Saša Urošević: Uspjeh je samo posledica izgradnje dobrog tima

Mi smo tržišni lider, i postati i ostati tržišni lider kad sve druge kompanije imaju isti zacrtani cilj, to je vrlo izazovna stvar. Kada sam došao u Banjaluku, Hemofarm nije bio ni u top deset. Zajedno smo zacrtali cilj da budemo lideri, i dostigli smo ga za deset godina. To nije lako napraviti, posebno ne u tako kratkom vremenu, i u farmaceutskom svijetu, gdje su stvari čvrsto postavljene. Ali smo godinu po godinu gradili poziciju, i najviše ulagali u ljude

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Od aprila 2019. Saša Urošević je na čelu tržišnog farmaceutskog lidera u BiH. Skoro čitavu karijeru gradio je u Hemofarmu, te zauzima pozicije u odborima matičnog preduzeća u Srbiji, a član je i globalnog liderskog tima STADE. Portfolio Hemofarma broji 430 lijekova, medicinskih sredstava i dijetetskih suplemenata. U fabrici u Banjaluci godišnje se proizvede više od milijardu tableta, od kojih brojne dospiju na tržište evropskih zemalja. U Uroševićevom maniru je da za sve kaže da je dobro i doda – “biće bolje”. Kao dio prognoze i cilja za budućnost. Tako je pristupao i kao mlad sportista, koji je želio da već sutra nadmaši rezultat koji je postigao danas. Isto je pristupao obrazovanju, gdje se još usavršava, i to u oblastima koje mu nisu bile primarne kada je upisivao fakultet. Potiče iz ravnice, ali obožava brdovito okruženje grada koji je njegovo životno odredište već 14 godina.

– Rođen sam u Šapcu, a inače sam iz Matijevca, malog mjesta između Šapca i Valjeva. Završio sam Medicinski fakultet u Beogradu, a nakon toga sam specijalizirao farmaceutsku medicinu, što je akademska specijalizacija koja povezuje farmaceutsku industriju i medicinu. Ove godine sam završio master na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu, Executive master of business administration, u organizaciji FON i Mokrogorske škole menadžmenta. Trenutno pohađam program iz top lidershipa na IMD iz Lozane. To je škola koja koristi primijenjeno znanje, sa dosta primjera, studija slučajeva koje se tiču uspješnih kompanija. Na plastičan način se objašnjavaju poslovne odluke, procesi i njihove posljedice. Sjajna stvar, dosta novih informacija i ja bih je preporučio svakom ko ima mogućnost.

Prošlu godinu smo počeli sjajno i sa prodajnim i sa proizvodnim rezultatima. Onda se desila korona. U poslovnom smislu to je bio test za sve kompanije, da pokažu da li su u stanju da se prilagode novim uslovima

Prije nego je došlo do ovog menadžerskog usavršavanja, sa kojim motivima ste se odlučili za medicinu nakon srednje škole? I, kad pogledate unazad i sve što ste postigli, da li je to bilo ono što ste željeli?
– Motivi su bili altruistički – da pomognem ljudima. Profesija ljekara je jedna od najčasnijih, tako da je to bio vodeći motiv. Kako su se stvari razvijale i kako su prilike rukovodile mojim životom u tom trenutku, zaposlio sam se u farmaceutskoj industriji Zorka Šabac. Bio sam njihov stipendista i osjećao sam obavezu da odradim stipendijski staž. Sad, kad se vratim i pogledam kud me je život odveo, ne bih promijenio ništa. Smatram da sa ove pozicije mogu da pomognem ljudima baš kao i ljekar.

