MILOŠ BUKEJLOVIĆ: Pravna sigurnost svih građana je naš osnovni cilj

Pravna država ima značajnu ulogu u stvaranju okruženja poželjnog za privlačenje stranih investicija. Uloga ministarstva pravde je da bude dio sistema koji će obezbijediti izvjesnost i pravnu sigurnost potencijalnim investitorima, u najvećem dijelu kroz zakonodavnu aktivnost i davanje prijedloga rješenja iz svog resora, a sve u cilju ostvarivanja prava na pravično suđenje i pristup pravdi od strane građana. Uloga pravosuđa, sa druge strane, kao posebnog stuba vlasti je da bude doslijedno u primjeni prava i ove norme tumači u pravednom duhu. To je osnov pravne sigurnosti za sve građane, ali i poruka investitorima da u našoj zemlji postoji zdrava klima za ulaganje. Zato je izgradnja pravne države najsloženiji postupak koje jedno društvo sprovodi u procesima dugog trajanja, ali kojem već dugi niz godina Republika Srpska uspješno odgovara

Razgovarao: MARKO ŠIKULJAK Foto: Aleksandar ARSENOVIĆ

Dvije godine je prošlo od kako je Miloš Bukejlović preuzeo funkciju ministra pravde u Vladi Republike Srpske. To mjesto simbolizuje ključnu figuru u očuvanju pravnog poretka i sprovođenju reformi koje unapređuju pravosudni sistem. Njegov rad obuhvata vođenje složenih pravnih procesa, usklađivanje sa međunarodnim standardima, kao i borbu protiv korupcije, čime direktno utiče na razvoj vladavine prava u zemlji. Ministar Bukejlović ima 35 godina, pravni fakultet je završio u Novom Sadu, pravosudni ispit je položio u Sarajevu, a tečno govori engleski i njemački.
– Znao sam da ću upisati pravo, a tokom studija sam shvatao koje oblasti su mi bliže, poput krivičnog prava, kao utisak koji svi studenti uglavnom tada imaju. I zanimljivo, po pravilu ispite sam izlazio samo kad sam bio siguran da sam spreman, tako da prvi i jedini ispit koji sam pao je bilo krivično pravo, jer sam pretjerivao u studioznosti, sa željom da se na tom ispitu pokažem. Profesor me je opravdano oborio. Završio sam fakultet u roku i vratio se u Doboj, gdje sam se zaposlio u gradskoj upravi.

Ministarstvo pravde Republike Srpske dalo je značajan doprinos pri kreiranju novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, a u toku je i izrada Smjernica za primjenu Zakona

Vaš put kroz funkcije u gradskoj vlasti su bile takve da je pravo bilo osnovni alat?
– Bio sam, između ostalog, stručni saradnik za normativne i kadrovske poslove, zatim sekretar gradske skupštine. Ovu funkciju naročito ističem zbog samog pojma “sekretar”. To su ljudi koji sve znaju, upućeni u procese, a nisu eksponirani. Na kraju dana, oni sve moraju pripremiti i ispratiti do kraja. Doboj nije malen grad, posla ima dosta, tako da taj posao najviše izoštri čovjeka. Zatim je uslijedila funkcije potpredsjednika skupštine, pa predsjednik skupštine, tako da sam stekao punu sliku rada lokalne zajednice. Prvi izbori na kojima sam osvojio mandat su bili 2016. a 2020. sam to ponovio i postao predsjednik skupštine.

Bili ste direktor Elektro Doboja i predsjednik NO ŽRS. Kakvo iskustvo nosite sa tih pozicija?
– To je direktni dodir sa javnim preduzećima i akcionarskim društvima. Rukovođenje Elektro Dobojem me je najviše izbrusilo, jer je riječ o preduzeću sa velikim brojem zaposlenih i radi se o najživljoj materiji. Imao sam simpatičnu situaciju, jer je moj djed veliki dio radnog vijeka proveo u Elektro Doboju kao električar, i kada je čuo da ću postati direktor odmah je pitao: šta ti znaš o struji? Zapravo, u sistemu sam vidio da direktori nisu nužno elektroinženjeri, oni su uglavnom na mjestima izvršnih direktora, upravljanja mrežom, terenskim operacijama i segmentima koji su vezani za energetiku. Za generalnog direktora je dobro da je pravnik ili ekonomista, jer se na kraju sve svodi na formalnost gdje je potrebno vladati širom materijom. Kada dođe do problema na mreži i sa isporukom električne energije, inženjeri i dežurne službe reaguju na licu mjesta i rješavaju problem, a sve što slijedi, naknada štete i slično, to su stvari koje lakše obavlja pravnik, ili neko iz društvenih nauka.

