Prezaduženost Kine – potencijalni problem za svijet

Agencija Moody je snizila kreditni rejting Kine upozoravajući da se očekuje rast duga cijele privrede dok će potencijalni ekonomski rast usporavati u narednih nekoliko godina

Nakon 28 godina agencija Moody’s je snizila kreditni rejting Kine, što je izazvalo iznenađenje, ne samo u Kini, nego i širom svijeta. Moody’s je snizio kineski rejting dugoročnog zaduživanja u domaćoj i stranoj valuti za jedan stepen, sa Aa3 na A1.

Kineska vlada je uzvratila da se radi o neutemeljenim argumentima, jer je agencija potcijenila efekat reformi koje se sprovode. Stručnjaci upozoravaju da bi prezaduženost kineske privrede mogla imati velike posljedice na globalni finansijski sistem jer bi prema procjenama on mogao do 2020. godine dostići iznos od 32,6 biliona dolara, što je gotovo polovina globalnog duga korporacijskog sektora.

Agencija Moody’s je snizila kreditni rejting Kine, upozorivši na očekivani rast zaduženosti u kontekstu pretpostavljenog slabljenja privrednog rasta u godinama koje dolaze. Rejting za dugoročno zaduživanje Kine u domaćoj i stranoj valuti je snižen na A1, s Aa3, dok je prognoza poboljšana iz negativne u stabilnu. “Snižavanje rejtinga odražava očekivanja agencije da će finansijska snaga Kine donekle oslabiti u idućim godinama uz nastavljen rast dugova privrede s obzirom na to da potencijalni rast usporava”, kaže se u saopštenju Moody’sa. Istovremeno, potvrđene su ranije procjene po kojima bi privredni rast Kine u narednih pet godina trebao da opada ka stopi od pet posto, a kao glavni razlozi se navode slabiji priliv kapitala, ubrzani pad radnosposobnog stanovništva i pad produktivnosti. Ipak, agencija Moody’s je poboljšala prognozu rejtinga u stabilnu, jer očekuje da će se reforme u budućnosti intenzivirati.

Rejting snižen zbog zaduženosti

Inače, Moody’s je posljednji put snizio rejting Kine 1989. godine i to sa Baa1 na Baa2. Da najnovija odluka ne predstavlja iznenađenje potvrđuje podatak da je prošle godine agencija Standard & Poor’s izmijenila izglede Kine u negativne, a zaduženost je i tada bila najveći izvor zabrinutosti. Naime, ukupna zaduženost države i stanovništva iznosi 27 biliona dolara, što je 264 posto BDP-a Kine. Ta zemlja ima problem sa zaduženošću dosta dugo, a iz godine u godinu on se produbljuje, jer je 2008. zaduženost iznosila 160 posto BDP-a. Međutim, zanimljivo je da je vanjski dug Kine relativno mali i prema prema podacima MMF-a iznosi svega 12 posto BDP-a.

Sniženje rejtinga je došlo u vrijeme kada i vlada u Pekingu priprema paket mjera za smanjenje problema prezaduženosti privrede. Najveći rizik za dalji odliv kapitala iz ove zemlje je izuzetno visok korporacijski dug, koji je u 2015. godini iznosio 17,8 biliona dolara, odnosno 171 posto nacionalnog BDP-a, a vrijednost duga kineskih kompanija je najveća na svijetu. Kineske državne banke u posljednje tri godine su otpisale više od 300 milijardi dolara problematičnih kredita, kako bi pomogle privredi. Međutim, očekuje se da će taj dug rasti jer će kompanije uzimati nove kredite da bi servisirale stare dugove, što se smatra ozbiljnom prijetnjom globalnoj finansijskoj stabilnosti. Naime, stručnjaci su procijenili da će do 2020. godine dug kineskih kompanija dostići iznos od 32,6 biliona dolara i učestvovaće sa 43 posto u globalnom dugu korporacijskog sektora.

Usporavanje privrednog rasta, znak za promjenu modela razvoja

Kina je u posljednjoj deceniji prošlog i prvoj deceniji ovog vijeka imala privredni rast u prosjeku od 10,5 posto i zajedno je sa Indijom učestvovala u globalnom BDP-u sa gotovo 16 procenata. Vrhunac svog vrtoglavog rasta Kina je ostvarila 2007. godine kad je imala privredni rast od nevjerovatnih 14,2 posto. Poslije toga, počinje usporavanje kineske privrede i stope privrednog rasta se iz godine u godinu smanjuju, ali su i dalje znatno više nego kod većine zemalja u svijetu. Za ovu godinu kineska vlada je projektovala privredni rast na oko 6,5 posto.

Za sada je jedina posljedica odluke Moody’sa zabrinutost pojedinih investitora, pa je pala vrijednost nekoliko valuta i robe koju Kina najviše uvozi. Nikl je jeftiniji za 2,1 posto, bakar za 0,6 posto, a gvožđe čak 4,7 posto, što je posljedica očekivanja nižih narudžbina iz Kine. Kako je vlada u Pekingu odluku Moody’sa ocijenila kao malicioznu, a njihove tvrdnje da Kina ne može servisirati dug kompanija i unutrašnji dug kao neutemeljene jer  je bonitetska kuća “potcijenila kapacitet vlade za sprovođenje dubokih reformi i jačanje potražnje na tržištu”. (Poslovni)