Milenko Pilić – Snaga je u povezivanju ljudi sa prilikama

Ono što je LinkedIN kao platforma za profesionalce koji traže i nude poslove, to je Heysuccess za studente koji traže stipendije, studijske programe, ljetne škole, prakse, usavršavanja, stažiranja… Forbes je ovaj startap svrstao među 30 onih koji su budućnost IT poslovanja. A kada je iz Banja Luke, kao student, išao na praksu u Belgiju i ljetnu školu na Tajland, za prijatelje je to bilo kao scenario za SF film. Za The Prestige iz Londona govori o svom usponu i otvaranju sestrinske firme u domovini
piše MARKO ŠIKULJAK

Većini ovdašnjih ljudi u IT sektoru, Milenko Pilić nije baš poznat. Ali u inostranstvu, on kao i njegov brat Igor, znani su kao tvorci uspješne platforme u svijetu internet poslovanja. O njima su priče pravili BBC, CNBC, CNN, Hafington post, a magazin Forbes je njihov startap svrstao među 30 onih koji su budućnost IT poslovanja. Milenko Pilić je idejni tvorac i direktor sajta Heysuccess (HejSakses) – heysuccess.com – izuzetno popularan među studentima širom svijeta. Ono što je LinkedIN kao platforma za profesionalce koji traže i nude poslove, to je Heysuccess za studente koji traže stipendije, studijske programe, ljetne škole, prakse, usavršavanja, stažiranja…

Nismo bili ni prvi ni jedini koji su ovo napravili, ali smo danas ubjedljivo najbolji u toj konkurenciji. Prilika je bezbroj. Na čemu se naš sajt bazira

Ono po čemu se dobar sajt ovog tipa izdvaja od drugih je njegova inteligencija – sposobnost da razvrsta brojne podatke i korisniku preporuči ono što bi moglo da ga zanima i da mu odgovara. Za usmjerenost i filtriranje ponude zaslužno je dobro tehničko rješenje, i vrijeme je da se u posao uvede treći član tima, koji je uz braću Pilić najvažniji dio ekipe. Uz jednog ekonomistu i diplomca međunarodnih odnosa, tu je i programer – iz Letonije.

– Naš treći član tima je Rinalds Uzkalns iz Letonije, koji je s nama od testne verzije sajta. Sjajan programer, genijalac koga smo željeli da zadržimo, pa smo mu dali udio u preduzeću. Svjetska klasa programera, održava sajt i spolja i iznutra, što je posao za pet ljudi. Našli smo ga preko interneta, na sajtovima gdje programeri nude usluge, napravili smo saradnju. Dovoljno je reći da se on poslije toga povukao iz većine drugih projekata, radi samo za nas i na nekim svojim aplikacijama.

Dobra ideja često krene od ličnog primjera, kad se prepozna da ono što smo zapazili kao problem, dijeli mnogo veći broj ljudi, a ponuđeno rješenje bi moglo imati tržišnu vrijednost. Kada je studirao u Solunu, Milenko je uvidio da bi morao pretresti ‘svaki sajt na internetu’ da bi pronašao neku ljetnju praksu koja mu odgovara. Nepostojanje jedinstvene, kompletne baze informacija o ovim mogućnostima bila je potencijalna prilika.

– Kad mi je došla ideja da bi trebalo da postoji sajt gdje studenti lako mogu pronaći prilike u inostranstvu, brzo smo našli investitora. Jana Angelopulos, nekadašnja CEO Olimpijskih igara, bila je voljna da nas pomogne. Naša prva verzija sajta bila je vrlo bazična, što se tiče dizajna i funkcija. Htjeli smo da testiramo da li postoji tražnja za takvim proizvodom, i odmah smo dobili dobru reakciju. U prvih godinu dana dobili smo 50.000 redovnih korisnika. Dobili smo prve prihode, od kompanija koje su organizovali programe, i bila im je potrebna reklama za njihove interšipe, treninge, studentska takmičenja, stipendije… Shvatili smo da ima interesovanja i poboljšali smo sajt.