Kad nekom objašnjavate šta radi vaše ministarstvo, šta primijetite kao najčešća predubjeđenja koja su pogrešna?
– Obično ljudi povežu ministarstvo pravde sa sudovima i opštim donošenjem zakona. Specifično je da je izrada zakona vezana samo za nama resorno nadležne zakone uz povremeno davanje mišljenja za zakone iz drugih ministarstava za koje smo dužni dostaviti ako se radi o, recimo, visinama kazne u oblasti prekršaja. Bavimo se svime što se tiče sudske i tužilačke uprave, advokata, notarijata, pravobranilaštva, borbe protiv korupcije, te čitav sistem izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija, koji je u našoj punoj ingerenciji.

Kako vidite ulogu pravne države u stvaranju bolje poslovne klime, i gdje je tu mjesto vašeg ministarstva?
– Naša uloga je da budemo dio sistema koji će obezbijediti izvjesnost, mislim da je to ključna riječ, potencijalnim investitorima. Niko ne želi da investira u zemlju gdje je zakonodavstvo podložno promjenama koje mogu biti negativne za investitora. Postoje ministarstva koja su direktnije zadužena za investicije, a uloga pravosuđa koje je u nadležnosti ministarstva pravde je da bude doslijedno u primjeni prava. Ako investitori vide da postoji nedoslijednost, neće postojati pozitivan ambijent koji će ih privlačiti da investiraju u Srpskoj. Poseban resor u Ministarstvu pravde, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, izrađuje strategiju za borbu protiv korupcije. Strategije borbe protiv korupcije za period 2023-2029. godine predstavlja nastavak ranijih sistemskih aktivnosti u predmetnoj oblasti. Borba protiv korupcije je izrazito dug i kompleksan proces u kojem nema brzih i jednostavnih rješenja, stoga suprotstavljanje korupciji mora biti organizovan i dugotrajan proces svih relevantnih faktora u državi.

Ministarstvo pravde u ovoj godini je omogućilo povezivanje notara sa elektronskim evidencijama Poreske uprave Republike Srpske, Ministarstva unutrašnjih poslova kao i Ministarstva uprave i lokalne samouprave

Dosta se govorilo o sporu sa advokatima oko naknada za rad po službenoj dužnosti. Kako će se taj problem riješiti?
– Vlada RS je usvojila informaciju koju smo donijeli, po kojoj je potrebno da se donese nova advokatska tarifa za rad po službenoj dužnosti, budući da je poslednja tarifa iz 2005. Ministarstvo pravde je duži period pregovaralo sa predstavnicima Advokatske komore RS, kako bismo zajednički došli do odgovarajućih rješenja. Od početka smo smatrali da postoje i opravdani razlozi za povećanje tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata, međutim Ministarstvo pravde ima obavezu da sagleda sve efekte koje će isto proizvesti prema građanima, privrednim subjektima kao i prema budžetu Republike Srpske. Smatram da smo postigli kompromis koji je jako važan, jer ove izmjene proizvode efekte i prema građanima, i privrednim subjektima, a ne samo prema budžetu Republike Srpske. Takođe, postigli smo dogovor u vezi dugovanja naknada za odbrane po službenoj dužnosti, te će u saradnji sa Ministarstvom finansija Republike Srpske, biti realizovana isplata dugovanja po prihvaćenoj dinamici plaćanja. Treba napomenuti na činjenicu da je tarifa poslednji put mijenjana prije nepunih 20 godina.