Nakon toga, kako se nastavlja karijera?
– Zorka je privatizovana od strane Hemofarma 2003. godine i već godinu poslije postajem rukovodilac marketinga. Nakon toga je došlo do optimizacija prodajnih timova unutar Hemofarmovih kompanija i u tom periodu sam radio kao koordinator saradnika Zorke i pomagao njihovu integraciju u sistem Hemofarma. Nakon prelazne faze od godinu dana, tadašnji direktor marketinga i prodaje za Zapadni Balkan mi je ponudio da dođem u Banjaluku. Prvo sam vodio marketing i prodajni tim u Republici Srpskoj, a 2008. sam preuzeo i tržište FBiH. Donošenjem zakona o lijekovima 2008. i njegovom primjenom od 2009. stekli su se uslovi za uniforman nastup na tržištu, pa smo kao kompanija u organizacionom i rukovodećem smislu tako pristupili cijelom tržištu BiH.

Kako period obilježen Covid krizom protiče za Hemofarm i vaš rad?
– U učenju. Prošlu godinu smo počeli sjajno i sa prodajnim i proizvodnim rezultatima. Onda se desila korona. Planeta je bukvalno utihnula preko noći. Desile su se promjene kojima smo morali da se prilagodimo. Jednostavno, to je bio test za sve kompanije koje posluju, da pokažu da li su u stanju da se prilagode novim uslovima i da nastave poslovanje. Mi smo taj test položili sa najvišom ocjenom i uradili smo mnogo toga u pripremi. Prvenstveno smo se bazirali da obezbijedimo dotok sirovina i ambalažnog materijala, kako bi proizvodnja nesmetano radila.

Zatim smo proizvodnju organizovali da radi u četiri smjene, jer nije bilo sigurno kako će se situacija razvijati, a morali smo da proizvedemo što više, u što kraćem vremenu, da ne bi ostavili naše sugrađane bez lijekova. Podigli smo nivo zaštitnih mjera u fabrici, kako bi obezbijedili da što duže radimo netaknuti, organizovali smo rad od kuće za zaposlene, možda prije svih, jer nam je pomoglo iskustvo kolega iz STADA i Hemofarma iz Srbije. Pravovremeno smo preduzeli određene mjere u marketingu i prodaji, okrenuli se digitalnoj komunikaciji sa klijentima i to je donijelo rezultate. Sve u svemu, morali smo da radimo mnogo brže, više i organizovanije. Kao domaći proizvođač imali smo obavezu da isporučimo lijekove domaćem tržištu i uspjeli smo. Tržište nije osjetilo izmijenjene uslove poslovanja, ali u startu je bilo veoma teško za kompanije koje se nisu snašle da uspostave normalan način funkcionisanja u vanrednim okolnostima.

Htio sam da budem ljekar, ali sad kad se vratim i pogledam kud me je život odveo, ne bih promijenio ništa. Smatram da sa ove pozicije mogu da pomognem ljudima više nego kao ljekar

Hemofarm je poznat po angažmanu u zajednici, pomažete brojne kolektive. Isto ste reagovali i kada je počela epidemija?
– Kad se desila korona, reagovali smo momentalno. Zvali smo domove zdravlja, bolnice, poslali im antibiotike i lijekove koji su neophodni. Poslali smo posteljine, jer smo znali smo da će biti povećan pritisak na bolnice i da će biti potreban veći smještajni kapacitet. Odradili smo to u mjestima koja su bila obilježena kao žarišne zone: Mostar, Konjic, Bijeljina, Banja Luka, Sarajevo, Bihać. Mjesta gdje je epidemija na početku bila visoko raširena. Nakon toga, STADA je donijela sjajnu odluku – da pomogne zemljama regiona u kojima imamo proizvodne pogone, tako što će pokloniti monitore za praćenje vitalnih funkcija pacijenata. BiH je dobila 30 monitora, koji su raspoređeni prema potrebama i zahtjevima ministarstava zdravlja. Zatim je fondacija Hemofarm izdvojila sredstva da se nabavi oprema za domove zdravlja u BiH. Hemofarm se uvijek ponaša izuzetno odgovorno. Svjesni smo svog značaja u ekonomiji i društvu i na pravi način odgovaramo zajednici.

Koje rezultate u poslovanju Hemofarma ističete kad je u pitanju period od kad ste izabrani za direktora?
– Mi smo tržišni lider postali i ostali, kad sve druge kompanije imaju isti zacrtan cilj. To je vrlo izazovno, ali svi moji saradnici, na čelu sa mnom, su vrlo posvećeni tom cilju. Sa druge strane, ja bih akcentovao stvari koje smo kao rukovodstvo odradili za naše ljude. Podigli smo nivo motivacije, zadovoljstva i povjerenja kod zaposlenih u lokalno rukovodstvo, u samu kompaniju kao matičnu kuću i STADA grupu. To su pokazale i mnogobrojne ankete koje smo sprovodili u ovom periodu. To je zajednički rezultat rukovodećeg tima Hemofarma u Banjaluci.

Kao svoj poseban doprinos istakao bih ekspoziciju ljudi iz BiH u matičnoj kući, ali i u STADA grupi, odnosno način na koji nas doživljavaju. Ovdje radi veliki broj kvalitetnih ljudi i radimo dobre stvari na pravi način. Način na koji pokušavam i uspijevam da predstavim tim iz BiH, je nešto što bih mogao da stavim kao svoj lični uspjeh. Rezultati dolaze iz tima, ali je bitno i da rezultati tima i ljudi koji nose te rezultate, budu prikazani na pravi način. Važno je da se stekne uvid kako rade i šta rade, jer neki procesi mogu da budu model i za druge. Ekipa iz BiH je dala dosta ideja za unapređenje posla i inovacija u proteklom periodu i na to smo svi ponosni.

Prije ove pozicije vodili ste prodajni klaster za dio regiona. Po čemu se ti poslovi razlikuju?
– Vodio sam prodajni klaster BiH, Hrvatske i Slovenije, marketing i prodaju, čisto komercijalni dio. Razlika je to što sam u tom poslu više bio okrenut tržištu i partnerima na njemu, korisnicima naših lijekova, portfoliju. Na ovoj poziciji se više bavim ljudima i procesima. Moja okrenutost je sada više prema unutra, nego prema vani. Na meni je da obezbijedim da procesi budu dovedeni do perfekcije, te da povrh toga, unapređujući ljude, dobijemo dodatnu vrijednost. Znate, dok jedan lijek izađe iz Hemofarma i dok se ne nađe na tržištu, potrebno je da taj isti lijek prođe čitav niz procesa. Sjajan je osjećaj kada znate da ste dio nečega dobrog od samog početka. S druge strane procesa stoje ljudi iz Hemofarma i moj tim na koji se oslanjam. Svaki zaposleni u Hemofarmu zna da su moja vrata otvorena, a telefon dostupan za sve što im je potrebno. Tu smo jedni za druge u svako doba. To nije floskula, to je prosto tako.

STADA grupa je izuzetno fleksibilna i brza. To je veliki sistem koji vam pruža veliku podršku svojom veličinom i snagom, a sa druge strane iako je tako veliki, nije spor. Odluke koje su bitne za posao u BiH odobravaju se u najkraćem mogućem roku

Posao Hemofarma u Banjaluci ima dva značajna aspekta, a to su proizvodni i prodajni. Na koji način oni utiču jedan na drugi?
– To su dva core businessa Hemofarma – proizvodnja i prodaja lijekova, ali svakako tu su i kolege koje su u sektorima koji ih podržavaju: pravni, finansijski, sektor nabavke i tako dalje. U startu, ako ste proizvodna kompanija za svoj prodajni tim onda se osluškuju tržišta, a ono što je iskreirano kao tražnja – stavlja se u sistem planiranja i sistem nabavke sirovina i materijala za proizvodnju. Proizvode se oni proizvodi koji su planom određeni da će biti prodati. To je jednostavno neraskidivo vezano.

Kako izgleda jedan vaš radni dan, šta ste obavezni da uradite, sa kim sve komunicirate?
– Funkcija direktora u Hemofarmu u BiH više je okrenuta ka komercijalnom dijelu posla. Moram pomenuti da unutar Hemofarma i STADE imamo podjelu na tehničke i komercijalne operacije. Operativno, taktički i strategijski više sam vezan za zaposlene koji se bave marketingom i prodajom, ali i sve druge zaposlene, i naravno odgovaram za zastupanje kompanije pred državnim institucijama, društvenoj zajednici, medijima i drugim stakeholderima, tako da se moj radni dan sastoji i u komunikaciji sa svima njima.

Radni dan počinje rano ujutru kada me čeka određena dokumentacija koju potpišem za nekih 15 do 20 minuta, zatim krećemo sa radnim sastancima. To su sastanci sa našim kolegama iz marketinga i prodaje, kolegama iz funkcija za podršku, zavisno šta je tog dana na programu ili je jednostavno iskočilo taj dan. To se završava do 10-11 časova, a nakon toga su često sastanci koji se odnose na moju ulogu u upravi Hemofarma AD, našim generalnim direktorom Ronaldom Zeligerom koji je uvijek tu za svoje ljude, kao i sa drugim kolegama iz Srbije. Naravno, održavaju se i sastanci koji su vezani za STADA grupu, kao i svakodnevni kontakti sa našim partnerima, kupcima, sa kojima imamo razgovore, sastanke. Uglavnom, moj radni dan traje dok se posao ne završi.

Hemofarm ima pogone u Vršcu, Banja Luci, Šapcu, Podgorici, a ujedno je i dio STADA grupe, koja je svjetsko ime u ovom poslu. Kako izgleda biti dio tako velikog sistema?
– Veličanstveno. Imate osjećaj da ste dio nečeg velikog. To pruža velike mogućnosti, donosi i neke kompleksnosti, ali prevashodno velike mogućnosti. Razmjena informacija i znanja se dešava velikom brzinom. STADA grupa je izuzetno fleksibilna i brza. To je sistem koji vam pruža ogromnu podršku svojom veličinom i snagom, a sa druge strane, iako je veliki sistem, nije spor. Odluke koje su bitne za posao u BiH su odobrene za dan-dva, nekad čak i istog dana. Sve što dodatno dobijamo u razmjeni sa kolegama iz Njemačke, Francuske, Španije, Velike Britanije… Njihovi načini rješavanja problema ili pristupi često nam pomažu da budemo konkurentniji na tržištu u našem svakodnevnom radu.

Neki procesi iz Hemofarma Banjaluka mogu da budu model i za druge u STADA grupi. Ekipa iz BiH je dala dosta ideja za unapređenje posla i nekih inovacija u proteklom periodu, i na to smo svi ponosni.

Kojim idejama se vodite u poslu, a kojim u životu, da li su iste?
– Jesu. Mene kad pitaju kako si, ja kažem – biće bolje, sad je odlično i biće još bolje. To ljudi oko mene znaju. Uvijek treba da bude bolje i trebamo raditi na tome. Ne shvatam to fatalistički, jer to se neće desiti samo od sebe, iza toga stoji planiranje, trud, rad, vizija, stremljenje i volja da se stvari promijene na bolje. Time se vodim. Mogu vam dati primjer iz života i iz posla. Kad sam upisao srednju školu, bio sam jedan od najsitnije djece i to mi nikako nije prijalo. Igrao sam fudbal, a želio da zakucam na koš. Nisam mogao da dohvatim ni mrežicu u prvom razredu, ali kako je gimnazija odmicala, na velikom odmoru sam izlazio i skakao pokušavajući da dohvatim mrežicu. Kad sam je dohvatio, skakao sam da dohvatim obruč, pa sam uspio, a kasnije sam uspio da zakucam teniskom lopticom. Onda je došla na red lopta za rukomet, pa odbojkaška… Na kraju sam završio gimnaziju tako što sam zakucao košarkašku loptu sa dvije ruke na zglobni obruč, a odbojkaškom sam mogao zakucati iza leđa. Visok sam metar i osamdeset pet! To je to kad ste posvećeni i svakodnevno stremite nečemu. Onda to možete i postići.

