Koliko zapravo novca ima u svijetu?

Ono što nam prvo pada na pamet kada kažemo novac, znači kada mislimo na gotovinu, ekonomisti nazivaju “M0”. Sve novčanice i sav sitniš svijeta na jednoj hrpi danas bi imale vrijednost od 5.200 milijardi dolara, odnosno 5,2 biliona dolara, piše hrvatski portal 24 sata.

Slijedi količina novca koji ekonomisti nazivaju “M1”, a koji čini svu gotovinu i sav novac koji se nalazi na svim računima svih banaka svijeta, ali “po viđenju”. To je novac koji imate (ili nemate) u banci na računu, ali koji možete podići kad god poželite. Takvog novca je na svijetu čak četiri puta više od onog u novčanicama. Sve zajedno, sav novac svijeta u ovoj kategoriji iznosi 25.000 milijardi dolara.

Pod onime što ekonomisti nazivaju “M2” podrazumijeva se sav iznos pod M1 plus sva svjetska mala, kratkoročno oročena štednja.

Ovom kategorijom odlazimo još korak dalje i dolazimo do ukupnog iznosa od 60.000 milijardi dolara, odnosno 60 biliona dolara. Na kraju imamo i kategoriju M3, do koje se dolazi kad se M2 pribroje sve dugoročno oročene vrijednosti, institucionalni novac tržišnih fondova i sva sila drugih tekućih ulaganja. Ovdje je ukupni iznos 80.900 milijardi dolara.

Već u ovim kategorijama, i to već jako rano, pojavljuje se kvazi-novac, a da još nismo stigli ni do finansijskih derivata, odnosno špekulisanja vrijednosnim papirima, onime što mnogi ekonomisti osuđuju kao čisto trgovanje apsolutno fiktivnim vrijednostima.

Kada bi se zbrojio sam sav dug svijeta, podjednako svako kreditno zaduženje svake osobe na svijetu, kao i dug svake države i sve tome slično, došlo bi se do 199.000 milijardi dolara.

U kakvom svijetu živimo pokazuje i podatak da je čak jedna trećina tog duga pozajmljena/nastala nakon globalne finansijske krize iz 2008.

Kad bismo pod novcem podrazumijevali i svu vrijednost finansijskih derivata, koji jesu apsolutno fiktivni, iza toga ne stoji ništa materijalno, ali se njima ipak trguje, došli bismo do ukupne vrednosti od čak 1,200.000 milijardi dolara.