Kako izgledaju rezerve vodećih centralnih banaka
Švajcarska banka UBS istražila je kako izgledaju rezerve 30 vodećih centralnih banaka. Veliko geopolitičko “preuređivanje” koje se trenutno događa u svijetu, podstaknuto ratom u Ukrajini, odražava se i u postupnoj eroziji dolara kao vodeće valute u deviznim rezervama centralnih banaka.
Kako navodi Fajnenšel tajms (FT), sve je primetnije zanimanje centralnih bankara da povećaju izloženost deviznih rezervi prema kineskom juanu.
Koristi za juan
Udio upravnika deviznih rezervi u svjetskim centralnim bankama koji su uložili ili su zainteresovani da ulože u kinesku valutu povećao se sa prošlogodišnjih 81 odsto na ovogodišnjih 85 odsto, prema godišnjem istraživanju švajcarske banke UBS sprovedenom na 30 vodećih centralnih banaka između aprila i juna, prenosi Poslovni dnevnik.
“Svjedočimo postupnoj eroziji dolara”, kaže Masimilijano Kasteli, šef strateške analize u sektoru globalnih tržišta UBS-a. “Slika koja se pojavljuje predstavlja multipolarni valutni sistem”, dodao je Kasteli.
Rastući interes za juan pojavio se nakon što su zapadne države zamrznule oko 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi kao odgovor na napad Rusije na susednu Ukrajinu. Iako većina centralnih bankara taj događaj ocjenjuje kao izdvojeni, on je definitivno zaoštrio odnose zapadnih država i Rusije i zakomplikovao odnose s državama koje se nisu pridružile sankcijama, poput Kine.
To je ubrzalo povećanje jaza između Kine i SAD koji je započeo još tokom trgovinskog rata pokrenutog u vrijeme administracije Donalda Trampa. U tom kontekstu četiri petine ispitanika u istraživanju UBS-a ocjenjuje kako je to potez u pravcu stvaranja multipolarnog svijeta od kojeg će koristi imati juan. Manje od polovine smatra da će od toga profitirati dolar.
Na kratkoročne ocjene dolara utiče i visoka inflacija te (za sada bezuspješni) napori Feda da je snizi podizanjem kamatnih stopa. Valja naglasiti kako ostale centralne banke najčešće drže dolar kroz izloženost američkim državnim obveznicama koje su se ove godine našle na meti oštre rasprodaje usljed Fedovog zaoštravanja monetarne politike.
Istraživanje je pokazalo kako upravnici deviznih rezervi traže alternativne oblike imovine, poput dionica, zelenih obveznica ili dužničkih hartija od vrijednosti zaštićenih od inflacije. Gotovo polovina ispitanika ističe kako su njihovi portfelji ove godine znatno diverzifikovaniji nego lane.
Erozija dolara
Iako je dolar i dalje daleko najzastupljenija valuta u deviznim rezervama centralnih banaka, njegov udio tokom posljednjih godina je u padu. Na kraju prvog tromjesečja udio dolara iznosio je malo manje od 60 odsto dok je u istom razdoblju 2016. iznosio 65 odsto, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda.
Kineska valuta i dalje je simbolično zastupljena, sa manje od tri odsto udjela u deviznim rezervama. Valja naglasiti kako je većina upravnika deviznih rezervi tokom ove godine povećala svoju izloženost američkom dolaru.
Među anketiranima, njih 62 odsto u posljednjih godinu dana povećalo je izloženost dolaru, a 54 odsto prema juanu. “U idućem razdoblju videćemo da će upravnici deviznih rezervi i dalje razmišljati šta mogu još učiniti kako bi ojačali svoje instrumente u borbi protiv volatilnosti i makroekonomskih problema”, zaključuje Kasteli.
