Aleksandar Branković: Trasiramo put energetskoj budućnosti

Samit energetike Trebinje 2022. održava se 16., 17. i 18. marta u Kulturnom centru Trebinje. Prvi SET je bio ključan. Na sreću, održan je u martu 2020. godine, prije „zaključavanja“ zbog epidemije Covid 19. Da se to nije desilo, vjerovatno ne bi zaživio. Tada su udareni temelji Samita koji privlači veliku pažnju poslovnih ljudi zemalja regiona i Evrope, a ove godine se očekuje potpuni trijumf kada je riječ o posjećenosti i kvalitetu panela. Neki od projekata koji su dogovoreni na SET-u, već se realizuju, a i nadležni osluškuju prijedloge i na osnovu njih formiraju neophodna zakonska rješenja kojim stvaraju pogodan poslovni ambijent

razgovarao Nebojša Kolak foto Aleksandar ARSENOVIĆ /copyright The Prestige

Samit energetike u Trebinju će razvijati svoje planove, ideje i misiju, i sigurno će u narednim godinama biti jedan od najvećih događaja ovoga tipa u istočnoj Evropi, uvjeren je Aleksandar Branković, prvi čovjek organizacije ovog događaja. Za razvoj je potrebna sinergija organizatora i partnera koji zajedno rade na tome da SET pozicioniraju tako da što više ljudi iz sfere energetike i drugih sektora koji su vezani za nju, datum njegovog održavanja imaju zacrtan u kalendaru svojih aktivnosti. U godinama koje predstoje, nadaju se da će se moći pohvaliti i investicijama u Republici Srpskoj, te da će tako učestvovati u povećanju društvenog bruto proizvoda u Srpskoj. Branković je uvjeren da su na dobrom putu, i da na njemu trebaju istrajati vrijednim radom.

Kako izgleda organizovanje SET? Za mnoge sa strane SET postoji u trenutku održavanja, za vas je to višemjesečni posao?
– Organizacija SET-a traje cijelu kalendarsku godinu. Suštinski, traje tri dana i to je finalizacija događaja koji se priprema sve vrijeme. U tih godinu dana, sa programskim odborom pripremamo učesnike, paneliste i moderatore, i sve ono što ljudi vide u ta tri dana. Kako bi se SET pripremio, pređe se mnogo kilometara u jednoj kalendarskoj godini, mnogo moderatora intervjuišemo prije nego što dobijemo tih deset odabranih. A onda, moderatori prave listu panelista, a naša obaveza je da obezbijedimo njihov dolazak, ali i ono što je najbitnije, da njihov boravak u Trebinju bude ugodan. Mi smo tu da im obezbijedimo i smještaj i sve druge uslove koje trebaju da imaju, kako bi taj dan na Samitu uradili svoj posao najbolje što mogu.

Kakva ste iskustva ponijeli iz prošlogodišnje organizacije, kada je mnogo toga bilo onlajn? Da li će nešto od toga postati standardni dio budućih samita?
– Prva godina, odnosno prvi SET, je bio pred samu pandemiju COVID 19. Imajući u vidu da je prvi slučaj zaraze u BiH zabilježen petog marta, a to je bio dan otvaranja Samita, onda možemo reći da smo imali veliku sreću što nije Samit zakazan za neki datum kasnije, jer sigurno ne bi ni bio organizovan. Da je marta 2020. godine bila zaključana Republika Srpska i BiH i da nismo održali taj prvi Samit, vjerovatno danas ne bi ovdje razgovarali o SET-u, jer ne bi zaživio. Te godine smo imali sreću, održali smo fenomenalna Samit, iako su već bile “zaključane” Hrvatska, Slovenija, Italija, ali mi smo uprkos svemu uspjeli i uspostavili temelje. Prošle godine, sačekali smo poboljšanje epidemiološke situacije, pa smo u maju, u manjem obimu, sa oko 250 učesnika, održali drugi Samit.

