Hrvatska ekonomija za trećinu jača od srpske, ali sa manjom perspektivom

  • In Region
  • 5. July 2017.
  • 739 Views
Hrvatska ekonomija za trećinu jača od srpske, ali sa manjom perspektivom

Visok javni dug, neefikasan javni sektor i strukturna neravnoteža zajedničke su karakteristike srpske i hrvatske ekonomije. Međutim, iako Hrvatska ima bolje ekonomske pokazatelje, perspektiva je na strani Srbije,  procjenjuje Kreditna agencija Mudiz

“Mudiz” je objavio izvještaj u kome se bavio uporednom analizom ove dvije ekonomije. Hrvatska je, kada je u pitanju kreditni rejting, ocijenjena ocjenom Ba2, dok je Srbija dobila za nijansu slabiju ocjenu – Ba3. Ipak, obje su ocijenjene kao stabilne.

Takođe, ističe se da Hrvatska sada ima konkurentniju privredu i jače institucije, ali i da strukturne reforme i jačanje izvoznog sektora Srbiji obećavaju bolje performanse u narednim godinama.

– Hrvatska ekonomija je za oko trećinu veća nego srpska, a članstvo ove zemlje u EU olakšalo je sveobuhvatan “remont” njenih institucija. Sa druge strane, veći reformski zamah u Srbiji u narednim godinama dovešće do povećanja dohotka, a investicije su vjerovatne zahvaljujući tome što je zemlja popravila svoje poslovno okruženje – kaže Evan Vohlman, potpredsjednik “Mudiza”, viši analitičar i koautor izvještaja o ove dvije ekonomije.

Međutim, on navodi da obje zemlje imaju probleme zbog vrlo visokog javnog duga, ali i da fiskalna konslidacija vodi do postepenog poboljšanja. Kada je u pitanju javni dug Hrvatske, on je iznosio 84,2 odsto BDP u 2016. godini, dok je u Srbiji 74 odsto, što je u oba slučaja znatno više od prosjeka od 47,6 odsto BDP.

Od finansijske krize, Srbija je poboljšala fiskalne pozicije, ali državna i javna preduzeća i dalje predstavljaju najveći fiskalni rizik u zemlji. Reforme koje se sprovode mogle bi da smanje taj rizik u budućnosti, uključujući i restrukturiranje javnih preduzeća koja donose gubitke. Ipak, navodi “Mudiz”, za razliku od Hrvatske Srbija nije članica EU, gdje postoje drugačija pravila kada je u pitanju državna pomoć za preduzeća i koja ograničavaju direktnu podršku države.

U Izvještaju se navodi i da su obje privrede veoma teško podnijele finansijsku krizu 2008. godine. Ilustracije radi, Hrvatska je u recesiji bila čak šest godina, sve do 2015. godine, Srbija je prošla za nijansu bolje, ali je od 2009. do 2014. godine više puta bila u recesiji.

Sličnost Srbije i Hrvatske je i u tome što je stopa nezaposlenosti u obje zemlje pala. U Srbiji su na to uticale zakonodavne reforme, a snažan rast zabilježen je i u privatnom sektoru. Međutim, “Mudiz” navodi da je je smanjenje nezaposlenosti usko povezano i sa starenjem stanovništva i velikom emigracijom, dodajući neizvjesnost kada je u pitanju dugoročna prerspektiva rasta.

“Mudiz” se bavio i dohotkom po stanovniku Srbije koji je od 2008. godine povećan samo za tri odsto u odnosu na evropski prosjek. On ni danas nije sjajan i iznosi 40 odsto evropskog nivoa. Sa druge strane, dohodak u Hrvatskoj iznosi 64 odsto od EU proseka, i tu godinama unazad nije bilo nikakvog napretka.

Kreditna agencija “Mudiz” svrstala je Srbiju u ekonomije koje pokreće efikasnost, a Hrvatsku u grupu onih koje pokreće inovativnost. Kako se navodi, na ovo veliki uticaj ima i pristup evropskim fondovima. Ilustracije radi, Hrvatska za periopd od 2014. do 2020. godine može da računa na 10,7 milijardi eura, a Srbija na samo 1,5 milijardi.

Nastavak integracija sa EU i u EU, i stalni napori za poboljšanje investicione klime ključni su za rast obje ekonomije, jedan je od zaključaka Izvještaja.

Preporučujemo vam i sljedeće: