Cipras ne odustaje od 13. penzije od 600 mil. eura

Premijer Cipras, bez obzira na pritisak evropovjerilaca, iz budžeta izdvaja pomoć penzionerima čija su primanja manja od 850 eura. Takođe, suspendovaće visoki porez za grčka ostrva Lezbos, Hios, Samos, Leros i Kos koja su podnijela najveći teret migrantske krize, jer je turizam njihov jedini izvor prihoda 

Povjerioci Atini postavljaju nove uslove i sve više stežu obruč oko grčke vlade, ali premijer Aleksis Cipras ne odustaje od obećane isplate 13. penzije. Ovaj božićni poklon odnosi se na preko 250.000 penzionera koji imaju mjesečna primanja manja od 850 eura.

Nerijetko, sa minimalnim penzijama koje se kreću i do 250 evra, ne živi samo jedan penzioner, već čitava porodica, nezaposlena deca i unuci. To je armija siromašnih, onih koji se nalaze ispod granice preživljavanja i kojima je premijer Cipras odlučio da pokloni najmanje 300 eura, zavisno od visine mjesečne penzije koju imaju. Tako će, recimo, neko čija je penzija samo 250 evra, a takvih je mnogo, dobiti poklon od 600 eura.

Premijer Cipras je odlučio da se iz budžeta odvoji oko 600 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima koji su, pod pritiskom povjerilaca, do sada pretrpjeli više od deset raznih smanjenja zbog kojih su njihova primanja umanjenja i do 50 posto.

Evrogrupa, kao najveći povjerilac, ipak, spremna je da Grčkoj lagano smanjuje dug do 2060. godine uz blagu korekciju kamata i minimalan uticaj na glavnicu duga većeg od 300 milijardi eura

Ova odluka Ciprasa izazvala je veliko nezadovoljstvo među povjeriocima koji su momentalno suspendovali razgovore o kratkoročnim mjerama za smanjenja duga. Evrogrupa je, ipak, kao najveći povjerilac, upravo poručila da je spremna za nastavak razgovora.

U praksi, te mjere se odnose na lagano smanjenje duga do 2060. godine uz blagu korekciju kamata i minimalan uticaj na glavnicu duga većeg od 300 milijardi eura. Međutim, to predstavlja mali politički poen za grčku vladu, koja želi da ga shvati kao početak pregovora o restrukturizaciji grčkog duga. Ipak, parlament je i pored prjetnji poverilaca izglasao jednokratnu pomoć penzionerima, kao i suspendovanje visokog poreza za grčka ostrva koja su podnijela najveći teret migrantske krize. Reč je o Lezbosu, Hiosu, Samosu, Lerosu i Kosu, gdje je zbog priliva ogromnog broja migranata turizam, koji je njihov jedini izvor prihoda, pretrpio žestok udarac.

Premijer Cipras smatra da su povjerioci nepravedni, posebno MMF, koji je ponovo postavio nove uslove kako bi učestvovao u programu finansiranja grčkog paketa pomoći. Cipras ističe da je Atina ispunila svoje obaveze i sve uslove i da kao nezavisna zemlja ima pravo da sama donosi odluke. Tako vlada ne namjerava da odustane od isplate penzija i suspenzije poreza za egejska ostrva, ma koliko to Grčku moglo da košta.

Nova godina, međutim, za Grčku predstavlja novu opasnost. Cipras je pritiješnjen između Brisela i Berlina, Turske i izbjegličke krize, obećanja koje je dao sunarodnicima i nemoći da ih ispuni, zbog čega mu je popularnost ozbiljno opala. Sukob sa povjeriocima zbog, kako oni smatraju, apsolutne samovolje Atine, koja je o svemu, pa i trinaestoj penziji, morala da se konsultuje sa njima, može samo da odlaže konačnu ocjenu i zaokruživanje paketa reformi, dakle i početak pregovora o smanjivanju dužničkog bremena. To može da znači postavljanje dodatnih uslova, pritisak da se zaključi novi memorandum, što Cipras niti želi niti smije da uradi. Referendum o tom pitanju bio bi potvrda da nema dugoročnu strategiju, a prijevremeni izbori skupa avantura sa neizvesnim ishodom. (J.P.S.)