Maja Šuput: Odgovorno prema prirodnim resursima, snažno ka privrednom razvoju

Prvu godinu njenog mandata na čelu Komisije za koncesije RS obilježio je početak radova na izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, hidroelektrane Bistrica, te početak gradnje auto puta Banjaluka-Prijedor. Kako iz energetike stiže najveći dio povećanja prihoda od koncesione naknade, projekti iz te oblasti su oni koji su u fokusu djelovanja Komisije 

razgovaro MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Važna karika u procesu iskorištavanja prirodnih resursa RS i razvoja energetskog sektora je Komisija za koncesije Republike Srpske. Definisana je kao stalno i nezavisno regulatorno tijelo koje svoje poslovanje obavlja u skladu sa Zakonom o koncesijama, koji joj daje značajnu ulogu u postupku dodjele koncesija i kontrole obavljanja koncesione djelatnosti, pa i raskida ugovora o koncesiji. U okviru svoje nadležnosti, Komisija promoviše privredne i druge mogućnosti za ulaganja putem koncesija, sa ciljem zadovoljavanja javnih potreba i privrednog razvoja. Komisija ima pet članova koji su istaknuti stručnjaci iz oblasti prava, ekonomije, tehničkih i drugih odgovarajućih struka, a na njenom čelu je predsjednica Maja Šuput. Po struci je magistar ekonomije, te ovlašteni računovođa, interni revizor i procjenjivač. Sticala je iskustvo u privatnoj revizorskoj kući, te kao koordinator za ekonomsko-finansijske poslove, bila savjetnik generalnog direktora Fabrike duvana Banjaluka. Od 2014. godine radi u Komisiji za koncesije Republike Srpske, gdje je do marta 2021. godine bila savjetnik za provjeru i nadzor rada koncesionara, kada je izabrana na petogodišnji mandat u novi saziv Komisije i to na mjesto Predsjednika.

Kako izgleda rad i djelovanje Komisije za koncesije RS?
– Osnovne nadležnosti Komisije su priprema Dokumenta o politici dodjele koncesija, praćenje njegovog izvršenja, davanje saglasnosti na studiju ekonomske opravdanosti, na dokumentaciju za javno nadmetanje, na prijedlog ugovora o koncesiji i aneks ugovora, vrši otvaranje i vrednovanje ponuda pristiglih po javnom pozivu, daje prijedlog rješenja o izboru najpovoljnijeg ponuđača i ono što je po meni najvažnije, a to je provjera cjelokupnog rada koncesionara u skladu sa ugovorom o koncesiji. Komisija za koncesije je jedna od nadležnih institucija, koja zajedno sa Vladom RS, resornim ministarstvom za određenu oblast i Pravobranilaštvom učestvuje u postupku dodjele koncesija.

Vlade RS, resorna ministarstva i Komisija za koncesije RS vode odgovornu politiku radi sagledavanja stvarnog stanja u pogledu realizacije koncesionih ugovora

Komisija promoviše privredne i druge mogućnosti za ulaganja putem koncesija, sa ciljem zadovoljavanja javnih potreba i privrednog razvoja, uključivanjem privatnog sektora u finansiranje, projektovanje i izgradnju, održavanje ili upravljanje radom infrastrukturnih objekata, eksploatacijom prirodnih resursa i objekata koji služe njihovom iskorištavanju, vodeći pri tom računa o zaštiti privrednih i društvenih interesa, stanovništva i životne sredine.

Šta je obilježilo rad komisije od kada ste vi na čelu?
– Ovaj intervju dolazi upravo u trenutku kad se navršava godinu dana od mog imenovanja na ovu poziciju. U tom periodu je došlo do početka realizacije nekoliko veoma važnih projekata za Republiku Srpsku. Izdvojila bih početak radova na izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, hidroelektrane Bistrica, te početak gradnje auto puta Banjaluka-Prijedor. Posebno me raduje činjenica da je prema preliminarnim podacima koje imamo, iznos koncesione naknade uplaćene u budžet Republike Srpske u 2021. godini veći za 35 odsto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno veći je za 13 miliona KM. Najveći iznos povećanja naplate koncesione naknade utvrđen je u oblasti elektroenergetike, za čak 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je svakako rezultat povećanog djelovanja Komisije za koncesije na terenu, ali i Vlade i resornog ministarstva energetike i rudarstva u okviru njihovih nadležnosti.

Jedno od aktuelnih problema je vezano za izgradnju HE Buk Bijela. Gdje je nastao spor i šta se dešava nakon odluke Ustavnog suda?
– Buk Bijela je, prema tumačenju stručnjaka najatraktivniji projekat u gornjem toku Drine za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Prije više od 50 godina počelo se sa aktivnostima na realizaciji ovog projekta. Vlada RS je na osnovu Zakona o koncesijama 2016. godine dodijelila ovo dobro Elektroprivredi Republike Srpske. Takođe, zajedno sa ovom elektranom, dodijeljena je koncesija i planirana je izgradnja HE Foča i HE Paunci, gdje sve tri zajedno čine sistem hidroelektrana „Gornja Drina“ instalisane snage oko 200 MW i ukupne investicije oko 600 miliona eura.

