“Le Freeport”: Mjesto gdje bogati potpuno besplatno čuvaju svoju najluksuzniju imovinu

  • In City
  • 10. July 2019.
  • 36 Views
“Le Freeport”: Mjesto gdje bogati potpuno besplatno čuvaju svoju najluksuzniju imovinu

Na aerodromu u Luksemburgu nalazi se skladište za koje mnogi kažu da je najbezbjednije na svijetu. To nije obično skladište već “slobodna zona” u kojoj superbogati ljudi i kompanije mogu da čuvaju najluksuzniju robu, pa i zlato.

“Le Freeport” je jedna od najpoznatijih “slobodnih zona” ili “slobodnih luka”, odnosno mjesta unutar državnih granica u kojima robni promet ne podliježe plaćanju carine ili se na njega plaća nizak porez, piše “Gardijan“.

Slobodne luke ili zone su određene od strane vlade kao područja sa malo ili nimalo poreza, kako bi se podstakla ekonomska aktivnost. Iako se geografski nalaze u zemlji, one u suštini postoje izvan njenih granica za poreske svrhe.

U “Le Freeport” se skladište umjetnička djela, skupocjena vina, automobili i druga luksuzna roba.

Površine je oko tri fudbalska stadiona, a posjeduje četiri komore namijenjene zlatnim ili srebrnim polugama, mjesta za oko 750.000 boca vina i posebne parkinge za armirana vozila.

Četvorospratna zgrada je dizajnirana da izgleda kao kutija za nakit, ali na prvi pogled ne izgleda kao išta više od običnog skladišta. Ipak, ono što ukazuje na njen značaj, svakako je obezbjeđenje u vidu metalnih kapija i bodljikave žice.

Ali njena unutrašnjost je luksuzna, sa elegantnim prostorijama za bogate klijente koji organizuju prodaju ili jednostavno pregledaju svoje bogatstvo zaštićeno debelim zidovima.

– Više je nalik muzeju savremene umjetnosti nego skladištu – kaže David Arent, bivši direktor “Le Freeport”.

Kompanije koje posluju u slobodnim lukama mogu imati koristi od odlaganja plaćanja poreza dok se njihovi proizvodi ne premjeste negdje drugo, ili mogu potpuno da izbjegnu plaćanje poreza, ako na ove lokacije donesu robu za skladištenje ili proizvodnju na licu mjesta prije nego što je izvezu.

Ono što najviše privlači super bogate klijente jeste to da ne moraju da plati poreze na uvoz, PDV ili porez na kapitalne dobitke na sve što se skladišti ili prodaje u okviru slobodnih luka. Promoteri kažu da klijenti imaju koristi od nižih premija osiguranja i lakog pristupa aerodromu.

Utočište superbogataša

Međutim, otvaranje “Le Freeport-a” 2014. godine nisu svi u Luksemburgu pozdravili.

Lokalna grupa umjetnika “Richtung 22” napisala je i izvela satiričnu predstavu o onome što je njen portparol Ada Ginter nazvala “tvrđavom za umjetnost”. Predstava je takođe bila usmjerena na ono što autori vide kao cilj vlade da Veliko vojvodstvo, kako se još naziva Luksemburg, učini “utočištem za super-bogate iz drugih zemalja”, rekla je Ginter.

Sumnje o tome kakvi se poslovi vode u ovom mjestu su se naročito pojačale 2015. godine kada je švajcarski biznismen i većinski akcionar u “Le Freeport”, Iv Buvije uhapšen zbog optužbi za prevaru klijenata pogrešnim predstavljanjem vrijednosti umjetničkih djela. Buvije, koji je vlasnik udjela i u slobodnoj luci u Ženevi i stvorio slobodnu luku u Singapuru, poriče sve optužbe, a slučaj protiv njega je još u toku.

Kao odgovor na kritike, vlada Luksemburga pooštrila je kontrole protiv pranja novca. Od 2015. godine tri logističke kompanije koje su licencirane za rad u “Le Freeport-u” dobile su obavezu da vode evidenciju o stvarnim vlasnicima imovine koja se čuva u skladištu. Luksemburški carinici pregledaju sve što prođe kroz vrata.

– U 2015. vlada je odlučila da ispita slobodnu luku u Luksemburgu i došla do zaključka da zaista postoje rizici od pranja novca – rekla je Đuna Bernar, kopredsednica luksemburške Zelene stranke.

Zeleni su se zalagali za transparentnost nakon što su se pridružili koalicionoj vladi 2013. godine. Luksemburg je “jedina zemlja u kojoj Kancelarija za direktne poreze ima pristup podacima o krajnjem korisniku”, rekla je Bernard.

Evropski parlament smatra da “Le Freeport” ostaje rizičan zbog pranja novca.

– Sve je to vrlo mutno – kaže Ana Gomes, portugalska socijalistkinja koja je bila kao član Evropskog parlamenta.

Gomes, bivši član parlamentarnog posebnog odbora za utaju poreza, posjetila je “Le Freeport” u februaru 2018. godine, ali nije bila uvjerena u njegove kontrole. Ona smatra da luksemburška policija i poreske vlasti nemaju adekvatan pristup podacima koje prikupljaju logističke firme koje rade u “Le Freeport-u”.

– To je velika šema za izbjegavanje plaćanja poreza, kako bi se izbjegla kontrola pranja novca – tvrdi ona.

Luksemburška Kancelarija za indirektno oporezivanje (AED) ustanovila je da je “Le Freeport” “visoko rizičan u vezi sa pranjem novca”, na osnovu dokaza koje je prikupio Evropski parlament.

“Le Freeport” je snažno odbacio optužbe.

– Tvrdnje da bi “Le Freeport” mogao da se koristi za pranje novca i / ili za prikrivanje ukradene umjetnosti su apsurdne i bez činjenične osnove. To je vjerovatno najkontrolisanije skladište u Evropskoj uniji – rekao je predstavnik kompanije.

Kompanije koje rade u “Le Freeportu” kažu da ih strogi zakoni koštaju klijenata.

Neočekivano uvođenje novih pravila protiv pranja novca dovelo je “Le Freeport” u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju, rekao je jedan njegov operater logistike Evropskom parlamentu.

– Klijenti vole svoju privatnost i stoga se opiru da daju svoje podatke. Isto važi i za trgovce i dilere – rekao je operater, koji je procijenio da su ih stroža pravila Luksemburga koštala do 30 klijenata, koji su otišli rivalima sa “više diskrecije”.

U Evropskoj uniji ima na desetine slobodnih luka, ali sve moraju da se pridržavaju zakona EU, uključujući ažuriranje pravila protiv pranja novca koja stupaju na snagu 2020. godine, obavezujući slobodne luke da sprovedu pažljivu istragu klijenata.

Preporučujemo vam i sljedeće: