Kako turizam dovesti u suficit
Ministarstvo trgovine i turizma Vlade Republike Srpske se kroz svoje aktivnosti ozbiljno uhvatilo u koštac sa dugogodišnjim problemima u turizmu. Kao imperativan cilj postavljeno je povećanje dolazaka stranih turista u Republiku Srpsku, a u prethodne dvije godine mijenjana su tri zakona u cilju poboljšanja privrednog ambijenta u turizmu, ali i suzbijanja sive ekonomije
piše Predrag TEŠIĆ, pomoćnik ministra za turizam i ugostiteljstvo u Vladi Republike Srpske
Radeći na Strategiji održivog razvoja Republike Srpske za period 2024-2030. godine statistički podaci su nam pokazali da je privreda Republike Srpske od prethodnih sedam godina, šest godina izvozila više proizvoda u kilogramima nego što smo uvozili. Na osnovu tih pokazatelja i podataka o sve manjem broju domaće radne snage na raspolaganju, logičan je zaključak da je potrebno da smanjujemo „loan poslove“ i fokus privrede usmjeravamo ka finalizaciji, kreiranju vlastitih brendova i povećanju proizvodnje i prodaje autohtonih proizvoda. Na našu žalost, situacija i u turizmu je slična, jer statistika govori da više naših ljudi posjeti Tursku, Egipat, Tunis, Grčku, Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru, i druge zemlje, nego što ih „uvezemo“. Ovu činjenicu možemo posmatrati sa pozitivne strane ako kažemo da su mjere koje preduzimamo na poboljšanju standarda naših građana doprinijele da oni imaju finansijsku mogućnost da sebi priušte ljetovanja i zimovanja u inostranstvu.
Takođe, dobro je da naši građani imaju priliku da vide da se od turizma može odlično živjeti, da naša istorija i prirodne ljepote nimalo ne zaostaju u odnosu na svjetske i da turističke biznis priče mogu da realizuju i u svojim sredinama. Ministarstvo trgovine i turizma Vlade Republike Srpske se ozbiljno uhvatilo u koštac sa dugogodišnjim problemima u turizmu, ali smo i kao imperativan cilj postavili povećanje dolazaka stranih turista u Republiku Srpsku. U prethodne dvije godine mijenjali smo tri zakona u cilju poboljšanja privrednog ambijenta u turizmu, ali i suzbijanja sive ekonomije. Jedna od novina je da planiramo da uspostavimo tačna mjerila kod svih pružaoca usluga smještaja kako bi stvaranjem Centralnog informacionog sistema imali ispravnije podatke. Jedan od razloga je i da u Republici Srpskoj postoji 64 licencirane turističke agencije od kojih se samo njih 10 odsto bavi ozbiljno receptivnim turizmom, a ostali isključivo rade na „izvozu turista“ u druge države. S tim u vezi, aktivno radimo na jačanju ovog sektora kroz suzbijanje nelojalne konkurencije, uvođenje modela podsticaja za turoperatere, organizaciju edukacija turističkim agencijama kao i podršku radu turističkih vodiča. Takođe, zajedno sa Turističkim organizacijama opština, gradova i Republike Srpske radimo na kvalitetnijoj promociji našeg turizma na ciljanim inostranim tržištima kako bi uvezli više turista sa „debljim novčanicima“.
Banjski koncept turizma od 365 dana u godini je neprevaziđen u odnosu na sve druge, pa je neophodno da se pronađu adekvatna investiciona rješenja za naše banjske kapacitete
Zdravstveni sektor Republike Srpske je u velikoj uzlaznoj liniji zahvaljujući investicijama Vlade Republike Srpske u bolnice u Banjaluci, Doboju, Trebinju, Istočnom Sarajevu, Bijeljini. Imao sam priliku da razgovaram sa ljudima u Crnoj Gori koje su njihovi doktori upućivali na liječenje na naš Univerzitetsko klinički centar u Banjaluci i koji su oduševljeni sa onim što su kod nas vidjeli i doživjeli. Vladine investicije u Banju Mlječanicu u Kozarskoj Dubici i „Banjsko rekreativni centar Šeher/Srpske toplice“ u Banjaluci će u narednim godinama bljesnuti u punom svjetlu i doživjeti pravi turistički procvat. Privatni investitori takođe ne zaostaju sa ulaganjima u zdravstveni sektor u čemu posebno prednjači Banja Vrućica u Tesliću koja je prošle godine uspjela da ostvari više noćenja turista iz Hrvatske i Slovenije nego domaćih, a sa najnovijom investicijom u njihove bolničke kapacitete taj trend će se samo povećavati. Potencijal banja u Republici Srpskoj nije u potpunosti iskorišten, ali i kao takav generiše trećinu od ukupnog broja registrovanih noćenja. Banjski koncept turizma od 365 dana u godini je neprevaziđen u odnosu na sve druge, pa je neophodno da se u što skorije vrijeme pronađu adekvatna investiciona rješenja za Banju Dvorovi u Bijeljini, Banju Vilina Vlas u Višegradu, Banju Guber u Srebrenici, Banju Lješljani u Novom Gradu i banju u Loparama, kao i da se radi na istraživanju novih potencijalnih lokaliteta kako bi mogli da stanemo rame uz rame sa ostalim trenutno poznatijim „banjskim državama“.
Ukoliko bi uspjeli da u Republici Srpskoj implementiramo koncept Čigote, Specijalne bolnice za bolesti štitaste žlijezde i bolesti metabolizma „Zlatibor“, zasnovanim na najboljem medicinskom programu liječenja gojaznosti, imali bi priliku da privučemo inostrane turiste. Pored termomineralnih voda, Republika Srpska je bogata i šumom čiji smo potencijal odlučili da iskoristimo kroz vazdušne banje. U prethodnim godinama stvorili smo preduslove da kroz stručan, ali relativno lak postupak, prostore koji ispunjavaju zakonske uslove odlukama Vlade Republike Srpske proglašavamo vazdušnim banjama. Trenutno su vazdušne banje na prostorima opština Petrovac Drinić (Klekovača), Han Pijesak i Srebrenica (Guber), na prostoru Ravne Planine na Palama se takođe završava neophodna dokumentacija, a postoji velika zainteresovanost i stanovnika Kneževa i Kotor Varoša da se prostor na obroncima Vlašića valorizuje na ovaj način. Ukoliko u narednim godinama naši stručnjaci uspiju da ovladaju japanskim metodama „liječenja šumom“ projekti vazdušnih banja će dati potpuni efekat.
Sve je više ljekara koji se odlučuju da otvaraju privatne klinike i nabavljaju najsavremeniju opremu što im omogućava da već priznata znanja mogu da implementiraju i kod svoje kuće. Samim tim, imamo ekspanziju zdravstvenog turizma u čemu prednjače dentalne usluge, ali i sve vrste estetske hirurgije. I naravno, na samom kraju, ne mogu a da ne spomenem našu dobro poznatu gastro ponudu; Banjalučki ćevap, janjski kajmak, romanijski skorup, vlašićki sir, sir pletenica, nevesinjski krompir, cicvara, kalja, japrak, uštipci, rakija, vino, banjalučko pivo, su samo mali dio onoga što će jedino „bolesni“ moći da odbiju.
