Euro već 15 godina u evropskim novčanicima
Pušten u opticaj 1. januara 2002, euro je izazvao oduševljenje, ali i kritike i zabrinutost. Euro je službeno uveden 1. januara 1999, ali prve tri godine bio je virtualna valuta, korišten u finansijskim i računovodstvenim transakcijama, prije nego se napokon materijalizovao u obliku novčanica.
Evropljani su krajem 2001. pohrlili po pakete s probnim uzorcima koji su sadržavali kovanice nove valute u vrijednosti 15 eura kako bi se upoznali s novinom. Neotvoreni paketi danas se mogu prodati na internetu za između 30 i 60 eura. I dok su novčanice istog neutralnog dizajna, svaka država članica eurozone mogla je izabrati što će staviti na kovanice, poput orla u Njemačkoj, Marianne u Francuskoj i Mozarta u Austriji.
Zadnjih godina, Evropska središnja banka (ECB) počela je obnavljati novčanice kako bi ih zaštitila od krivotvorenja. Nova novčanica od 50 eura treba biti puštena u opticaj na proljeće 2017. U maju se takođe povlači novčanica od 500 eura kako bi se suzbilo finansiranje organizovanog kriminala.
Početno oduševljenje zamijenilo je razočaranje zbog utiska da je uzrokovao porast životnih troškova, a istraživanja su pokazala da su neke cijene poput hrane i restorana zaista porasle, ali u nekim su područjima ostale stabilne ili se čak smanjile.
Njegova praktičnost odmah je osvojila ljude. Danas gotovo 340 miliona ljudi može putovati u 19 zemalja eurozone, a da ne moraju mijenjati novac. Većina Evropljana smatra euro garancijom stabilnosti.
Po ispitivanju Evropske komisije iz oktobra, 56 posto od 17.500 ispitanika u 19 članica eurozone smatra da je euro koristan za njihove zemlje.
Eurozona je proživjela više kritičnih trenutaka, počevši od razdoblja nakon svjetske finansijske krize 2008., kada je presušio izvor kredita, a nekoliko članica našlo se u situaciji da ne mogu vraćati dugove.
Grčka, ali i neke druge zemlje poput Irske i Portugala, morale su dobiti pomoć partnera u eurozoni i međunarodnih institucija u toj krizi koja je kulminirala 2012. Pojavile su se čak bojazni da bi Grčka mogla napustiti eurozonu i time dovesti u pitanje cijeli evropski projekt i euro. Tada se pojavio izraz „Grexit“, a četiri godine poslije dogodio se „Brexit“.
Godine 2015. eurozona je bila ponovo blizu „Grexita“, ali ipak je postignut dogovor o trećem programu pomoći u zamjenu za nove mjere štednje.
Opetovane krize u Europi, gospodarska, finansijska pa migrantska, dale su vjetar u leđa populističkim pokretima koji se slažu u pogledu odbacivanja EU-a i eura. A Brexit im samo ide u prilog.
Iduće godine očekuje se nekoliko važnih izbora, u Holandiji, Francuskoj i Njemačkoj. Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen obećala je da će zemlji vratiti četiri temeljna elementa suverenosti: teritorijalni, monetarni, zakonodavni i gospodarski, bude li izabrana za predsjednicu.
Brexit je ukazao na potrebu reforme Evropske unije, ocjenjuje Bruegel, ali da bi se to postiglo, moraju prijeći prepreku populizma u te tri zemlje.