U vašoj nadležnosti je nadzor nad radom notara i organizovanje notarskih ispita, kako stoji stanje u toj oblasti?
– Zakon o notarima u Federaciji BiH, zatim Zakon o notarima Brčko Distrikta, kao i Zakon o notarima Republike Srpske, predstavljali su dio kompletne reforme zakonodavstva BiH, sa ciljem donošenja istovjetnih propisa u okviru evropskog integracionog procesa. Republika Srpska se danas može pohvaliti visokim stepenom uređenosti u oblasti notarijata, kao i u oblasti advokature, te postignute pravne sigurnosti. Mi kontinuirano organizujemo polaganje notarskog ispita zainteresovanim licima, čime se omogućava održivost notarske službe u Republici Srpskoj, koja je u velikoj mjeri ispunila ciljeve koje je pred nju postavio zakonodavac i koja je između ostalog doprinijela da se spriječe mnoge negativne pojave u oblasti prometa nekretnina i upisa stvarnih prava u javnim evidencijama. Takođe, Ministarstvo pravde redovno, u skladu sa Zakonom o notarskoj službi u Republici Srpskoj, raspisuje konkurse za notara u službenim sjedištima notara koja su trenutno upražnjena. Ovi konkursi se organizuju kako bi se obezbijedila pravovremena i efikasna usluga građanima. Cilj je da svako službeno sjedište ima notara, čime bi se omogućio lakši pristup notarskim uslugama u skladu sa potrebama građana.

Ministarstvo pravde je u 2023. godini izvršilo nadzor nad radom 39 notara od početka novog nadzornog ciklusa te je usvojen i novi plan nadzora. Nadzor takođe obuhvata i kontrolu pravilnog obračuna troškova po Tarifi o nagradama i naknadama za rad notara u Republici Srpskoj, kao i nadzor po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Imali smo aktivnu ulogu prilikom posjete MONEYVAL delegacije u februaru 2024. godine, koji su posebno pohvalili zakonodavna rješenja koja propisuju striktne uslove za izbor notara kao i činjenica da je Ministarstvo pravde kao nadzorni organ već obavilo nadzor nad 55 odsto obveznika pod nadzorom ovog organa, dok nadzor u drugom entitetu za vrijeme posjete MONEYVAL nije bio ni započeo.

Koji su razlozi za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim su inkriminisana krivična djela protiv časti i ugleda, između ostalih i kleveta, i kako su se predmetne izmjene i dopune pokazale u praksi?
– Ranije je postojala mogućnost da se parničnim postupkom građani zaštite od klevete, ali se vremenom pokazalo da je ta društvena pojava postala toliko negativna i da je počela proizvoditi posljedice i za fizička i za pravna lica. Imajući u vidu takvo stanje, bilo je neophodno vratiti klevetu u okvire krivičnog zakonodavstva, obzirom da propisivanjem krivičnopravnih sankcija za činjenje društveno neprihvatljivih ponašanja ima za cilj zaštitu društva od činjenja krivičnih djela, tako što će preventivno djelovati na druge da poštuju pravni sistem i ne počine krivična djela, te uticati na počinioca da ne ponovi krivično djelo.
Upoređivanjem zakonodavstva EU i zemalja u regionu uočili smo se kleveta predviđa u krivičnom zakonodavstvu. Sloboda izražavanja je garantovana članom 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda i ista predstavlja fundamentalnu osnovu demokratskog društva i jedan od osnovnih uslova za njegov progres, ali ipak su stavom 2. istog člana predviđena određena ograničenja prava na slobodu izražavanja, gdje je predviđeno da ostvarivanje prava na slobodu izražavanja povlači sa sobom dužnosti i odgovornosti, te se iz tog razloga ono može podvrgnuti formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom društvu radi zaštite određenih interesa. Dakle, Evropska konvencija određuje pravo na slobodu izražavanja kao kvalifikovano, a ne apsolutno pravo što znači da podliježe određenom broju izuzetaka i zakonskih ograničenja. Želim posebno da istaknem činjenicu da 20 zemalja članica Evropske Unije, uključujući Njemačku, Belgiju, Austriju i Holandiju, je inkriminisalo djela protiv časti i ugleda, te je predvidjelo i zatvorske kazne, slijedom čega je Ministarstvo pravde smatralo opravdanim da se u krivično zakonodavstvo ponovo uvede koncept inkriminizacije djela protiv časti i ugleda.