Ta prva ideja, lansirana uz početne investitore, preporuke Univerziteta u Solunu i po 500 eura koje ulažu braća Pilić, privlači pažnju. U Velikoj Britaniji su osmislili program Sirius, s ciljem da privuku najbolje startap kompanije iz svijeta, da razgranaju ideju i posluju iz Londona. I dobijaju britanski poziv kojim ih podstiču da se prijave.

– Taj mejl od britanske vlade smo dobili krajem 2014. Kasnije smo izabrani među 50, od 20.000 pristiglih aplikacija. Naravno, imali smo prednost jer su nas oni ranije skautirali, ali smo morali da prođemo standardnu proceduru. Poziv je podrazumijevao plaćenu kancelariju, mentore i godinu dana plaćenih troškova u Engleskoj. Cilj je da za godinu dana nađeš veću investiciju koja omogućava da plasiramo komercijalni proizvod, koji je finansijski samoodrživ. Pronalazimo tri britanska Anđeo investitora koji ulažu u projekte koji su na samom početku. Pri kraju zatvaranja konstrukcije imali smo američku ponudu koja pokriva polovinu troškova, ali bi se morali odreći britanskih ulagača i tražiti novac u SAD. Zanimljiva je priča sa američkim investitorom, koji se zove Majkl Baum iz Founder.org. Kad smo se upoznali, pitao me odakle sam, i kad sam rekao da sam iz Banjaluke mislio sam da mu to ništa neće značiti. Međutim, on je sarađivao sa programerima iz Banjaluke, i oduševio se zbog toga. Međutim, investicioni fond je zatvoren, pa smo ostali u britanskom programu.

Taj britanski program bio je vješto smišljen, sa pokrivanjem osnovnih troškova boravka. U prevodu, dovoljno za sobu sa jednim krevetom u istočnom Londonu, odakle kreću svi imigranti u ovom gradu, dovoljno za metro kartu i hranu. Neophodno da probudi duh borbe za opstanak u poslovnom svijetu. Za šta domaćin pruža logističku podršku u razvoju poslovne ideje, sa nadom da će se neka od njih razviti u ozbiljnu svjetsku priču, od čega će onda blagodat osjetiti britanska poreska služba.

Jedna od naših investitora je glumica iz Londona, mi smo joj prva investicija u životu, jer voli taj koncept mobilnosti mladih, putovanja, obrazovanje…

– Dobro, nismo radili u garaži i jeli samo špagete, kako obično izgleda taj američki kliše, ali je bilo poprilično stresno. Jer, u godini dana treba napraviti taj progres, od osnovnog sajta, investitora, povećanja broja korisnika, povećanja prihoda. Stalno hvalim Veliku Britaniju kao biznis frendli zemlju, sve je jasno, za mlade kompanije postoje podsticaji, nema toliko opterećenja, vraća se dio poreza, postoji dosta investicionog kapitala. Na svu sreću, nismo došli kao padobranci, imali smo poziv britanske vlade, imali smo inicijalnu verziju proizvoda. Na kraju, za tu godinu naučili smo više nego da smo bili u najboljoj biznis školi na svijetu.

Tako 2016. nastaje sajt koji će brzo stvoriti najveću bazu studenata i mladih ljudi spremnih na mobilnost, u potrazi za iskustvom koje sve više nude univerziteti, organizacije i kompanije, kroz besplatne kurseve, treninge, prakse, razmjene… Recimo, Ujedinjene nacije ili EU nude stažiranje u svojim institucijama, uz pokrivene troškove boravka u Njujorku i Briselu. Neki fakultet u Njemačkoj nudi master stipendije i žele da imaju određeni procenat studenata van Njemačke. Ili, neka kompanija, poput BMW, nudi volontiranje za zainteresovane studente. Najbolji način da dođu do ciljne grupe za svoje ponude je upravo sajt HeySuccess. S tim da je to prvi sajt koji, osim oglašivačima konkursa, naplaćuje usluge registrovanim premijum korisnicima jer je toliko siguran u kvalitet proizvoda koji pruža.

