zaposlen je u UKC Republike Srpske od 2008. godine, a sa sferom interesovanja i užom specijalnošću iz oblasti invazivne kardiologije, kardiohirurgije radio je na odjeljenju za poremećaje srčanog ritma i odjeljenju za invazivne kardiološke procedure Klinike za kardiovaskularne bolesti. Od 2020. godine načelnik je Klinike za kardiohirurgiju UKC RS, koja se u ovom momentu može pohvaliti sa preko 450 uspješno operisanih pacijenata. Član je udruženja kardiologa Republike Srbije i Republike Srpske, te učesnik brojnih lokalnih, regionalnih i internacionalnih stručnih skupova. Aktivno govori engleski jezik, oženjen je i otac dvoje djece.