Funkcije koje sam obavljao su uvijek bile u vezi sa pravom. Posebno ističem mjesto sekretara skupštine grada Doboja. Sekretari su ljudi koji nisu nikome u fokusu, ali moraju sve da znaju i odrađuju najveći dio posla

Danas možemo reći da zakon nije prouzrokovao zloupotrebe od kojih su strahovale novinarska zajednica i civilni sektor, da će zakon biti iskorišten za gušenje javne riječi i mišljenja. Mislim da su zakon i odredbe koje se tiču zaštite časti i ugleda dobro koncipirani kako bi djelovali preventivno, a da ne bude zloupotrijebljen institut klevete. Ponosni smo na činjenicu da je zakon bio predmet ocjene ustavnosti kod Ustavnog suda Republike Srpske, koji svojom odlukom nije prihvatio inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti odredbi člana 208a. i 208b. Krivičnog zakonika Republike Srpske, te je ocijenio da samo propisivanje krivičnog djela klevete, odnosno predviđanje krivičnih sankcija za počinioce ovih djela, nije dovoljno za izvođenje zaključka da je takvo miješanje u pravo na slobodu izražavanja, neproporcionalno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

U vašoj nadležnosti i izgradnja objekata koji su u službi sudova i tužilaštava, koliko je uloženo na tom planu?
– Izgradnja i rekonstrukcija pravosudnih institucija i ustanova za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija značajna je za uspostavljanje funkcionalnog pravnog sistema u Republici Srpskoj, jer povećava njihovu efikasnost bolje pružanje usluga, zadovoljavanje potreba građana, kao i ostvarivanje društvenih, ekonomskih i finansijskih koristi za lokalne samouprave. U protekle tri godine u 22 lokalne samouprave u Republici Srpskoj uloženo 5.593.000 KM. Što se tiče ove godine, završene su i stavljene u funkciju rekonstruisane zgrade osnovnih sudova u Mrkonjić Gradu i Prnjavoru, kao i nova zgrada Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini. Vlada Republike Srpske obezbijedila je novac za potrebne dozvole i opremanje rekonstruisanih zgrada, nabavku namještaja i opreme i vanjsko uređenje objekata. Rezultat rekonstrukcije i gradnje su stvoreni kvalitetniji uslovi za rad za zaposlene pravosudnih institucija, što je doprinijelo efikasnijem pružanju usluga građanima. Osnovni cilj Vlade je da pruži podršku svim jedinicama lokalne samouprave, kao i da će u skladu sa mogućnostima nastaviti dalje rad na jačanju efikasnosti pravosudnih institucija, te infrastrukturnim ulaganjima u objekte namijenjene radu pravosudnih institucija u Republici Srpskoj i ustanovama za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija. Takođe, planirani su i projekti za naredne četiri godine i to za osam osnovnih sudova. Riječ je o Gradišici, Sokocu, Srebrnici, Kotor Varošu, Vlasenici, Derventi, Višegradu i odjeljenju u Rogatici, te završetak objekta Kazneno-popravnog zavoda u Golom Brdu u Bijeljini.

Neki projekti su rađeni uz pomoć IPA fondova, možete li reći nešto više o tome?
– U martu ove godine u Bijeljini je izvršena svečana primopredaja zgrade Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, koja je izgrađena uz finansijsku podršku Kraljevine Švedske, kroz projekat Unapređenje efikasnosti sudova i odgovornosti sudija i tužilaca u BiH. Visoki sudski i tužilački savjet BiH je osigurao izradu projektne dokumentacije, što je bio neophodan uslov za početak radova, dok je radove na izgradnji zgrade finansirala Delegacija Evropske unije u BiH, a Vlada Republike Srpske osigurala je lokaciju, sredstva za ishodovanje potrebnih dozvola kao i opremanje objekta. Izgrađena je nova savremena i funkcionalna zgrada koju čine moderno opremljene prostorije za rad tužilaca i zaposlenih u tužilaštvu, a posebno se vodilo računa o funkcionalnosti svih prostorija. Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini bilo je smješteno u zgradi izgrađenoj 60-tih godina u kojoj su bili smješteni i Osnovni sud u Bijeljini i Okružni sud u Bijeljini, Republičko pravobranilaštvo i Sudska policija RS. Osim nedostatka prostora, poseban problem predstavljala je činjenica da su tužilaštvo i sudovi smješteni u istoj zgradi, što najčešće utiče na percepciju javnosti u smislu da se javlja sumnja u nezavisnost rada. Takođe, podjela prostora posebno je izazovna u kontekstu činjenice da tužilaštvo provodi radnje u određenim fazama postupka koje su svojstvene samo za tužilaštvo i da nekada nije primjereno koristiti iste koridore sa sudovima. Izgradnjom novog objekta ovi problemi su konačno riješeni.

