Trezori njemačke centralne banke sve puniji
Trezori njemačke centralne banke, Bundesbanka, u Frankfurtu pune se zlatom brže nego što je prvobitno bilo planirano.
Ove godine je u Njemačku vraćeno 200 tona zlata. Predsjednik Bundesbanka Jens Veidman je rekao da je u 2016. u Njemačku dopremljeno znatno više zlata nego što je bilo planirano.
Naime, njemačko zlato se sve donedavno nalazilo u američkoj i francuskoj centralnoj banci. Prve rezerve stvorene su već sredinom 1951. godine da bi potom znatno porasle tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka u jeku njemačkog ekonomskog čuda. One su iz istorijskih razloga bile čuvane u inostranstvu. Za vrijeme Hladnog rata bilo je poželjno da se to zlato čuva izvan njemačkih granica. Zato je do ujedinjenja Njemačke u domaćim trezorima bilo samo 77 tona zlata, što je iznosilo dva odsto ukupnih zaliha.
Hladni rat se završio, ali sve do prije četiri godine zlato se i dalje nalazilo u inostranstvu. Onda je u maju 2012. član bavarskog CSU-a Peter Gauveiler u listu „Süddeutsche Zeitung“ postavio pitanje „Gdje je njemačko zlato?“ čim je uslijedila burna rasprava jer mnogi građani nisu ni znali da se zlato ne nalazi u domaćim trezorima. Zbog svih prigovora Bundesbank već četiri godine demonstrira transparentnost. Tako je u januaru 2013. dopušteno snimanje zlata i pred kamerama je ispitivan njegov kvalitet. U oktobru 2015. je objavljen popis od 2.300 stranica na kojem je evidentirana svaka zlatna poluga pojedinačno.
Njemačke zlatne rezerve su sa 3.281 tonom druge po veličini na svijetu, odmah iza SAD. Do sada je 1.600 tona već vraćeno u Njemačku, a do 2020. bi u domaćim trezorima trebalo da se čuva više od 1.700 tona zlata
Zašto se njemačke zlatne poluge nalaze u inostranstvu? To, navodno, ima veze s Hladnim ratom jer je postojao strah od sukoba između Istoka i Zapada na njemačkoj teritoriji, pa je bilo sigurnije čuvati zlato u inostranstvu. To na prvi pogled zvuči logično, ali istoričari smatraju da za to postoje drugi razlozi.
– Danas to više nije tako poznato, ali Nijemci su pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka uz pomoć zapadnih sila ostvarivali velike dobitke. I dok su oni trebali vojnu zaštitu, Amerikanci, Britanci i Francuzi su bili hronično u stisci s novcem – objasnio je istoričar Verner Abelshauser.
Te su zemlje od Njemačke dobijale povoljne kredite, a deponovanje njemačkog zlata u njihovim trezorima trebalo je da stvori veće međusobno povjerenje.