Sa poslovne strane, kada sam došao u Banjaluku, Hemofarm nije bio ni u top deset farmaceutskih kompanija po prometu, ali sam imao viziju i zajedno sa svojim ljudima sam zacrtao cilj da budemo lideri. To smo postali prije četiri godine. Godinu po godinu smo gradili poziciju, portfolio, bilo da smo unapređivali postojeće ljude ili dodavali novu energiju, da bi nakon 10 godina postigli da budemo lideri. To nije jednostavno uraditi, a posebno ne u tako kratkom vremenu. Nije lako da kompanija u farmaceutskom svijetu, gdje su stvari čvrsto postavljene, stigne do liderske pozicije. Odlučni smo u planovima i namjeri da lidersku poziciju držimo još dugo.

Kao svoj poseban doprinos istakao bih ekspoziciju ljudi iz BiH u matičnoj kući i u STADA grupi. Ovde radi veliki broj kvalitetnih ljudi, i radimo prave stvari, na pravi način. I važno je da rezultati budu prikazani na pravi način

Ima li nešto na šta ste posebno ponosni u poslu – da li je to nešto što se vidi kroz rezultate ili što posmatrač ne uviđa na prvi pogled?
– Liderska pozicija je samo posljedica gradnje uspješnog tima. Izuzetno sam ponosan na činjenicu da smo u periodu od 2006. godine zaposlili preko 40 ljudi u marketingu i prodaji, šireći svoj tim. Takođe, ponosan sam što preko 30 odsto tih ljudi ima stepen više od visokog obrazovanja ili neku akademsku specijalizaciju ili master iz poslovne administracije… Hemofarm je participirao za više od 80 odsto ljudi u tom segmentu. Ponosan sam i srećan kad znam da iza svega toga ima i mene. Iz onog mog mota o posvećenosti koji sam spomenuo je učenje. Uči, razvijaj svoje znanje i vještine. Na tome insistiram i to ljudi koji rade sa mnom odlično znaju.

Šta uvijek imate sa sobom od dodataka iz asortimana Hemofarma?
– Najčešće Magnetrans. Taman za svaki dan! Magnezijum je potreban za funkcionisanje duha i tijela podjednako. Da bi ste bili konstantno u formi, u poslu, morate i jedan i drugi element ljudskog bića da podignete na viši nivo. Magnezijum pomaže u tome. Isto tako, uporan sam, pa i naporan čovjek u lojalnom odnosu prema Hemofarmovim proizvodima. U mojoj porodici se ne koriste, osim ako baš nema alternative, lijekovi drugih proizvođača. Vjerujem u proizvode i kontrolu kvaliteta u našoj kompaniji. Zaposleni u apoteci pored stana u kom živim već su naučili da meni ne trebaju da nude druge proizvode.

Neki kažu da su važniji minerali od vitamina, ili da ljudi zapostavljaju njihovu važnost u odnosu na vitamine. Šta vi kažete?
– Podjednako je važno. To vam je kao cigla u jednom zidu, ako izvadite jednu, zid je slabiji. Morate imati optimalan unos i vitamina i minerala. Da li se on postiže prirodnom ishranom, ili ako ona nije dovolja dodacima, potpuno je svejedno. Bitno je imati optimalan unos i jednog i drugog. Znate, ako uzmete vitamine, a nedostaje neki mineral u tom biohemijskom ciklusu, onda proces ne može da se završi u potpunosti.