U Republici Srpskoj se vodi Registar lica osuđenih za pedofiliju, a u stvaranju zakonskih pretpostavki za to je učestvovalo i vaše ministarstvo. Možete li nam reći kako tu stvari funkcionišu?
– U Republici Srpskoj Registar lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece uspostavljen je 2018. godine. Trenutno je u registru pedofila u Srpskoj upisano 247 lica i ti se podaci vode trajno. Zakonom su uspostavljene obaveze javljanja, kao i obaveza prijave promjene prebivališta, te fotografisanja na svakih šest mjeseci. U Republici Srpskoj ne može boraviti lice pravosnažno osuđeno za krivična djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a da nije upisano u registar pedofila koji se vodi pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske. Za taj registar je važno što su podaci tajni. Uočili smo nerazumijevanje od strane ljudi koji nisu upućeni u ovu tematiku. Ovim podacima pristupaju profesionalci i njima služe da obezbijede sigurnost onih koji su ugroženi. Javnost registra tome ne bi doprinijela, postojala bi određena mogućnost zloupotrebe.
Kada je riječ o rasponu kazni za krivična djela seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djeteta, Krivičnim zakonikom Republike Srpske propisane su različite kazne zatvora u najdužem trajanju do 30 godina. S obzirom na to da se radi o krivičnim djelima koja uključuju najugroženije kategorije društva, odnosno djecu, ovaj ozbiljan društveni problem zahtijeva saradnju sa svim nivoima i organima vlasti. Takođe, neophodna je saradnja na svim nivoima radi obezbjeđivanja zaštite djece od seksualne zloupotrebe, zlostavljanja i iskorištavanja, te sprečavanja lica pravosnažno osuđenih za navedeno krivično djelo da ne bi ponovo izvršila isto ili slično. Isto tako, važno je napomenuti da izrečena kazna zatvora do jedne godine ne može biti zamijenjena novčanom kaznom i to za krivična djela trgovina djecom, udruživanje radi vršenja krivičnih djela trgovine ljudima i djecom, zatim krivična djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kao i na počinioce koji su ranije dva ili više puta osuđeni za isto krivično djelo.

Ponosam sam što sam u upravi Karate kluba Sloga Doboj, ne samo zbog toga što je to najtrofejniji klub u gradu, već što je to mjesto sjajnog druženja i mjesto gdje djeca imaju priliku da se razvijaju i kao sportisti i kao ljudi

Zakonom je propisano izvršenje alternativne mjere „Rad u javnom interesu“. Kako funkcioniše ova mjera i koliko je realizovano do sada takvih slučajeva?
– Usklađujući oblast krivičnog zakonodavstva, Ministarstvo pravde je prilikom donošenja Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske u tekst ovog zakonskog propisa ugradilo odredbe koje se tiču pitanja izvršenja mjere rada u javnom interesu. Rad u javnom interesu predstavlja svaki društveno koristan rad kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i koji se ne vrši u cilju sticanja dobiti, kojim se, ukoliko osuđeni želi, može zamijeniti kazna zatvora u trajanju do jedne godine. Realizacija sudskih odluka kojim se kazna zatvora može zamijeniti radom u javnom interesu otpočela je u avgustu 2020. i do danas je izvršeno dvadeset slučajeva zamjene kazne. Podzakonskim aktima iz navedene oblasti, propisano je da se mjera rada u javnom interesu može obavljati u javnim preduzećima, javnim ustanovama i drugim pravnim licima koje obavljaju djelatnost u okviru koje se može ostvariti opšta svrha izvršenja krivičnih sankcija i posebna svrha izvršenja mjere rada u javnom interesu, i to poslovi iz oblasti humanitarnog rada, ekologije, komunalnih poslova, rudarstva, energetike, kao i djelatnosti od opšteg interesa, koje su kao takve određene zakonima u oblasti upravljanja otpadom… Svrha izvršenja rada i javom interesu je da se, uvažavajući opštu svrhu krivičnih sankcija, osuđeni ne isključi iz društva, već uz pomoć i nadzor društvene zajednice, dobrovoljno, ličnim postupanjem, razvije svijest o štetnosti određenih oblika ponašanja i razvije odgovornost za štetne posljedice.

Trenutno u RS, a i u BiH, aktuelna je tema Kovačević protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, možete li nam nešto reći o tome?
– Nekoliko stvari moramo imati na umu prije nego što uopšte uđemo u samo razmatranje ovoga što se naziva ”aktuelna tema”, a istoj zapravo prethodi cijeli niz presuda, da ne kažem pokušaja razaranja ustavnog poretka i uređenja BiH. Ovo nije prva presuda gdje se u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu odlučuje u pravom smislu protiv BiH, niti je prva iz koje se vidi dugoročna agenda koja vrlo izvjesno u perspektivi nema prosperitet ove zemlje. Imamo nepobitne činjenice, koje nikako ne idu prilog niti aplikantu niti prvoj presudi koju je donijelo sedmočlano vijeće. Imate okolnost kao presedan u istoriji ove institucije, a to je prijevremeno ”curenje” podataka. Sama presuda postala je dostupna javnosti tri dana ranije, odnosno prije objave iste, isto tako i sastav panela. Kao neko ko vjeruje u naš pravosudni sistem, pa tako i u ovu instancu, smatram da rezultati istrage oko curenja informacija moraju biti objektivni kako ne bi došli u situaciju da to baca sjenu sumnje u nepristrasnost ovog Suda, a posljedično i na sve presude koje uslijede. Druga činjenica jeste da sama njegova aplikacija nije ni prihvatljiva iz razloga koji su predviđeni pravilima rada ovog Suda, a to je da nisu iscrpljeni svi domaći pravni lijekovi.
I sama sudija Kucsko-Stadlmayer, predsjednica četvrtog Odjela Suda, izrazila je neslaganje sa ovom presudom što je izložila u obimnom izdvojenom mišljenju koje čini sastavni dio presude gdje je navela da se ne može složiti sa većinom u korist dopuštenosti pritužbi aplikanta u skladu sa članom 1. Protokola br. 12. Uz Konvenciju (neiscrpljivanje domaćih pravnih lijekova posebno podnošenje ustavne žalbe), upitan status žrtve aplikanta i konačno, politička poruka koja po njenom mišljenju treba biti zabrinjavajuća kako za sve Evropljane, tako i sve evropske sudije.
O svemu navedenom sam informisao Vladu Republike Srpske koja je donijela Zaključak u kojem je navedeno da je Vlada Republike Srpske saglasna da ja kao ministar pravde zbog ozbiljnosti predmeta koji je vezan za izborni sistem BiH i samu srž Dejtonskog mirovnog sporazuma, prisustvujem Javnoj raspravi u timu ispred tužene BiH, zakazanoj pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu za dvadeseti novembar ove godine.

KLUB KAO PORODICA
Bukejlović ponosno ističe da je član Karate kluba Sloga iz Doboja.
– Nisam se bavio takmičarski karateom, niti je to bio dio moje rutine za fizičku kondiciju, ali uvijek sa ponosom ističem svaku medalju koju naši takmičare osvoje. Zanimljivo je da smo skoro svi u tom klubu slične struke, odnosno u oblastima koje se dosta prepliću. To su komandiri u KPZ, inspektori u MUP, nekako smo se tako pronašli. Klub sam zavolio kroz druženje, sport nije komercijalan i svi su tu iz čiste ljubavi. KK Sloga je najtrofejniji klub u Doboju, imamo impozantan broj djece koji treniraju u raznim kategorijama i uzrastima. Rezultati dolaze u tišini, nećete vidjeti da se o tome priča u medijima koliko o fudbalu, u ovom sportu se disciplina kod djece razvija od početka kroz samo članstvo u klubu, a to je najbitnije za njihov ispravan razvoj.

ETIHAD
U vrijeme kada se tek zaposlio u gradsku upravu u Doboju, prati je inostrane oglase na internetu i vidio da Etihad, nacionalna aviokompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata, nudi radna mjesta, bio je to direktni rad sa kabinskim osobljem u bazi u Abu Dabiju.
– Tražilo se poznavanje jezika, tako da sam sa tečnim njemačkim i engleskim jezikom prošao prvi krug. Zatim, bili su specifični zdravstveni i drugi zahtjevi, da bi, kada je izbor sužen poslali regrutni tim za kandidate u Banjaluci, pa smo tu imali provjere, kako se snalazimo u nekim okolnostima, individualni i timski rad. Nekoliko dana kasnije, ponuđen mi je trogodišnji ugovor za posao, uz mogućnost produženja. Potpisao sam ugovor, nakon čega sam obaviješten o dobijanju radnu vize i neophodnih dozvola. Spletom okolnosti koje su bile van moje kontrole, ova poslovna avantura nije mogla biti realizovana te sam svoj angažman nastavio u granicama naše zemlje.