Bitkoin postao skuplji od unce zlata
Cijena virtuelne valute juče je dosegla istorijski najviši nivo i po prvi put je premašila cijenu unce zlata. Od početka godine zlato poraslo 8% a bitkoin čak 25%
Kriptovaluta bitkoin prvi put je po vrijednosti premašila zlato. Ove sedmice se prodavala za 1.268 dolara (unca zlata za 1.233), što je najviša vrijednost od 2009. kad je počela da se generiše. Veliko kolebanje vrijednosti jedna je od osobina najpopularnije digitalne valute. Početkom 2013. bitkoin je dostigao 1.100 dolara, da bi u jednom trenutku 2015. pao na samo 230. Prošle godine je najbolje prošao od svih valuta centralnih banaka, uvećavši vrijednost 125 posto.
Pojačana potražnja bitkoina u Kini čest je razlog rasta cijene, ali ovog rast je prije povezan sa iščekivanjem odluke američke komisije za hartije od vrijednosti, koja bi, u slučaju da bude pozitivna, omogućila institucijalnim investitorima da ulažu u bitkoin uz odgovarajuću pravnu zaštitu koju trenutno nemaju. Što bi mu podiglo cijenu. Ipak, procjene stručnjaka su da nisu baš velike šanse da odluka bude pozitivna.
Bitkoin i druge kriptovalute dobijaju se u tzv. procesu rudarenja na računarima sa jakim procesorima, uključenim u rješavanje komplikovanih matematičkih zadataka. „Rudari” za nagradu dobijaju odgovarajući dio novostvorenih bitkoina. Drugi način da se dođe do njih je kupovina.
Većina ljudi na bitkoin gleda kao na investiciju, jer vjeruju da će njegova vrijednost, kao ograničenog resursa, rasti. Algoritmom je određen maksimum od 21 milion bitkoina. Sada ih ima oko 16 miliona i cijeli proces će se završiti 2140. godine, a najveći dio narednih od 10 do 15 godina. Postoje i oni koji bitkoinima plaćaju onlajn servise i kupuju robu.
Svaka mašina koja „iskopava” bitkoin i obrađuje transakciju čini dio mreže. To znači da centralni autoritet ne može da se poigrava monetarnom politikom i da izazove kolaps, što čini dio njegove privlačnosti. Činjenica je da nigdje nije potpuno pravno regulisan, već samo za pojedinačne slučajeve. Ali, to nije ništa novo da regulatorni okvir kasni za tehnologijom. Problem je što nije lako sprovesti regulativu jer je bitkoin potpuno decentralizovan. Pejpal ga lako možete zabraniti, ali iza bitkoina ne stoji nijedna institucija ni pojedinac i nemate kome da naredite da ga, na primjer, zatvori za neku državu. Moguće je donekle regulisati poslovanje sa bitkoinom za firme, ali ne i za pojedince.
Bitkoin se znatno manje koristi s one strane zakona od klasičnih valuta. Ali, osim oscilacija vrijednosti, potrebno je solidno predznanje da bi se bitkoin i koristio.
VIRTUELNI NOVČANIK
Bitkoini se čuvaju u digitalnom novčaniku na hard-disku kompjutera ili u onlajn servisu. Umjesto bankovnog računa vlasnik registruje bitkoin adresu – niz od 27 do 34 slova i broja. To je zapravo virtuelno poštansko sanduče s kog se bitkoini šalju ili primaju. Pošto nema registra adresa, ljudi na ovaj način ostaju anonimni. Za obavljanje transakcije potreban je, pored adrese, i privatni ključ koji samo vlasnik zna. To je nešto kao privatno vođen bankovni račun, a ako podaci nestanu, nestaju i bitkoini iz digitalnog novčanika.