– Od te 2016. mi smo prvi sajt koji naplaćuje puni pristup studentima, a omogućili smo da univerziteti mogu kupiti pristup svojim studentima. Imamo zaokruženu tehnologiju, koja provjerava 5000 izvora dnevno. Naš tim nas informiše kad je neki program ponuđen, i onda se on procesuira ručno. Nikad ne kopiramo automatski sa drugih sajtova, pa tako imamo najviše ponuda, i do 20 puta više nego što imaju besplatni sajtovi. Trenutno imamo 6000 aktivnih programa koji su dostupni samo državljanima BiH. Druga stvar je tehnološki kvalitet. Kad se korisnik prijavi na HeySuccess i ostavi podatke o državljanstvu, softver mu nudi samo programe na koje možeš da se prijaviš. To nema nijedan drugi sajt ovog tipa. Treći element je carier support karijerna podrška, gdje svi naši premijum korisnici imaju punu podršku oko pisanja aplikacija, rezimea, vađenja viza i radnih dozvola za određene države. Dakle, ta članarina, koja nije velika, daje kvalitetne usluge.

Broj korisnika je u stalnom porastu, a trenutno ih je nešto manje od tristo hiljada, od čega 90 odsto njih ima između 17 i 26 godina. Dolaze iz 167 zemalja, najviše iz SAD, Kanade, Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Grčke, Tajvana, Malezije, Indonezije. Više desetina hiljada studenata preko njih je već iskoristilo priliku. U prošloj godini sarađivali su sa 6000 kompanija i organizacija koje su nudile programe. Početak liste izgleda ovako: McKinsey, UN, EU komisija, Emirates, H&M, FIFA, Međunarodni olimpijski komitet, WTO, Svjetski ekonomski forum, Stejt department, Twitter, Apple, Google, Facebook, Schell, NASA, Coca Cola, Red Bull, O2, PWC, BMW, Lufthansa…

– Ovo tržište platformi koje pomaže studentima da pronađu resurse za odlazak u inostranstvo je prilično prazno. Postoji jedan sad već primitivan sajt u Americi, koji je počeo 90-ih i zbog toga što je bio prvi, na njega se pretplatilo više od 600 univerziteta. Naš cilj je da preuzmemo dio tog tržišta, koji je veliki, i u njemu su fakulteti iz SAD i zapadne Evrope, a dobro je što fakulteti shvataju da je taj sajt u tehnološkom smislu pregazilo vrijeme. Što se tiče studenata, odlično tržište nam je Evropa, posebno južna i centralna, gdje postoji kultura mobilnosti, težnja ka poboljšanjima. Planirali smo da otvorimo lokalnu kancelariju u Aziji, imali smo poziv od vlade Južne Koreje, pa sam boravio tamo tri mjeseca, istražujući lokalno tržište. Sada nam je fokus na prodaji univerzitetima. Imamo proizvod koji se zove Međunarodni karijerni centar, gdje fakulteti kupuju pristup za sve svoje studente. Stupamo u kontakt sa univerzitetskim karijernim centrima, uživo ili preko interneta, objašnjavamo im šta su prednosti našeg proizvoda.

Oni koji Milenka Pilića poznaju kroz poslovne kontakte, kažu da ima sposobnost ubjeđivanja kroz razgovore, te da je zbog toga rođeni predvodnik firme.

