Bankari podržavaju političare da CBBiH smanji obavezne rezerve

Mekinjić je rekao da Centralna banka BiH može smanjiti stopu obavezne rezerve i da je ta stopa mijenjenja u vrijeme poplava. Time bi se, dodao je, dobila dodatna rezervna likvidna sredstva iz kojih banke mogu dalje reagovati nakon što se završi kriza uzrokovana pandemijom virusa korona.

„Bilo bi oslobođeno oko 1,3 milijarde KM. Imamo sjednicu UO u toku ove sedmice i tražićemo smanjenje stope obavezne rezerve. Tu inicijativu imamo i sa federalne strane. To su samo likvidna sredstva, da sačuvamo privredu i radna mjesta“, rekao je Mekinjić u emisiji „Aktuelno“ na RTRS-u.

On je istakao da će druga inicijativa UO Udruženja banka BiH biti smanjenje negativne kamatne stope za sredstva preko obavezne rezerve, a što bi smanjilo troškove banaka.

„Sutra (9. april) ide i inicijativa da svi učesnici jednako snose teret krize. Pri tome mislim na Centralnu banku i na navedene mjere, te na smanjenje naknada koje ona naplaćuje od poslovnih banaka. Treća stvar se odnosi na smanjenje naknada od Agencije za osiguranje depozita i naknada za nadzor Agencija za bankarstvo RS i FBiH“, naveo je Mekinjić.

Dodao je da se više od milijardu KM može osloboditi i ako se hartije od vrijednosti isključe iz obračuna strukture obavezne rezerve Centralne banke.

„To su sve mjere koje su izvodljive i ne zadiru u zakonske mjere“, kazao je on.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Banjaluka i predsjednik Fiskalnog savjeta RS Milenko Krajišnik dodao je da Centralna banka BiH mora podnijeti teret krize i da ne treba, zbog monopola koji ima, to izbjegavati.

„Čemu nama čvrsta valuta i sav finansijski sistem ako propadnu preduzeća. Krivi su donosioci odluka koji ne mogu da promijene odluke i zakon da bi se upotrijebile slobodne rezerve, to su rezerve izvan deviznog pokrića za KM, koje su oko 840 miliona KM. Centralna banka bi mogla kupiti obveznice, ona bi na tome zaradila. Čemu služi stabilna valuta ako narod nema tih valuta. Ja nemam koristi od toga, ako nisam dobio platu. Ako privreda ode u stečaj, šta će banka s halom nekog preduzeća. Ako jedan segment trpi, a drugi ne, napravićemo neravnotežu koja se teško popravlja“, naglasio je Krajišnik.

Korišćenje sredstava iz Centralne banke BiH u saniranju posljedica koje na ekonomiju ostavlja virus korona traže političari od kako je uvedena vanredna situacija, a među njima prvi srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.