SUPERHEROJI
Pokrenuli ste akciju „Superheroji masku nose ispod očiju“. Kako se pojavila ta ideja i šta je cilj kampanje?
– Kao domaća kompanija i integralni dio zdravstvenog sistema, moramo da pomažemo ljude kojima je najpotrebnije. U ovom trenutku to je zdravstveni sektor, ljekari, farmaceuti i svi zdravstveni radnici. Kako im pomoći? Smanjiti pritisak na njih, pomoći da se nabavi dodatna oprema i podizanje svijesti ljudi o važnosti poštovanja epidemioloških mjera. U tome leže tri aspekta naše kampanje. Prvi je probiotik, koji ukoliko se uzima poboljšava crijevnu floru, podiže se imunitet i prirodna zaštita organizma u borbi protiv infekcije.
Drugi aspekt je da od prodaje probiotika izdvojimo dio sredstava za nabavku zaštitne opreme zaposlenim u zdravstvenom sektoru, a treći aspekt je podizanje svijesti da je poštovanje zaštitnih mjera, prije svega nošenje maske, ključno u sprečavanju epidemije. Kako smo došli do ideje? Svi smo mi imali neke fiktivne superheroje u djetinjstvu, iz romana i filmova, a sada imamo prave heroje, ljude od krvi i mesa koji se bore da izliječe i spriječe epidemiju. To su nesumnjivo zdravstveni radnici u prvom redu, ali i svi oni koji rade i trude se da nam život ide dalje; zaposlen u prosveti, policiji, proizvodnji, u apotekama i prodavnicama i svi ljudi koji se ponašaju odgovorno i sprečavaju širenje virusa. Svi oni su superheroji. Želimo da ih ima što više, kako bi se izborili i vratili naše živote u pređašnje okolnosti.

Svakodnevno koristim Magnetrans. Magnezijum je potreban za funkcionisanje podjednako i duha i tijela. Da bi ste bili konstantno u formi, konstantno u poslu, morate i jedan i drugi element ljudskog bića da podignete na viši nivo

BANJALUKA ME DOČEKALA DOMAĆINSKI
Obzirom da dugo živite ovdje, kažete da se osjećate kao da ste iz Banjaluke. Pa, kako se onda osjećate kao Banjalučanin?
– Ovo je moj grad! Banjaluka je moj grad već 14 godina. Tu mi je porodica, supruga i troje divne djece, prijatelji. Sjajan milje u svakom pogledu. Banja Luka je divan evropski grad, koji ima neke nespojive stvari: istoriju, kulturu, divnu arhitekturu, a odmah uz to brda, divlju planinsku rijeku koja protiče kroz centar grada. Ima baš sve što treba, a što je najvažnije, ima ljude. Ispričaću vam jednu anegdotu. Kad sam došao, u prvih mjesec dana, otišao sam na sastanak sa načelnicom jednog odjeljenja. Ona mi je ponudila domaću rakiju, koja je bila fantastična. Pitao sam šta je to, pa mi kažu – karamut. Rakija koja se peče za prijatelje, kumove i za doktore. Obzirom da se u nekim krajevima kaže da „peče rakiju kao za sebe“ shvatio sam da sam došao među ljude koji su nesebični, koji vole da dijele, da ugoste. To se kroz vrijeme potvrdilo.
Postoji li neko vaše tipično banjalučko uživanje?
– Ako je tipično banjalučki sjediti na kafici sa društvom, onda svakako nije to. Slobodno vrijeme volim da provodim u prirodi, da šetam po brdima ili pored Vrbasa. Volim prirodu, a Banjaluka je za mene jednostavno banja. Usporavam. Počinjem da živim opuštenije, da život shvatam na drugačiji način. Iako sam iz Šapca, suštinski sam došao iz Beograda. Beograd je veoma dinamičan, stalno sastanci koji traju 15-tak minuta, pa se ide na sledeći, pa se žuri, saobraćajna gužva… Ovdje sam 14 godina, i ne sjećam se da mi se u saobraćaju desio neki eksces, da neko viče ili trubi nekom. Drugačija je dinamika i takva mi mnogo više odgovara.