Ustavni sud je, odlučujući po Zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a u pogledu nadležnosti za donošenje odluka o dodjeli koncesija, zaključio da postoji spor u vezi Odluka koje su donijele institucije Republike Srpske i naložio Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu Zajedničke komisije taj spor riješi u roku od 3 mjeseca. Sastav Zajedničke komisije čine četiri člana Komisije za koncesije BiH i tri člana Komisije za koncesije RS. Zajednička komisija je održavala sastanke, međutim nisu postojali uslovi za održavanje sjednice, te se Komisija obratila Ustavnom sudu za produženje roka za još šest mjeseci. Ustavni sud je prihvatio zahtjev Zajedničke komisije u pogledu produženja roka.

Danas se u mnogo manjem obimu dodjeljuju koncesije za mini hidroelektrane. Vlada RS je, imajući u vidu ovu problematiku, odgovorno pristupila rješavanju eventualnih problema

Ovim putem izražavam žaljenje što određene struje iz Federacije BiH pokušavaju zaustaviti realizaciju ovog projekta jer smatram da je isti od velikog značaja ne samo za Republiku Srpsku već za cijelu BiH. Ovaj projekat se nalazi na teritoriji Republike Srpske, Vlada je na osnovu naših propisa dodijelila navedenu koncesiju i nastavlja sa njegovom realizacijom.
Na početku realizacije ostvarena je saradnja sa Elektroprivredom Srbije koja je sada jedan od investitora u Republici Srpskoj. Mislim da ne postoji ništa sporno da Elektroprivreda Republike Srpske i Srbije sarađuju i grade privredne objekte zajedno. Važno je napomenuti da je do sada u ovaj projekat uloženo oko 20 miliona eura.
Moramo sačekati odluke koje će donositi Ustavni sud, ali je veoma važno da oni nisu zaustavili gradnju ovog objekta, te da će biti na nivou odgovornosti u smislu da ne ugrožavaju ekonomski rast i razvoj ovog područja Republike Srpske. Određeni projekti su realizovani, njih 40 je izgrađeno i one su u komercijalnom ili probnom radu, dok su neki u zastoju i postoji mogućnost da nikada ne dođe do realizacije.

Brojni građani i lokalne zajednice su problematizovali pitanje malih hidroelektrana. Gdje je nastao problem i šta je urađeno da se problem prevaziđe?
– Što se tiče mini hidroelektrana, najveći broj koncesija iz ove oblasti dodijeljen je 2006. godine. To je bio početak ovakvih aktivnosti i projekata na našem području, tako da je i zakonska procedura bila jednostavnija. Problem je nastao jer su pojedini koncesionari odstupili od projektne dokumentacije i propisa koji uređuju datu oblast. To trebaju utvrditi i iza toga stati stručnjaci, kontrolni inspekcijski organi i tamo gdje je došlo do odstupanja od projektne dokumentacije svakako da može doći do uništavanja životne sredine i nezadovoljstva građana lokalnih zajednica. Svaka od navedenih institucija će sigurno raditi u okviru svojih nadležnosti i koristiti različite instrumente koje posjeduje, a radi obezbjeđivanja odgovornog ponašanja prema prirodnim resursima koje je država dala na korištenje i upravljanje koncesionarima.

Danas se u mnogo manjem obimu dodjeljuju koncesije iz ove oblasti. Vlada Republike Srpske je, imajući u vidu navedenu problematiku, veoma odgovorno pristupila rješavanju ovog problema. O tome govori činjenica da je usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeka 2021. godine utvrđena obaveza da se izvrši analiza svih zaključenih ugovora o dodjeli koncesija od 2005. do 2020. godine. Prema mojim saznanjima, navedena informacija je spremna, te će se ista u najkraćem vremenskom periodu uputiti u zakonsku proceduru. Isto tako, o odgovornom ponašanju institucija Republike Srpske govori podatak da je Vlada RS, zajedno sa resornim ministarstvom energetike i rudarstva od 2010. godine do danas raskinula, jednostrano ili sporazumno, 69 koncesionih ugovora za mini hidroelektrane.

