Šveđani pretvorili nacionalnu sramotu u najveću atrakciju
Prije 389 godina, ratni brod Vasa potonuo je nakon što je prešao samo 1.300 metara. Vremenom je jedan od najvećih švedskih promašaja pretvoren u najposjećeniji muzej ove zemlje
„Priča o Vasi je priča je o istorijskom fijasku“, kaže Marika Hedin, istoričarka i nekadašnja direktorka Vasamuseeta.
Vasu je jednog kasnog popodneva svečano porinuo švedski kralj Gustav II Adolf, čvrsto uvjeren da gleda u jedra najmoćnijeg ratnog broda na svijetu. Ali, švedski Titanik potonuo je prije nego što je krenuo jer nije mogao da nosi silno oružje i dekoracije kojima je bio krcat.
Vasin drugi život započeo je 1965, kada je pomorski stručnjak Anders Franzen locirao olupinu na dubini od 32 metra u Baltičkom moru, koje se naziva i morskim grobljem brodova.
Tamo je do sada nađeno više od 20.000 brodova, a stručnjaci predviđaju da ih ima čak 100.000. Nizak salinitet savršeno odgovara očuvanju brodova jer ne odgovara brodskom crvu (Teredo navalis), poznatom po velikom apetitu za drvetom.
Nakon 333 godine na morskom dnu, Šveđani su Vasu izvukli skoro neoštećenog. Olupinu od 69 metara podigli su s jednakim entuzijazmom koji je imao kralj Gustav.
Više od 700 skulptura različitih veličina, oko 25.000 artefakta i ostaci posade predstavljaju arheološko blago, a Vasu čine najbolje očuvanim brodom. Danas je moguće razgledati ga u Stokholmu, na ostrvu Djurgardenu.
