Globalno oslobađanje rezervi dovelo do stabilizacije nafte na tržištu

Nafta je bila stabilna nakon najvećeg dobitka u dvije sedmice i nakon najave Sjedinjenih Američkih Država o koordinisanom oslobađanju strateških rezervi s drugim zemljama koje nisu ispunile očekivanja.

Fjučersima se u New Yorku trgovalo iznad 78 dolara po barelu nakon što su u utorak porasli za 2,3 posto. SAD će osloboditi 50 miliona barela u dogovoru s Kinom, Japanom, Indijom, Južnom Korejom i Velikom Britanijom u nastojanju da ukrote cijene.

Međutim, oni koji kupuju naftu veliki dio će morati vratiti u zalihe, a doprinosi međunarodnih partnera manji su nego što su mnogi očekivali.

Fokus se sada okreće OPEC+ i tome kako će grupa odgovoriti na potez nekih od svojih najvećih kupaca. Alijansa je prije objave saopštila da je oslobađanje neopravdano trenutnim tržišnim uslovima i da će možda morati da preispitaju planove za povećanje ponude na mjesečnom sastanku sljedeće sedmice.

Američki predsjednik Joe Biden bio je pod pritiskom da ukroti rastuće cijene energije koje prijete da ometaju oporavak od pandemije i pozvao je OPEC+ da doda još barela na tržište, ali ga je alijansa odbila. Prethodne globalne napore da se iskoriste strateške zalihe 2011. godine, nakon nemira i prekida snabdijevanja u Libiji, koordinirala je Međunarodna agencija za energiju.

“Pažnja tržišta je sada čvrsto okrenuta ka reakciji OPEC+. Čak i prije puštanja strateških zaliha nafte, globalna tržišta nafte bila su spremna da u narednim mjesecima pređu u suficit”, rekao je Vivek Dhar, direktor istraživanja rudarskih i energetskih sirovina u Commonwealth Bank of Australia.

Od 50 miliona barela, 32 miliona će biti izdato iz strateških rezervi nafte kao razmjena u narednih nekoliko mjeseci, dok će 18 miliona doći iz ubrzanog oslobađanja iz prethodno odobrene prodaje, navodi se u saopćenju Bijele kuće. Visoki zvaničnik administracije rekao je da će bareli početi da se kreću od sredine do kraja decembra.

“Oslobađanjem rezervi iz SPR-a, u suštini samo umanjujete tu sigurnost koju imate u slučaju prave krize. To zapravo ne čini veliku razliku fizički na današnjem tržištu, ali će vjerovatno samo pogoršati stvari, a ne poboljšati u nastavku”, rekao je Neil Beveridge, viši analitičar u Sanford C. Bernsteinu, u intervjuu za Bloomberg.

Prije objave SAD-a, Indija je rekla da će pustiti 5 miliona barela. Kina nije otkrila svoj doprinos, ali je jedan zapadni zvaničnik upoznat s tim pitanjem rekao da će to biti u rasponu od 7 do 15 miliona barela. Japan planira ispustiti oko 4,2 miliona barela, objavio je Nikkei, prenosi Klix.ba.

Južna Koreja je rekla da će odlučiti o detaljima kao što su količina i vrijeme nakon razgovora sa zemljama partnerima, ali je navela da bi to moglo biti oko 3,5 miliona barela. Očekuje se da će doprinos Ujedinjenog Kraljevstva biti još manji.