Britanska vlada 2014. izabrala je Heysuccess među 50, od 20.000 pristiglih aplikacija. Pri čemu su Pilići imali prednost jer su ih ranije skautirali kad su osmislili program Sirius, s ciljem da privuku najbolje startap kompanije iz svijeta, da razgranaju ideju i posluju iz Londona

– Malo ljudi razmišlja o drugoj osobi, šta je njoj bitno, koja pitanja ima, koje su njene nedoumice… Mislim da je to prvi recept, shvatiti interesovanja, sumnje, strahove, nedoumice koje ima druga osoba. Druga bitna stvar je komunikacija, da to ne bude monolog, već stvarni dijalog. Te spoznaje, koje sam naučio od mnogo uspješnijih ljudi, mnogo su mi pomogle u karijeri. I naravno, biti iskren, govoriti onako kako faktički jeste, uz dozu vizije i velikih planova, ali stajati na zemlji što se tiče sadašnjosti. U početku, to je igra brojeva: što više pričaš, imaš veće šanse da nađeš nekog koga zanima to što radiš, kome se svidiš kao osoba i stekne povjerenje. U ranoj fazi, jako je bitan taj lični odnos, kako tebe neko vidi, da li mu se dopadaš kao osoba, da li ti vjeruje, da li mu se sviđa to što radiš. Jedna od naših investitora je glumica iz Londona, ona nikad nije investirala novac, ali joj se sviđa taj svijet mobilnosti, mladih ljudi koji putuju i obrazuju se, i to je bio jedan od razloga zašto je odlučila da investira svoju ušteđevinu.

Stariji brat Igor rođen je 1980. a Milenko 1987. Iz krajiške opštine Ključ izbjegli su prvo u Janju kod Bijeljine, potom se porodica selila do Prijedora, a onda se okupili u Banjaluci. Igor je studirao u Beogradu međunarodne odnose, a ljetnje pauze je koristio da pronađe programe i neko vrijeme boravi u Njemačkoj i Americi. Milenko je otišao u Grčku, na studij ekonomije. Njegov život odvija se na liniji između Londona i Banjaluke. Osim u BiH, živio je u nekoliko zemalja, u kojima je proveo bar dva mjeseca. Na listi su: Grčka, Engleska, SAD, Estonija, Belgija, Južna Koreja i Španija. U više od 30 zemalja imao je poslovni sastanak ili učestvovao u nekom događaju. Imao je priliku da upozna različite ljude iz svijeta biznisa. Na prvom mjestu onih koji su na njega ostavili poseban utisak već godinama je ista osoba.

– Kroz biznis kontakte, tokom boravka u Silikonskoj dolini upoznao sam osnivača LinkedIna, Reid Hoffmana, investitora Mike Bauma, zatim šeika Abu Dabija, tadašnjeg predsjednika Rusije Medvedeva. Ipak, najviše utisaka na mene je ostavila izvršni direktor atinske olimpijade Jana Angelopulos. Upoznao sam je na otvaranju Olimpijskih igara, tada nisam mogao ni zamisliti da će ona biti jedan od naših prvih investitora; desetak godina kasnije. Još tada se vidjelo da ima  nevjerovatnu energija, optimizam, pozitivnost… Danas mi je ta činjenica, da sam je upoznao sa 17 godina, a kasnije došao u priliku da sa njom razgovaram poslovno, velika inspiracija u životu. I poruka za mlade: sve je moguće, svaki trud se nagradi ako rade vrijedno i ne odustaju, uz potrebnu dozu fleksibilnosti. Neka ne traže neku savršenu šansu koja ih čeka kad završe fakultet, da će ih neko pozvati zbog diplome, to se neće desiti. Prilika je danas puno više, realno, situacija je povoljnija nego u vrijeme naših roditelja, tako da treba eliminisati negativna razmišljanja, jer je to mentalni kancer koji donosi samo loše.

BANJA LUKA NA POSLOVNOJ MAPI
Teško je odoljeti interesovanju da li HeySuccess može postati ‘domaći’ brend?
– Centrala je za sada u Londonu, zbog finansijske i biznis infrastrukture koja je neophodna. Planiramo da u budućnosti u Banjaluci otvorimo kancelariju sestrinske kompanije HeySuccess. Tu smo jako kompetitivni, posebno što se tiče IT sektora, ali i za marketing, jer i ovdje imamo kvalitetnih mladih ljudi, sa dobrim poznavanjem engleskog jezika.