Petar Đokić: Solarna energija – pogonsko gorivo budućnosti

Fosilna goriva, zagađenje, energija vjetra, vode, sunca, očuvanje životne sredine….. teme su o kojima svijet svakodnevno raspravlja u težnji da odgonetne kako odgovorno upravljati resursima i smanjiti štetni uticaj postojećih izvora energije na najmanju moguću mjeru. Većina evropskih zemalja primjenjuje takozvanu coal exit strategiju, koja zagovara, s jedne strane potiskivanje upotrebe fosilnih goriva i uglja kao osnovnog izvora energije na Zemlji i s druge strane povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije

foto Aleksandar Arsenović

Evropa i svijet danas vape za solarnom energijom i realno je da smo i mi dio procesa. Solarni paneli na krovovima koji snabdijevaju svu kućnu elektroniku, transport na solarni pogon, polja solarnih elektrana koji snabdijevaju čitava naselja – ovo nije samo perspektivno istraživanje, već stvarni pravac industrije koja se burno razvija.

Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić kaže da je Republika Srpska Strategijom razvoja energetike do 2035. godine definisala razvojne planove u sektoru energetike i investicije u iznosu od 5,5 milijardi eura. Ti planovi obuhvataju ozbiljne reforme koje moraju da zahvate ovaj sektor i energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije koja je dio globalnog procesa.
– Republika Srpska se kroz ovaj dokument opredijelila da pitanje razvoja energetskog sektora, koji prije svega uključuje razvoj novih energetskih kapaciteta, koji će kao svoje „pogonsko gorivo“ koristiti obnovljive izvore energije, stavi u fokus rada kao prioritet na kome će bazirati ekonomski rast i razvoj u narednim godinama. I to nije samo naša želja, već i obaveza kao članice Energetske zajednice.

Aktivno radimo na realizaciji izgradnje vjetroelektrane „Grebak“, a sa partnerima pregovaramo i oko ubrzanja projekta vjetro-elektrane„ Hrgud“

I pored činjenice da imamo značajne rezerve uglja za izgradnju većih energetskih objekata i da je ugalj bazni resurs veoma značajan za stabilnost elektroenergetskog sistema, RS je napravila veliki iskorak i rezultat u oblasti obnovljivih izvora energije. Naročito solarne energije.
– BiH ima značajan neiskorišćen potencijal za izgradnju solarnih elektrana. Najveća iradijacija sunca je na području Hercegovine i prosječna iznosi 1570 kWh/m2 (od 1400 do 1820 kWh/m2). Tehnički iskoristiv potencijal za BiH iznosi od 3000 do 4000 MW, ali je izgradnja moguća samo u okviru odobrenih kvota maksimalno moguće snage prihvata električne energije iz neupravljivih izvora električne energije (vjetroelektrane i solarne elektrane), koju utvrđuje Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK). Prema njihovoj Odluci iz 2020. godine, utvrđeno je da se na nivou BiH mogu priključiti solarne elektrane ukupne instalisane snage 825 MW. Raspodjela kapaciteta između entiteta još nije dogovorena.

Polazeći od činjenice da ima neiskorištene druge izvore energije sa jeftinijom tehnologijom, RS je definisala da pravo na podsticaje, naročito garantovanu otkupnu cijenu, mogu ostvariti proizvođači električne energije u solarnim elektranama instalisane snage do jednog MW.
– U toku su aktivnosti na realizaciji dva velika projekta izgradnje solarnih elektrana. U julu ove godine je sa kompanijom „Energy Financing Team SE Bileća“ d.o.o. Bileća potpisan Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje solarne elektrane na području Bileće. To je veliki projekat snage 60 MW, čija je vrijednost oko 105 miliona KM, a koji će biti realizovan u periodu od tri godine. Pored toga, Elektroprivredi Republike Srpske je ovog mjeseca dodijeljena koncesija za izgradnju i korišćenje solarne elektrane „Trebinje 1“. To je takođe veliki projekat snage 72,92 MW, čija je vrijednost oko 101 milion KM i koji će biti realizovan u periodu od godinu dana.

Do sada je izgrađeno 17 malih hidroelektrana, ali i raskinuta 32 ugovora o koncesiji za iste, zbog neizvršavanja ugovornih obaveza. A još ugovora se priprema za raskid

Ovi projekti su značajni sa stanovišta ispunjavanja obaveza prema Energetskoj zajednici i zaštite životne sredine. Realizacija je značajna i u smislu ekonomskog razvoja Republike Srpske i lokalnih zajednica, s obzirom da koncesionar, prije potpisivanja ugovora, u budžet Republike uplaćuje jednokratnu naknadu, a nakon izgradnje elektrane će redovno uplaćivati koncesionu naknadu, od koje će 95 odsto biti usmjereno u budžet opština na čijoj teritoriji su izgrađena ova postrojenja.
– Pored toga, do sada su izgrađene 83 male solarne elektrane, koje podrazumijevaju postrojenja na krovovima objekata (domaćinstava ili privrednih društava), dok je preliminarno pravo ostvarilo još 14 ovakvih postrojenja. To zajedno čini oko 13 MW instalisane snage i oko 16 GWh proizvedene električne energije. Ulaganje u energetski sektor i obnovljive izvore nema alternativu. Na nadležnim institucijama je odgovornost da obezbjede i daju punu podršku realizaciji ovakvih projekata, kako bismo ostvarili zacrtane razvojne ciljeve. Sve su to kontinuirane aktivnosti i projekti, čija potpuna realizacija zahtjeva vrijeme i moguća je jedino ako smo maksimalno posvećeni adekvatnom korištenju naših resursa i saradnji koju trebamo razvijati sa zainteresovanim partnerima, a koji dolaze kako iz zemlje tako i iz inostranstva. A mi to i jesmo!

Dokazali smo da smo u stanju voditi pregovore i o najsloženijim pitanjima, preuzimati obaveze i izvršavati ih, a to je za svako partnerstvo i uspjeh najvažnija pretpostavka