Mitovi o hljebu: Da li je štetan za zdravlje?

Hljeb je temelj ishrane u zapadnom društvu, ali u posljednje vrijeme smatra se kako šteti zdravlju.

To potvrđuje i podatak da se prodaja hljeba u posljednjih 30 godina smanjila za oko 40 odsto, otkriva italijanska studija.

U većini slučajeva, ljudi ne kupuju hljeb jer misle kako možda imaju neki oblik celijakije ili loše podnose namirnice koje sadrže gluten. Hljeb se okrivljuje za cijeli niz simptoma, od umora, bola u stomaku, nadutosti i glavobolju. Međutim, mozak je istovremeno zavisan od hljeba jer se nakon njega osjećamo sito, zadovoljno i puni energije. Naučnici to objašnjavaju time što ugljeni hidrati iz hljeba podstiču proizvodnju tzv. hormona sreće serotonina, a najveća potreba za serotoninom javlja se oko 16 časova. Tada se za obnovu energije preporučuje obrok sa hljebom.

Bijeli hljeb može da ubrza metabolizam

Bijeli hljeb ljudi najčešće kupuju jer ga smatraju najfinijim. Uz njega je popularan i kukuruzni, kao i onaj sa sjemenkama. Najveći problem s bijelim hljebom je to što on zbog visokog glihemijskog indeksa prebrzo otpušta energiju, tako da povišava nivo šećera u krvi. To može pridonijeti nastanku dijabetesa tipa 2, pa čak i ubrzati razvoj malignih oboljenja. Ipak, oni koji nemaju porodičnu istoriju dijabetesa ne treba da izbjegavaju bijeli hleb, koji je idealan za doručak, jer tada ubrzava rad metabolizma.

Hljeb sa žitaricama sa cijelim zrnom nije najbolji izbor za svakoga, pa tako neki naučnici tvrde da takav hljeb pogoršava simptome nadraženog crijeva.

Gojenje, hljeb i skrob

Atkinsonova i Dukan dijeta kao i brojni drugi režimi ishrane ograničavaju unos ugljenih hidrata, s tvrdnjom kako oni uzrokuju povećanje šećera u krvi, sprečavajući tijelo da sagorijeva masti. Tako se propagira ideja da je hljeb nezdrav, goji i da čak i šteti organizmu. Međutim, on je i dalje namirnica koje se ljudi najteže odriču. Ipak, ugljeni hidrati zapravo mogu pomoći pri mršavljenju, tvrde naučnici. Oni su dokazali da otporni skrob, koji se nalazi u hrani bogatoj ugljenim hidratima poput banana, pirinča, testa i krompira, smanjuje apetit, jača metabolizam, poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i ubrzava gubitak težine.

Kriva su vlakna, a ne pšenica?

Celijakija se dijagnostifikuje uz pomoć analize krvi, kao i biopsije uzorka crijeva. Problem je što se većina ljudi sami proglašavaju bolesnim i izbjegavaju gluten. Budući da se u namirnicama bez glutena dodaju vlakna, takvi ljudi mogu imati više problema s probavom nakon takve ishrane, nego prije.

„U većini slučajeva teško je odrediti smetaju li nekome vlakna ili gluten u pšenici“, tvrdi Sara Slit, predsjednica britanskog udruženja oboljelih od celijakije.

Zamrzavanje hljeba nije zdravo

Iako je to jednostavna procedura za očuvanje hljeba svježim, upravo on može biti uzrok nadutosti gasova. Zamrzavanjem se razbija pšenična struktura hljeba, pa on postaje težak za probavu.