SANJA PRAŠTALO: Razvoj novih rješenja je ključni dio našeg posla

Mikroelektronika je lider u razvoju rješenja koja pružaju nadzor nad potrošnjom električne energije, nudeći prilagođena rješenja za sve korisnike. Posvećenost kvalitetu, inovaciji i korisničkom zadovoljstvu su vrijednosti na kojima počiva njihovo poslovanje, sa ciljem dobijanja visoko kvalitetnih proizvoda i prilagođenih rješenja dizajniranih u skladu sa potrebama korisnika

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Prva asocijacija za ljude u Republici Srpskoj na pomen Mikroelektronike su fiskalne kase. Iako je od početka fiskalizacije prošlo više od 15 godina, prvi utisak ostaje. Sanja Praštalo započela je karijeru baš tada i bila zadužena za taj dio posla, ali nam daje drugačiji pogled na Mikroelektroniku, čiji primarni proizvod je od (novog) početka električno brojilo. Sanja organizuje komercijalne aktivnosti preduzeća, prodaju, marketing i sektor servis, a ispostavlja se kao sjajan sagovornik i za tehničke detalje onog što u Mikroelektronici radi stotinu zaposlenih u nekoliko sektora, te njih 16 u ćerci firmi koja posluje u Srbiji.
– Po struci sam ekonomista, završila sam finansije i bankarstvo iako nikad nisam imala namjeru da se time bavim. U vrijeme kad sam upisivala fakultet ukinuti su studijski programi marketing i međunarodna trgovina, sve ono što je mene zanimalo. Sve što su bila moja interesovanja za sticanje znanja sam prošla kroz različita usavršavanja, pa sam završila kurs za medijaciju pred sudskim procesima, Londonsku školu za odnose sa javnošću…

Cilj nam je da budemo partneri svih elektrodistribucija u regionu, dobar smo partner i nudimo svu podršku u transformaciji sistema koja ih očekuje

Danas se mnogo manje bavim bilo čime iz ekonomije, mnogo više učim i pratim o procesima iz tehnologije i onome što proizvodimo. Svako ko radi komercijalni aspekt neke firme i plasiranje proizvoda na tržište mora poznavati proizvod. Ne možete samo napraviti brošuru kad vam iz tehnike dostave specifikacije. Radim direktni kontakt sa kupcima, moram da znam šta prodajem, šta kupac od nas očekuje, kakav je proizvod, čemu služi, kakvi su naši planovi za budućnost. Tako da ja stalno učim uz sektor razvoja, naravno ne na njihovom nivou, ali na nivou toga da to moram razumjeti.

Šta čini specifičnim Mikroelektroniku u onome čime se bavi?
– Naš princip rada je karakterističan za manje sisteme. Nismo velika korporacija i naš sistem odlučivanja je takav da menadžment sa razvojem i ljudima iz proizvodnje donosi strateške odluke na osnovu iskustava, ličnih kontakata i znanja. Svi zajedno dajemo smjernice o tome kakvi su trendovi i kako treba razvijati proizvod. Zbog toga smo brži u donošenju odluka i prilagodljiviji od velikih kompanija. Naši konkurenti su, obzirom na standarde koje imamo, velike multinacionalne kompanije koje mogu da ulože ogromna sredstva u istraživanje nečega za šta će na kraju reći da se ne isplati za masovnu proizvodnju. Ali kod njih je proces odlučivanja sporiji, ima više koraka i dok nešto odluče, mi to već proizvodimo. Mi imamo brz razvoj i zanimljivi smo po tome da imamo sve sertifikate koje imaju multinacionalne kompanije, vjerovatno smo najmanja kompanija u ovoj oblasti gledano po broju zaposlenih. Svi zajedno pratimo podatke koje dobijamo na sajmovima, iz kontakata, preko interneta, svako iz svog aspekta i onda pravimo brejnstorming da dođemo do najbolje ideje. A svi moramo da učestvujemo zato što se industrija grana i odlazi u različite smjerove. Manja firma mora da što više stvari spakuje u jedan proizvod, jer mi ne možemo da napravimo lepezu proizvoda, to je neisplativo za nas, posebno zbog toga što baš svaki proizvod mora da prođe obimna i skupa ispitivanja u evropskim laboratorijama da bi mogao da se plasira na tržištu.

Mikroelektronika je na svjetskom tržištu već gotovo pola vijeka. Možete li nam reći nešto malo o istorijatu kompanije?
– Osnovani 1975 i sledeće godine slavimo pola vijeka poslovanja. Mislim da ćemo u taj jubilej ući sa brojnim razlozima za zadovoljstvo, imajući u vidu našu putanju razvoja. Preduzeće je formirano kao dio Čajevca, koji je imao svima poznat komercijalni dio koji je proizvodio televizore, radio aparate… Imena sektora su imala jednostavna imena koji su opisivali ono što konkretno rade, pa je Mikroelektronika radila elektroniku za tenkove, avione, raketne sisteme, radare, sisteme upravljanja vatrom. Nakon rata, više nije postojalo tržište za tu vrstu proizvodnje, pa je bila potrebna brza transformacija.

U širenju na strana tržišta fokusiramo se na evropsko, Bliski istok gdje imamo partnere u Dubaiju, Bahreinu i Omanu, te na Afriku koja je tržište u razvoju i postoji veliki prostor za saradnju

Većina Čajevca nije mogla brzo da se prilagodi i prođe kroz tranziciju. Inženjeri Mikroelektronike su razgovarali šta je to što je srodno vojnoj industriji kako bi se preorjentisali. Vojna industrija obično traži proizvode koji rade 24 sata dnevno, u teškim uslovima, da ima veliki stepen preciznosti, da se ne kvari… Kako se kaže u šali, ne smije da ima težinu, ne smije da ima cijenu i mora da radi bez prekida i bez roka trajanja. Tome je bliska industrijska elektronika, a prepoznato je da je neminovan prelazak sa mehaničkih brojila na elektronska. Elektronsko brojilo je prvi i do sada glavni proizvod, iako je bilo i nekih proizvoda za policiju, medicinu, bilo je zanimljivih istraživanja i proizvoda koji nisu ušli u masovnu proizvodnju. Trenutno smo u fazi razvoja novog trofaznog brojila, što je već sedma generacija tog uređaja koju radimo.

U čemu se ogledaju promjene u brojilima?
– Mijenjala su se postepeno sa godinama, u početku je to bila obična zamjena za mehaničko brojilo, a kako je bilo jasno da elektronika ima veće kapacitete da obrađuje sve više informacija, uređaji postaju sposobniji da analiziraju kvalitet energije koja se potrošila. Zatim je u nekom trenutku odlučeno da bi bilo dobro da se ukloni ljudska greška u očitavanju, tako da brojilo samo šalje podatke, pa je onda uvedeno dvosmjerno komuniciranje. Danas brojilo ima 32-bitni procesor, radi kao računar, ima više od 360 faktora kvaliteta energije koje mjeri i analizira u svakom trenutku. Postoji protokol koji je osmišljen za komunikaciju, zove se DLMS, to je čitav programski jezik, koji određuje kako se podaci šalju brojilima, data koncentratorima i elektrodistribucijama. Pa je sve podignuto na sledeći standard IDIS, koji pet-šest firmi u svijetu uspijeva da napravi u prvom trenutku, među kojima smo mi.

Zbog čega je važna tolika količina podataka?
– Sve ove stvari su ranije bile potrebne elektrodistributivnim preduzećima, ali postaje sve zanimljivija i potrošačima. Korisnici postaju svjesni za šta im treba struja, koliko je plaćaju, iako je kod nas još povoljna, zatim prosumeri kojih će biti sve više.

Privrednici i obični korisnici će sve više biti zainteresovani za kvalitet struje koju dobijaju, jer od toga zavisi i račun koji plaćaju i životni vijek uređaja koje koriste

Parametar kvaliteta energije je postao zanimljiv običnim korisnicima. Vi ne znate da li vam se dostavlja onaj kvalitet energije koji je odgovara vašim kućanskim aparatima, ili uopšte onaj koji je naveden u ugovoru. Naprimjer, životni vijek nekog aparata nije isti ako dobija neodgovarajući napon, ili se dešavaju česte fluktuacije. Mi smo imali slučaj sa jednom kompanijom koja nas je angažovala da provjerimo zašto im se mašine kvare. Napravili smo uvid putem brojila i vidjeli da je distribucija često smanjivala i povećavala napon, brojilo je registrovalo tačno vrijeme kada se fluktuacija napona dešava, što je iskorišteno kao dokaz u procesu protiv elektrodisribucije i naplaćena je šteta. Takođe, zbog tih promjena napona povećava se vršna potrošnja, što utiče na obračun potrošnje. U industriji su to veliki iznosi i imali smo slučajeve da nas angažuju kako bi se utvrdilo da li je probijanje maksimuma potrošnje uzrokovano promjenama u isporuci električne energije ili je problem u njihovim uređajima. Bilo je slučajeva da promjenom nekih neispravnih uređaja koji i kad ne rade povlače struju, značajno smanje račun za struju. Ovo su neki primjeri da će isto biti važno i u domaćinstvima. Mi se nismo reklamirali kao kompanija koja radi ovakve vrste usluga, ali ćemo sigurno sa povećanjem svijesti o ovome i mi biti aktivniji na tom polju.

Sa kim poslujete i kakvi su vam planovi na tom polju?
– Mi smo zainteresovani za izlazak na strana tržišta, sertifikovani smo po standardu elektrodistributera u Dubaiju i planiramo da radimo za to tržište. Imali smo razgovore, dobili status dobavljača i sa distribucijom u Omanu gdje smo ove godine učestvovali na tenderu. U Bahreinu smo u procesu testiranja. Na sajmu u Africi smo takođe predstavili ono što radimo i to je zanimljivo tržište u razvoju, koje će sigurno otvoriti priliku za dosta posla. Naravno, svi vole da rade u “svom dvorištu” jer je bliže i lakše je za postprodajne usluge, ali je širenje neminovno.

Mi smo jedna od malobrojnih svjetskih kompanija koja ispunjava standard IDIS, kao i IDIS 2 koji su trenutno najviši standard koji se zahtijeva od električnog brojila kada je u pitanju interoperabilnost i funkcionalnost

Evropa je dosta dugo radila sa Kinezima koji su bili u mogućnosti da ponude cijene koje su ispod tržišnih, bez obzira što je često i kvalitet bio niži poput cijena, međutim sada je politika takva da ih odbijaju. Tu se otvara šansa da uđemo na neka evropska tržišta. U Češkoj pregovaramo sa ČEZ da dobijemo status njihovog dobavljača. Ono što usložnjava stvari jeste to što uprkos svim standardima imate tipsko odobrenje za svaku zemlju posebno, a nekad i u istoj zemlji distribucije imaju posebna odobrenja. Srbija nam je primarno izvozno tržište i odlično tržište za trening. Oni uvijek podižu ljestvice što se tiče funkcionalnih zahtjeva, mreža je slična našoj i ima dosta mana jer dugo nije modernizovana na mnogim teritorijama. Mi u šali kažemo, kad proguramo signal kroz naše mreže onda će sigurno raditi svuda u Evropi. Sa Crnom Gorom smo počeli raditi od prošle godine, a u Sjevernom Makedoniji smo završili sertifikate, tako da očekujemo i tu napravimo prve isporuke. Prvi uspješan iskorak u EU nam je bila Slovačka, koja je raspisala karakteristike koje žele i mi smo se takmičili sa kineskom firmom i slovenačkom Iskrom. Mi smo prošli, jer su tokom dizajniranja rješenja naručioci imali zahtjeve za dodatne funkcije. Tu se pokazalo da mi kao mali sistem imamo prednost jer smo brzo rješavali te zahtjeve.