Platformu za praćenje on line događaja smo uspostavili prošle godine i ona će nam i ubuduće pomoći da imamo goste koji fizički ne mogu da budu prisutni

Ove godine definitivno poentiramo potpuno što se tiče posjete, jer interesovanje je veliko i mnogo ljudi iz svijeta biznisa, iz raznih zemalja je u Trebinju. Organizacija u vanrednim okolnostima je bila čudna, ali čovjek mora da nauči kako se nositi sa tim problemom. Platformu za praćenje on line događaja smo uspostavili prošle godine, a zadržali i ove. Pomaže, pošto nam “dovodi” neke ljude koji nisu fizički u mogućnosti da dođu do Trebinja i omogućava da u momentu održavanja, iz svojih domova ili sa posla, prate sve ono što se dešava u sali. Na on line platformi, svako ko je registrovan za praćenje Samita može da postavlja pitanja i da učestvuje u radu, da vidi šta se sve dešava, pa čak i da sebi traži poslovne kontakte iako nije u samoj sali. Platforma je odlična i primjenjivaćemo je i u budućnosti.

Šta će obilježiti samit, koje su to teme, gosti… Planirano je deset panela, što je najviše do sada?
– Ove godine prvi put radimo tri dana, dosadašnja dva Samita su provedena u dva dana rada. Sve panele imamo u tri dana raspoređen prema temama koje se vode. Prvi dan tema je dekarbonizacija i investicije u sistemu elektroprivreda. Učesnici su ministri zemalja regiona i direktori svih Elektroprivreda u regionu. Prvi dan zaključujemo panelom na temu gasa koji posjećuju ljudi iz resornih ministarstava iz cijele regije.
Drugi dan je posvećen obnovljivim izvorima energije. Imamo četiri panela na kojima će biti govora i o novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije koji je nedavno usvojen u Republici Srpskoj, kao i o onom u Srbiji, usvojenom prošle godine. Govoriće se o tome kako svaki stanovnik može da postane proizvođač električne energije, ali i o drugim stvarima kao što je tržište, o trenutnim cijenama koje su velike na berzama, o balansiranju električne energije, stručnim temama, a govoriće najstručnija imena iz ove oblasti iz cijeloga regiona.
Treći dan, dan za digitalizaciju, za naftu i naftne derivate, govorimo o savremenim trendovima elektroprivrede i šta bi ljudi trebali da urade da bi osavremenili poslovanje unutar tih sistema.

Kako navodite u najavi SET, jedan od ciljeva je “da hrabro iskoračimo prema energetskoj budućnosti koja nam donosi strukturne i funkcionalne promjene”. Na koje načine SET pomaže da se promišlja o tom iskoraku?
– To je ono što možda svaki pojedinac ne razumije, ali će nam ta tranzicija elektroenergetskog sistema doći mnogo brže nego što mi zamišljamo. Više je neprihvatljivo da se električna energija proizvodi iz fosilnih goriva, mi znamo da je ovdje čitav region naslonjen na proizvodnju električne energije iz uglja i to je nešto što je BiH, i sve druge zemlje, prihvatile da će ugasiti osnivanjem Energetske zajednice i pristupom Energetskoj zajednici. Direktor Energetske zajednice boraveći sa ekspertima u Trebinju govoriće o energetskim paketima, šta je BiH i zemlje regiona učinile da bi se odmakle od proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva. Strukturalne promjene mogu biti teške i očito je da će električna energija poskupiti i da će biti na tržištu tretirana kao roba, kao sve dugo što kupujemo.

Samit energetike je naučna i stručna konferencija, tako je zamišljena od početka, pa je iznjedreno mnoštvo dobrih rješenja koja se već realizuju

Griješimo kada kažemo da je električna energija preskupa. Jer kada je uporedimo sa nekim drugim uslugama koje plaćamo, od komunalnih usluga, do telefona, to nam nije skupo, a električna energija nam je skupa iako je možda duplo jeftinija od tih usluga. Ali, doći će vrijeme kada ćemo morati da mijenjamo tu svijest. Elektroenergetska budućnost Republike Srpske je pitanje za Elektroprivredu, za nadležna ministarstva. Jer, mi na SET-u možemo samo da govorimo o rješenjima koja su urađena u region, da ih preslikavaju na Republiku Srpsku i BiH. Ono što je sigurno, obnovljive izvore energije imamo u solarnim panelima, vjetroparkovima i drugim sistemima koji će funkcionisati i koji će imati taj energetski bilans da se što više smanji proizvodnja iz fosilnih goriva.