Kakva je struktura dodijeljenih koncesija, da li se mijenja u odnosu na ranije godine?
– Trenutno se realizuje 86 ugovora iz oblasti mini hidroelektrana, solarnih i vjetro elektrana, četiri ugovora za termoelektrane, dva iz oblasti nafte i gasa, 119 iz oblasti mineralnih resursa, 92 iz oblasti poljoprivrede, pet iz oblasti trgovine i turizma i tri ugovora iz oblasti saobraćaja i veza. Ukupan broj aktivnih ugovora o koncesiji iz svih oblasti koji se realizuju je 311.
Aktivnost vezana za mini hidroelektrane svedena je na minimum, dok je veliko interesovanje za druge projekte u sferi obnovljivih izvora energije, u prvom redu solarnih i vjetro elektrana. Ministarstvo energetike i rudarstva je to prepoznalo, te u skladu s tim dostavilo u proceduru novi Zakon o obnovljivim izvorima energije kojim se uređuju planiranje i podsticanje energije iz obnovljivih izvora, sertifikovanje postrojenja, mjere podsticaja i druge aktivnosti a kojima se bliže uređuje ova oblast.

Koliko su investitori zainteresovani za rudarstvo i eksploatisanje sirovina iz zemlje?
– Interes uvijek postoji. Najveća zainteresovanost je za nemetalične mineralne sirovine, ali postoji interes i za druge vrste mineralnih sirovina. Neophodno je stimulisati istraživanja koja bi dovela do potvrđivanja rezervi određenih vrsta mineralnih sirovina, što bi svakako povećalo interes potencijalnih investitora u ovoj oblasti.

Koliko je novca uplaćeno na ime koncesione naknade u prethodnoj godini i da li se taj iznos povećava iz godine u godinu?
– Koncesiona naknada se sastoji iz dva dijela. Jednokratna koncesiona naknada, koja se plaća odmah po zaključenju svakog koncesionog ugovora i koncesiona naknada za korišćenje predmeta koncesije, koja se plaća tokom perioda korišćenja koncesionog dobra u skladu sa zaključenim ugovorom. Resorna ministarstva su u skladu sa Zakonom o koncesijama donijela Pravilnike za obračun koncesionih naknada i bankarskih garancija iz svoje oblasti. Obračun i naplatu koncesione naknade u budžet Republike Srpske vrši Poreska uprava. Ono što sam već napomenula, u 2021. godini na ime koncesione naknade u budžet je uplaćeno ukupno oko 50 miliona KM, 13 miliona više nego u 2020. godini. Ovo je svakako rezultat mjera Vlade Republike Srpske, povećanja broja realizacije koncesionih ugovora od strane Komisije za koncesije ali i nadzora inspekcijskih organa i resornih ministarstava. Zajedno smo doprinijeli odgovornijem ponašanju prema prirodnim resursima koji su dati pod koncesiju, ali i da je ovaj priliv novca veoma značajan za budžet nerazvijenih lokalnih zajednica koje iz tog prihoda finansiraju lokalne projekte.

Prema preliminarnim podacima, iznos koncesione naknade uplaćene u budžet Republike Srpske u 2021. godini veći za 35 odsto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno veći je za 13 miliona KM

Koliko je vremena danas potrebno da se dobije koncesija od momenta podnošenja zahtjeva do momenta zaključenja ugovora?
– Na ovo pitanje nije jednostavno odgovoriti, jer je svaki projekat priča za sebe i specifičan u određenim segmentima. Zakon o koncesijama je tačno definisao postupke i načine za dodjelu koncesija. U tom postupku od momenta podnošenja inicijative pa do zaključenja ugovora učestvuju različite institucije, od Vlade Republike Srpske, Pravobranilaštva, Komisije, resornih ministarstava i lokalne zajednice tako da djelujući sinhronizovano i u skladu sa svojim nadležnostima, možemo smanjivati administrativne procedure da bi se skratio vremenski period od podnošenja inicijative do momenta zaključenja ugovora.

Koji su najveći problemi sa kojima se susreće Komisija u svom radu?
– Mi u Komisiji smatramo da je prije svega potrebno uložiti značajne napore u pravcu uvođenja svih djelatnosti koje mogu biti predmet koncesije, a do sada nisu obuhvaćene koncesijama. Na taj način bi se spriječila zloupotreba kod korišćenja javnih dobara i uvelo više reda u pojedinim oblastima privređivanja, kao i spriječila nelojalna konkurencija. Ovo je jadan od problema sa kojim se susrećemo u svom radu, a za koji smatramo da je veoma bitan za dalji razvoj koncesionarstva. Kada je riječ o poljoprivredi, neophodno je da nadležni organi aktivno učestvuju na uspostavljanju jedinstvenih evidencija o nepokretnostima, kako bi se broj eventualnih sporova nastalih upravo zbog ovog problema, sveo na minimum. Ono što još ističemo kao problem, a koji naglašavamo i u svojim godišnjim izvještajima, jeste povećanje kvota za prihvat električne energije iz neupravljivih izvora, kao što su vjetar i sunce, te njihova raspodjela na entitetskom nivou u skladu sa Odlukom DERK-a.