Zahvaljujući krizi s gasom, Katar je ponovo u vrhu liste najbogatijih

Visoki zvaničnici Evropske unije posjetili su katarsku prijestonicu Dohu proteklih sedmica, a svi sa jasnom porukom – vaš gas nam je potreban što prije.

Bloomberg piše kako će naredno Svjetsko prvenstvo u fudbalu sasvim sigurno podići međunarodni ugled Katara, ali traženje alternativnih dobavljača gasa za EU moglo bi tu bliskoistočnu državu da učvrsti na ljestvici najbogatijih na svijetu. Navodno će izvoz te bliskoistočne države ove godine premašiti 100 milijardi dolara.

Korist od Mundijala

“Led” je prva probila Njemačka koja je uputila svoje energetske kompanije da pregovaraju o isporuci gasa s katarskim dobavljačima. Fokus na katarski tečni prirodni gas (LNG) je sve veći nakon obustave isporuke ruskog gasa Poljskoj i Bugarskoj.

Ako je suditi po podacima za prvo tromjesečje, katarski izvoz energenata ove godine bi trebalo da premaši vrijednost od 100 milijardi dolara, i to prvi put od 2014. godine. To će tamošnjim čelnicima omogućiti još veća ulaganja na svjetskim berzama – i posrednog ostvarivanja spoljnopolitičkih ciljeva – kroz državni investicioni fond vrijedan 450 milijardi dolara. Uz to, Doha od Mundijala krajem ove godine očekuje ekonomsku korist od 20 milijardi dolara. Sve to će dodatno obogatiti jednu od najbogatijih država svijeta.

Ekonomija vrijedna 200 milijardi dolara ove godine bi trebalo da poraste dodatnih 4,4 odsto, što je najviše od 2015, pokazuju procjene američke banke Citigroup.

U zemlji gdje živi tri miliona ljudi, BDP po stanovniku ove godine bi trebalo da dosegne gotovo 80.000 dolara, blizu Švajcarske ili Kajmanskih ostrva. Riječ je o velikom ekonomskom preokretu te male države na arapskom poluostrvu. Naime, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i njeni saveznici utrošili su tri godine kako bi Katar ekonomski unazadili zbog njegovih veza s regionalnim islamističkim grupama i Iranom. Nakon toga izbila je pandemija koronavirusa koja je snažno spustila cijene energenata, ubrzavši za neke neizbježni trend napuštanja fosilnih goriva i prelaska na čiste izvore energije. Takođe, organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravali su na loš tretman stranih radnika koji su gradili stadione i infrastrukturu za Svjetsko prvenstvo. Samo u 2020, najmanje 50 radnika izgubilo je život na tim gradilištima.

Ipak, danas je ekonomski bojkot arapskih susjeda završen, a cijene gasa u Evropi su na rekordnom nivou. Katarski vladar emir Tamim bin Hamad Al Tani je tražen i u Evropi i u SAD-u. Na januarskom sastanku u Bijeloj kući na kojem se razgovaralo o “obezbjeđivanju stabilnosti globalnog energetskog snabdijevanja”, predsjednik Džo Bajden je kazao kako je Katar “najvažniji saveznik van NATO-a”.

Istovremeno traju tenzije između SAD-a i do sada najvažnijeg saveznika u tom dijelu svijeta – Saudijske Arabije, zbog njenog odbijanja da zajedno sa UAE-om podigne proizvodnju nafte i doprinese padu cijene. Treba naglasiti kako je Katar 2021. pokrenuo 30 milijardi dolara vrijedan projekat kojim bi do 2027. izvozio 60 odsto više LNG-a. Radi se o izradnji šest terminala za tečni gas. Prije izbijanja rata u Ukrajini, dio analitičara je dovodio u pitanje isplativost te investicije. No, sada je potražnja tolika da je katarska vlada najavila kako će možda graditi još jedan takav terminal.

Kupuje se tehnologija

“Trenutak je vrlo povoljan za Katar koji može da svjedoči novom pokretaču rasta u ovoj deceniji”, kaže glavni ekonomista za rastuća tržišta u Bloomberg Economics-u Zijad Daoud.

Trenutno Katar ne može da proizvede dovoljno LNG-a kako bi zadovoljio evropske potrebe.

Strani ekonomski posmatrači postavljaju pitanje što će ta zemlja učiniti s tim novcem? Upućeni izvori tvrde kako će se dobar naći u državnom investicionom fondu. To bi fondu omogućilo – ionako velikom dioničaru kompanija poput Volkswagena i britanske banke Barclays, te ulagaču u njujorške i londonske nekretnine – da ubrza ulaganje u tehnološke kompanije. Međutim, Katar bi novostečeno bogatstvo mogao iskoristiti i za finansiranje političkih ciljeva u regionu.

Prošlog mjeseca katarska vlada najavila je 5 milijardi dolara investicija u Egiptu. To je dio plana zalivskih zemalja za podršku toj sjevernoafričkoj državi, uzdrmanoj skokom cijena hrane nakon izbijanja rata u Ukrajini. Treba istaći kako pojedina ulaganja povezana s vanjskopolitičkim ciljevima nisu ponajbolje prošla: katarski investicioni fond uložio je nekoliko milijardi dolara u rusku imovinu, uključujući i naftnu kompaniju Rosnjeft. Vrijednost te imovine sada je vrlo mala.