Ljubiša Gornik – Alhemičar dizajna

Vizual konzerve Tuborg piva koju je Gornik dizajnirao: ‘Digitalna muzika je DNK Tuborg brenda, pa sam poveznicu pronašao prikazom binarnog koda’

S obzirom da dizajn povećava cijenu svakog proizvoda za 24 odsto, a prodaju za čak 47 odsto, jasno je kolika je uloga dizajna na tržištu. Zato se bolje prodaju oni proizvodi koji imaju savremeniji dizajn, bez obzira na kvalitet i cijenu. Grafički dizajner, egzemplar, direktor agencije Red Box Media, za The Prestige objašnjava upravo nasušnu potrebu za redizajnom i brendingom
razgovarala Borjana SIMIĆ      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Tempo kojim se danas razvija industrija, jasno ukazuje da je neophodna multidiscipliniranost različitih oblasti i struka. Tako da je sve manje prostora za uvriježene, tradicionalne modele poslovanja, mora se raditi temeljno i kroz projekte; estetika života ima potpuno novu percepciju i imperative. U čemu je zadominirao dizajn. Od njega zavisi kako će izgledati gradovi budućnosti, bilo koji proizvod koji nas vizuelno osvoji na prvi pogled, itd. Otuda je dizajn fundament uspješnog proizvoda, a time i poslovanja.

Vodeći domaći grafički dizajner, Ljubiša Gornik, prije četiri godine pobijedio je na svjetskom konkursu upravo za novi vizual Tuborg piva i to u konkurenciji od 130 dizajnera, danas direktor marketinške agencije Red Box Media, za The Prestige govori o ulozi dizajna, kao ključnom u brendingu, kako da promijenite i popravite imidž svog proizvoda. Pogotovo u trenutku kada su potrošači sve više imuni na klasično oglašavanje.

Ideja je najvažnija, njena snaga.
Da imamo interesovanja, nebitno da li smo u struci, nego da radimo na tome svako-dnevno, srčano. Tako postajemo uspješni

U poslu ste gdje nema gornje granice, dizajner pa još na čelu marketinške agencije. Šta čini dobrog lidera, možda 4I: inspiracija, integritet, inovativnost, inkluzivnost… ili imate svoje markere?
– Formula 4I nije dovoljna sama po sebi. Mislim da je iskrenost i povjerenje između lidera i tima na prvom mjestu, kako bi svi zadaci pred nama dobili svoja idealna rješenja. Pravi lider ne može da funkcioniše bez pravog tima koji razumije zajedničke ciljeve, formule, ideje, pa i eventualne probleme. Povrh svega, najbitnije je postići zdravu i pozitivnu atmosferu u firmi, jer kad to imamo onda nam i najkraći rokovi i najveći stres nisu problem.

Pobijedili ste na svjetskom konkursu za novi vizual Tuborga. Šta vas je inspirisalo za takav zahtjevan koncept koji gaji kompanija Carlsberg?
– Projektni zadatak je bio jako dobro napisan tako da je sam po sebi bio inspiracija. Digitalna muzika je DNK Tuborg brenda, pa smo morali koristiti pet ključnih riječi i pet zadanih boja. Najveći problem je bio pronaći poveznicu za sve te elemente koji na prvi pogled nemaju dodirnih tačaka. Na moju sreću uspio sam sve te elemente povezati preko najmanjih jedinica informacije u računarstvu, a to je binarni kod, uz pomoć kojeg se može definisati i prikazati sve traženo. Kada se javila ideja, ostatak je bio uživanje da se taj kod pretvori u vizuelne grafičke elemente koji se mogu aplicirati na neki medij. U mom slučaju to je bila konzerva Tuborg piva.