Da li je to što čak i u okviru iste zemlje postoje različiti standardi brojila u zavisnosti od distributera stvar koja nije dobra?
– Mislim da nije dobro, jer ne mogu da unificiraju sistem za očitavanje i da analiziraju efektivnost samih sistema. Mi ukazujemo na to da kod nas nema kriptografije komunikacije i postoji rizik da neko hakuje sistem.

Kada su u pitanju trenutne aktivnosti u EU, upravo imamo pregovore sa distribucijom ČEZ kako bi dobili status njihovog dobavljača, što će nam omogućiti da učestvujemo na tenderima za nabavke koje budu raspisivali

To nije toliko lako, ali nije ni neizvodivo da neko ko poznaje protokol komunikacije i ima programerske sposobnosti pošalje zadatak brojilima u nekom naselju da se ugase, da izazove paniku ili stvori uslove za pljačku. Takođe može presresti komunikaciju i očitati podatke o tome kakva je potrošnja, analizirati navike potrošača… To su informacije a znamo koliko su značajne informacije o tržištu.

Prisutni ste na brojnim prestižnim sajmovima energetike, a jedan od njih je svakako ENLIT, kao izlagači imali ste zapaženu poziciju u Parizu, Frankfurtu…. Koliko sajmovi otvaraju poslovne horizonte Mikroelektronike?
– ENLIT je krovni sajam u ovoj oblasti, počeli smo od evropskog, a prošle godine smo prvi put bili na afričkom. Sajam okuplja distributivna preduzeća i sve proizvođače koje su potencijalni klijenti. Osim brojila tu se predstavlja i dodatna oprema, softveri… Postoje i državni specijalizovani sajmovi koje birate u zavisnosti od toga da li vam je zanimljivo tržište. Učešće nije jeftino i onda birate pažljivo. Kad govorim o tome, i globalni lideri poput Iskre dobijaju pomoć svoje države, koja im subvencioniše proces dobijanja sertifikacije ili nastupe na sajmovima. Mi iako smo značajno manji, sve plaćamo sami.

Mikroelektronika je odigrala pionirsku ulogu u fiskalizaciji Republike Srpske, mnogi vas percipiraju po tome. Kako je to izgledalo iz vašeg ugla i koliko je fiskalizacija zastupljena u vašem poslovnom portfoliju?
– To je bio projekat koji nikada za nas nije bio glavni dio posla, ali je bio značajan i koristan. Ako gledamo emotivno, nije nam prijalo što nas povezuju samo sa njim. Mi svoj primarni proizvod smatramo i boljim i ozbiljnijim. Jeste da smo postali prepoznatljivi tokom fiskalizacije, ali je stvorilo i loš publicitet. Stvorena je slika o neprirodno visokim iznosima i zaradama, dok su realni podaci mnogo drugačiji i sasvim javni, ali u današnje vrijeme ljudi ne vole mnogo da istražuju pa se loše vijesti mnogo lakše šire i duže zadržavaju u svijesti ljudi. Nismo imali namjeru da odustajemo od tog projekta, ali trendovi su takvi da se prelazi na onlajn fiskalizaciju i mi smo ponudili jednom konzorcijumu svoje usluge i učestvovaćemo kao servis, nećemo proizvoditi uređaje već biti samo tehnička podrška. Naša specijalnost je razvoj hardvera i na to ćemo uvijek da se primarno fokusiramo.

RAZVOJ JE GLAVNI SEGMENT POSLOVANJA
Mi razvijamo čitav uređaj, ali razvijamo i dizajniramo alate za uređaj. Plastične dijelove koje mi dizajniramo proizvode naši kooperanti iz Republike Srpske jer nam je cilj da sve što je moguće prebacimo domaćoj privredi. Imamo kontrolu u tome i zbog toga lako pravimo izmjene i prilagođavamo se. Na Bliskom istoku traže druge dimenzije kućišta, i onda mi reagujemo da napravimo tako. Neko želi prozirni dio, ili nešto drugo. Moram reći da se sve više govori o estetskim elementima kod brojila, što znači da je u nekom tehničkom dijelu dostignut visok nivo. Razvoj nam je glavni segment poslovanja.