Hoteli i kampovi u Hrvatskoj izgubili 72 odsto prihoda

Iz prve analize prihoda i rezultata hotela i kampova do koje je došao Jutarnji list, proizlazi da bi 2020. godina za mnoge preduzetnike u sektoru mogla biti pogubna te da bi i cijeli sektor, koji se donedavno smatrao niskorizičnim, mogao biti ozbiljno ugrožen.

Prema analizi mjesečnih finansijskih izvještaja za period od januara do kraja avgusta u koju je bilo uključeno 119 hotela i 32 kampa, računica pokazuje da je hotelski sektor u glavnoj sezoni, dakle isključivo u junu, julu i avgustu, izgubio ukupno 72 posto prihoda, odnosno uprihodio je tek 28 posto prihoda ostvarenog u istom periodu prošle godine, i to kao posljedicu pada broja noćenja od 64 i pada prihoda po noćenju od 22 posto.

A ako pad prihoda u glavnoj sezoni, kad nije bilo ograničenja kretanja, premašuje 70 posto, pitanje je šta sektor može očekivati kad se u finansijske rezultate na kraju godine uključi period predsezone, koje uopće nije bilo, kao i nepostojeće posezone s obzirom na to da su države nove mjere ograničenja kretanja počele uvoditi već krajem avgusta, pita se ovaj hrvatski list.

Gledajući hotelski i kamp smještaj na nivou cijele zemlje, autori upozoravaju kako je tokom sezone ostalo zatvoreno 41 posto hotela, prihod po sobi pao je u ta tri mjeseca 54 posto, ali je pohvalno da su cijene pale samo 6 posto, što znači da su hotelijeri izbjegli rat cijenama, a to sektor smatra pozitivnim zbog dugoročnog pozicioniranja i planiranja oporavka u idućim godinama.

Najveću otpornost na korona-krizu u samom srcu sezone, upozoravaju autori istraživanja, pokazao je hotelski smještaj s pet zvjezdica ostvarivši najmanje smanjenje nivoa zauzetosti i najmanji pad cijena – zauzetost im je pala 24, prosječna cijena sobe 1, prihod po sobi 43, a noćenja u sezoni 59 posto, dok je najslabije rezultate pokazao smještaj kategorije tri zvjezdice.

Ovdje se, naime, vidi pad zauzetosti u sezoni od 45 posto, što pokazuje da se dobar dio tih kapaciteta uopće nije otvorio, prihoda po sobi 50 te noćenja 68 posto, no iznenađuje da su oni jedini uspjeli u korona-sezoni ostvariti rast prosječne cijene soba od šest posto.

Gledajući poslovanje kampova od juna do kraja avgusta, autori pretpostavljaju da je njihov realan pad veći od 40 posto, i to kao posljedica činjenice da ih se oko četvrtine ove godine uopće nije otvorilo, a oni koji su radili imali su za 41 posto smanjene radne kapacitete.