Ako znamo da dizajn povećava cijenu proizvoda za 24 odsto, a prodaju za 47, jasno je kolika je uloga dizajna na tržištu. Ali taj put od ideje do etikete, a tek do njegovog brendiranja je dug. Otuda se bolje prodaju oni proizvodi koji imaju bolji dizajn, bez obzira na kvalitet i cijenu. Šta bi ste najprije brendirali kod nas, a šta redizajnirali?
– Iz mog iskustva, zaključio sam da svi sude knjigu po koricama, pa čak i sam to često radim. Kada sam u situaciji da nisam siguran šta je kvalitetnije, uzmem ono što mi je vizuelno primamljivije u tom momentu. U Republici Srpskoj postoji mnogo manjih proizvođača iz svih dijelova privrede koji imaju vrhunske proizvode, ali ne tako dobro pakovanje i marketing. To im uveliko otežava borbu sa uvoznim proizvodima, jer oni izgledaju dosta bolje, iako to nije slučaj. Treba raditi na tome.

Kod nas postoji mnogo manjih proizvođača iz svih sfera privrede koji imaju vrhunske proizvode, ali ne i tako dobro pakovanje i marketing. Zbog čega gube trku pred uvoznim, lošijim proizvodima

Čini li vam se da je ovdašnji marketing postao preagresivan, poruke odudaraju od standarda. Advertajzing industrija u SAD se okrenula content marketingu, ka pravljenju sadržaja koje publika hoće, koji joj je potreban; da budemo prijatelji sa klijentima. U tom kontekstu, koji su vaši poslovni principi, pa i životni?
– Činjenica je da su potrošači sve više postali imuni na klasične reklame, samim tim se i način oglašavanja mora prilagođavati novim trendovima. U prošlosti je loš proizvod sa dobrim marketingom mogao dosta duže opstati na tržištu. Danas to više nije slučaj zbog velike brzine razmjene informacija. Potrošačima se mora pokazati da je nešto dobro kroz različite formate, da ih informišemo, zabavimo i da privučemo pažnju.

Sa druge strane, kompanije na našim prostorima trebaju da imaju više svijesti o društvenoj odgovornosti koja i ne mora uvijek da se komunicira kroz marketing kanale, nego da utiče na zajednicu, jer ljudi sve vide i sve prepoznaju.

Veliki broj firmi u BiH ulaganje u marketing i brendiranje proizvoda smatra nepotrebnim troškom, zbog čega na regionalnom i evropskom tržištu bh. brendova gotovo da i nema. Kako tu percepciju popraviti?
– Moramo prepisivati recepte zapadnih kompanija, gledati, učiti i primjenjivati na našem tržištu. Nažalost, mi smo mlado kapitalističko društvo koje nema tradiciju kao Zapadna Evropa, pa samim tim nismo ni bili u mogućnosti takve stvari da vidimo, naučimo ili naslijedimo. U socijalističkom društvu koje je ovdje dominiralo krajem prošlog vijeka, dizajnu i izgledu proizvoda nije se pridavao značaj, baš zbog te planske ekonomije koja je postojala, a da pri tom zdrava konkurencija gotovo nije ni postojala. Za takve promjene i podizanje svijesti svakako je potrebno vrijeme, ali sam siguran da napredujemo i da nas po tom pitanju očekuje svijetla budućnost.

Šta je, po vama, posao budućnosti? U šta bi najprije investirali?
– Svakako mislim da je to oblast IT industrije. Digitalizacija naših života je uveliko uzela maha, tako da smatram da će se ta industrija definitivno u budućnosti još više razvijati. Naravno, ne treba zaboraviti od čega primarno živimo, pa ni poljoprivreda nije nešto što trebamo zaboraviti. Razmišljam često i o proizvodnji organske hrane. Prirodna bogatstva su naša velika prednost i to treba zdravo i pametno koristiti.

UPORNOST STVARA USPJEH
Trend odlaska je prisutan, ali mnogo je šansi koje možemo iskoristiti. Cijena života u BiH je mnogo manja nego u EU, čime su i cijene usluga konkurentnije. Internet je pružio mogućnost da radimo od kuće za različite klijente iz EU ili SAD. Otuda, mladi prije svega moraju birati zanimanja koja su potrebna tržištu rada, a među njima su sigurno dizajneri, programeri. Pored toga, moraju početi da preduzimaju i vlastitu inicijativu za pokretanje posla. Nedavno sam čitao o programu Startup Srpska, gdje je država stala iza mladih ljudi koji žele da pokrenu posao. Morate izaći i tražiti svoju šansu, biti uporni, što će sigurno da se isplati. Ne treba se bojati grešaka; jedina greška je ne pokušati.