Javni dug u Evropskoj uniji i eurozoni snažno porastao

Na nivou EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u drugom tromjesečju na 87,7 posto, sa 79,4 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca.

U eurozoni poskočio je s 86,3 na 95,1 posto.

U razdoblju od aprila do juna u potpunosti je došla do izražaja pojačana potreba zemalja EU-a za finansiranjem kako bi se suzbilo širenje pandemije koronavirusa i ublažile ekonomske posljedice mjera zatvaranja, napominje Eurostat.

Udio javnog duga u BDP-u naglo je porastao zbog snažnog povećanja javnog duga i pada BDP-a, ističu europski statističari.

Najveći dug u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Najviši javni dug, mjeren udjelom u BDP-u, na kraju juna imala je Grčka od 187,4 posto. Slijedi Portugal sa 126,1 posto, Belgija sa 115,3 posto, Francuska sa 114,1 posto, Cipar sa 113,2 posto i Španjolska sa 110,1 posto, pokazuju procjene Eurostata.

Najniži nivo javnog duga bilježila je Estonija, od 18,5 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg s 21,3 odnosno 23,8 posto.

Među zemljama EU-a najviše je u usporedbi s krajem marta poskočio javni dug iskazan udjelom u BDP-u na Kipru za 17,1 postotnih bodova.

Slijede Francuska s povećanjem udjela javnog duga u BDP-u za 12,8 postotnih bodova, te Italija s 11,8 procenata.

U grupi su i Španija s 11,8 procenata, te Hrvatska i Belgija gdje je udio javnog duga u BDP-u na kraju lipnja bio 11 postotnih bodova viši nego na kraju marta.

U poređenju s krajem prošlogodišnjeg juna udio duga u BDP-u porastao je u svim zemljama EU-a osim Irske gdje je smanjen za 0,3 postotna boda.

Najviše je porastao u Francuskoj, za 14,9procenata. Slijede Belgija s 12,9 postotnih bodova, Italija s 11,9 i Španija s 11,7 procenata.

U Hrvatskoj je uvećan za 9,4 postotna boda, čime se gotovo izjednačila s Estonijom.

Najmanji su rast udjela u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine bilježila Švedska i Bugarska, za jedan odnosno 1,4 postotna boda, pokazuje izvještaj Eurostata.