Šta su najveći izazovi za energetski sektor Republike Srpske? Koliko su to sa jedne strane zahtjevi Evropske energetske zajednice, a sa druge tranzicija ka većem udjelu obnovljivih izvora energije?
– Dobro ste rekli već u pitanju. Najveći izazov domaćih elektroprivreda jeste ispunjenje energetskih paketa koji je Evropska Unija zadala zemljama koje žele da postanu njene članice. I naša Elektroprivreda, kao i sve druge u regionu, imaju problem ostvarivanja zadatih ciljeva po godinama u energetskom bilansu -odnosu proizvodnje električne energije iz jednog i drugog energenta. Republika Srpska ima dobar energetski potencijal u obnovljivim izvorima energije i mislim da će ga ovo rukovodstvo i sve što u ovom momentu radi Elektroprivreda, dobro iskoristi kako bi ispunili sve uslove Energetske zajednice.

Jedan od pokrovitelja SET bila je i firma Končar iz Hrvatske. Da li je to pokazatelj da je vaš samit kredibilan i na regionalnom nivou?
-Samit energetike otvoren je za sve naše saradnike i kompanije iz regiona, a pojava „Končara“ prošle godine doprinijela je činjenici da smo internacionalni događaj koji ima podršku svih relevantnih struktura iz regiona. Ne možemo zaboraviti da je prošle godine i Elektroprivreda Srbije bila učesnik i jedan od pokrovitelja Samita, a ove godine je to Elektroprivreda Crne Gore. Svake godine nastojimo da se što više širimo, za 2022. godinu imamo ugovore sa Elektroprivredama svih zemalja bivše Jugoslavije, a dolaze nam i predstavnici Italije, Slovačke, Njemačke, Austrije. Dakle, postali smo pravi internacionalni događaj koji će biti upisan u kalendarima privrednika iz oblasti elektro energetike i koji će taj datum jedva čekati da dođu u Trebinje i čuju nova dostignuća iz oblasti energetike, razmijene poslovna iskustva i ostvare kontakte, pa čak dogovore i nove investicije.

Koliko ima interesovanja među stranim subjektima za SET i uopšte oblast energetike u RS?
– Ove godine Vlada Slovačke je uputila javni poziv svojim privrednicima da se prijave za SET, a da će ona snositi njihove troškove. Potencijal u energetici BiH je ogroman i sigurno da je na mapi investitora upisana za obnovljive izvore energije i mnogo ih dolazi. I nije to samo BiH. Nedavno sam bio na sastanku u Ministarstvu kapitalnih investicija Crne Gore, i oni imaju upite stranih investitora vezane za sektor obnovljivih izvora energije. Potencijali Republike Srpske su prepoznati, naša Elektroprivreda već radi na realizaciji ogromnih projekata, možda i najvećih u ovom regionu. Vidimo da privatni investitori, pa i ovo što se radi sa solarnom elektranom „Trebinje 1“, ulaze u velikom zamahu u investiranje zajedno sa Elektroprivredom i sigurno je da će se to nastavi. Kapital koji donose privatni investitori sigurno je dobra poruka, jer ako su oni spremni da ulože u neki projekat zajedno sa Elektroprivredom po bilo kom osnovu, onda se logično nameće da je to dobar i isplativ projekat. Privatni investitori ne ulažu u ono što ne donosi dobit i nema budućnosti.

