Oporavak španske ekonomije: očekuje se rast u 2017.
Španija će vjerovatno biti među privredama eurozone s najsnažnijim rastom, premda se očekuje da će njezin rast usporiti u drugom tromjesečju, ocijenio je ekonomist u konsultantskoj kompaniji Capital Economics Stephen Brown
U prvom tromjesečju 2017. godine španska ekonomija je porasla za 0,8 posto u odnosu na tromjesečje ranije, pokazao je nedavno objavljen detaljni izvještaj španskog statističkog zavoda INE. Na godišnjem nivou španski bruto domaći proizvod (BDP) je, prema tom izvještaju, porastao za tri posto. Rast je zabilježen u četrnaestom uzastopnom kvartalu nakon petogodišnje finansijske krize koja je završila 2013.
Poređenja radi, rast 19-člane ekonomije eurozone u prvom kvartalu je iznosio 0,5 posto na tromjesečnom nivou i 1,7 posto na godišnjem nivou, pokazale su procjene Eurostata, statističkog zavoda Evropske unije, objavljene 16. maja.
Ekonomist Brown očekuje, međutim, da bi u drugom tromjesečju španska ekonomija mogla usporiti. Skreće pažnju na posustajanje lične potrošnje, kao važne sastavnice BDP-a, budući da je u prvom tromjesečju ona rasla najslabijim tempom od početka 2014. godine i to zahvaljujući višoj inflaciji.
Nadalje, ekonomist Brown napominje da zbirni indeks menadžera nabave (PMI) – koji objedinjuje aktivnosti proizvodnog i uslužnog sektora i služi kao dobar orijentir pri procjeni privrednih kretanja – sugeriše da bi ekonomski rast trebao biti blizu 0,8 posto ostvarenih u prvom kvartalu.
Međutim, rast plata u Španiji po njegovom mišljenju vjerovatno neće u dovoljnoj mjeri ojačati da bi anulirao efekte jačanja inflacije po ličnu potrošnju.
A s obzirom na to da su ulaganja ionako već prilično izdašna, ekonomist Brown ne vidi mnogo prostora za daljnji snažan rast aktivnosti. Stoga po njegovom mišljenju kvartalna stopa ekonomskog rasta u Španiji od blizu 0,8 posto vjerovatno neće biti održiva.
Brown se osvrnuo i na zbivanja na tamošnjoj političkoj sceni, navodeći kako bi reizbor Pedra Sancheza na čelu socijalista prošlog vikenda mogao pokrenuti proces koji bi doveo do rušenja vlade desnog centra. A to bi, dodaje ekonomist Capital Economicsa, zakočilo fiskalnu konsolidaciju, a moglo bi i zastrašiti učesnik tržišta.