Samit energetike je naučna i stručna konferencija, tako je zamišljena od početka, pa je iznjedreno mnoštvo dobrih rješenja koja se već realizuju

Jedna od misija SET je ostvarivanje bolje povezanosti privrede, politike i nauke. Kakvo je stanje na tom polju, i da li se već možete pohvaliti rezultatima tog povezivanja?
– Samit energetike je naučna i stručna konferencija i tako je koncipiran od početka. Prošle godine nismo imali naučne radove, nismo imali završen taj segment organizacije zbog COVIDA, a i događaj je bio baziran na online dešavanja. Ove godine imamo potpisan ugovor sa Udruženjem energetičara Srbije. Naučni radovi koji će biti prezentovani na Samitu energetike ovdje u Trebinju, biće objavljeni u stručnom magazinu “Thermal Science” i magazinu “Industrija” u Srbiji. Autori će dobijati bodove za objavu tog rada, koji će im kasnije značiti u sticanju naučnih, odnosno istraživačkih zvanja ili u reizboru u zvanja.
Naravno, SET je iznjedrio veliki dio nekih dogovora koji su danas i realizovani. Neke investicije su u toku, a neke, koje su najavljene 2020. godine, poput vjetroelektrane Grebak u Nevesinju, već su započete. Takođe, i zakonska rješenja koja su već usvojene u Srbiji, kao i Zakon o obnovljivim izvorima energije Republike Srpske, inicirana su upravo sa SET-a. I u narednom periodu, SET će raditi na prijedlozima o poboljšanju zakonskih rješenja, a naši gosti i moderatori će upućivati na teme i ideje gdje se zakoni trebaju mijenjati, a na institucijama je da to sagledaju i procijene. Evidentno je da i ministri, koji su naši gosti, uvažavaju činjenice koje naši panelisti iznesu, a vezana su za zakonska rješenja.

Sigurno je da pomažemo da se Trebinje pozicionira kao centar kongresnog turizma, a za pravi napredak potrebno je povećanje smještajnih kapaciteta

Trebinje je mjesto održavanja samita ne samo zbog toga jer je tu sjedište EPRS, već i zato jer je jedno od rijetkih mjesta koja mogu odgovoriti potrebnom broju smještajnih kapaciteta. Možete li reći koliko je organizacija izazovna sa te strane, te koliko to pomaže imidžu Trebinja kao turističke destinacije?
– Nije slučajno što je Samit energetike pozicioniran baš u Trebinju. Ovo je jedno od najljepših turističkih mjesta u BiH, u Republici Srpskoj sigurno. Smještaji kapaciteti su u Trebinju za sada dovoljni da odgovore zahtjevima SET-a, ali razvojem SET-a u budućnosti i rastom konferencijskog turizma u Trebinju, mislim da će doći do problema u tom pogledu. Hoteli visoke klase, kakve naši gosti traže, nemaju dovoljan broj smještajnih kapaciteta. Najveći hotel u Trebinju je sa maksimalno 42 sobe. Lakše je raditi sa hotelom koji ima stotinu -dvije soba u nekom velikim centru, poput Sarajeva, Beograda, Banjaluke. Ovdje je to kompleksnije, jer za taj broj gostiju morate obezbijediti saradnju sa pet, šest hotela.

Ali, ono što je sigurno, uživanje je raditi sa trebinjskim hotelijerima, jer oni ispoštuju sve uslove koje imaju pred sobom i svi gosti su zadovoljni. Imamo i podatak da ljudi koji su bili smješteni u nekom hotelu i naredne godine traže isti. To je sigurno pokazatelj da su hotelijeri na visokom nivou organizacije svog poslovanja i da im država, Grad Trebinje i Turistička organizacija, trebaju pomagati u širenju kapaciteta. Trebinju nedostajati smještajnih kapaciteta visokog kvaliteta, pogotovu što se grad pozicionira kao kongresni centar. Biće potrebe da se gradi novi objekat za kongresni centar u Trebinju i siguran sam da će biti popunjen tokom cijele godine, što će donijeti novi prihod hotelijerima i ugostiteljstvu. Trebinje je grad koji ima šta da ponudi svakome, ima dušu i svi koji dođu vraćaju se jer imaju štošta da vide i da ponesu sjajne utiske i uspomene.