BiH dobija integrisani klimatsko-energetski plan do 2030. godine

BiH bi u ovoj godini trebalo da dobije integrisani klimatsko-energetski plan do 2030. godine, najavio je danas ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

Košarac je rekao novinarima u Sarajevu, gdje se održava konferencija o mjerama za energetsku tranziciju u BiH, da ovo ministarstvo zajedno sa strukturama Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ predano radi na izradi navedenog plana, koji bi trebalo da bude završen u prvoj polovini godine.

On je naveo da će plan dati odgovore na mnoga pitanja kada je riječ o energetici, klimatskim promjenama i ekologiji.

Košarac je istakao da je BiH u potpunosti svjesna preuzetih obaveza i implementacije ugovora o uspostavljanju energetske zajednice, pariskog dokumenta i sofijske deklaracije.

On je naveo da su u prethodnom periodu institucije BiH, Republike Srpske i FBiH svaka iz svoje ustavne nadležnosti, realizovale dio aktivnosti u vezi s tim, te da je u BiH na snazi okvirna strategija razvoja energetike do 2035. godine.

Košarac je posebno naglasio činjenicu da je BiH u 2022. godini, u vrijeme energetske krize u EU i zemljama okruženja, zabilježila izvoz električne energije u nominalnom iznosu od milijardu KM.

Ističući važnost da BiH uđe u proces dekarbonizacije, Košarac je rekao da pritom treba voditi računa o očuvanju energetske nezavisnosti i radnih mjesta u rudnicima i termoelektranama.

Košarac je zahvalio predstavnicima EU na 70 miliona eura za ublažavanje efekata energetske krize i najavio da će oko 50 miliona biti upućeno za direktnu pomoć stanovništvu, a 20 miliona manjim i srednjim preduzećima za adaptaciju na uslove prouzrokovane energetskom krizom.

Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik “Zelenog kluba” koji je domaćin današnje konferencije, rekao je da će na skupu biti razgovarano o tome kako ubrzati energetsku tranziciju u BiH uz pomoć međunarodnih partnera.

Magazinović je donosiocima odluka u BiH poručio da se ne plaše nepoznatih pojmova dekarbonizacije, pametne tranzicije, zelene agende, energetske efikasnosti, energetske tranzicije, a stranačkim liderima da je budućnost planete važnija od političkih pitanja.

“Ovo su pitanja od značaja za ekonomiju, radna mjesta i zdravlje ljudi”, naglasio je Magazinović.

Ambasador Švedske u BiH Johana Stromkvist, čija je zemlja aktuelni predsjedavajući EU, podsjetila je da je Švedska godinama uključena u energetski sektor i pitanja energetike u BiH, te da je jedan od najvećih donatora.

Ona je navela da je Švedska u BiH sprovela više projekata koji se odnose na energetsku efikasnost javnih zgrada, čime su na godišnjem nivou postignute uštede od 6,5 miliona KM i smanjena emisija CO2 za 60.000 tona.

“Ovi projekti podigli su energetsku efikasnost tih zgrada za 59 posto”, rekla je Stromkvistova i dodala da je u okviru sprovedenih projekata uspostavljena baza 5.000 javnih zgrada sa podacima šta je potrebno uraditi da bi bile efikasnije.

Stromkvistova je dodala da od decembra BiH ima kandidtaski status za članstvo u EU i da je energetska efikasnost jedan od zahtjeva u tom smislu.

Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler konstatovao je da je energetska tranzicija neophodna iz perspektive globalnog zagrijavanja, ali i ekonomije, jer uskoro dolaze porezi koji će se plaćati za prilagođavanje u smislu emisije ugljenika.

On je izrazio nadu da će BiH dostaviti svoje prijedloge za korištenje sredstava iz energetskog investicionog paketa EU.

Rezidentni predstavnik Razvojnog programa UN /UNDP/ Stelijana Nedera rekla je da energetska tranzicija predstavlja važno pitanje na globalnom nivou i u BiH, te da se trećina projekata koje ova organizacija UN sprovodi odnosi na klimatske promjene i energetiku.

“Više od 10 godina radimo u ovoj oblasti i već smo dugogodišnji partner sa Švedskom, a odnedavno radimo i sa Japanom”, zaključila je Nedera.

Današnja konferencija prilika je za razgovor o postignutom napretku u energetskoj tranziciji, uključujući uspješne modele testirane u okviru projekata u različitim dijelovima zemlje koje finansiraju Švedska, a sprovodi UNDP, kao i EU, te o tome kako ubrzati i povećati djelovanje ka budućnosti u kojoj će se koristiti čistiji izvori energije, uključujući najavljeni Energetski paket pomoći iz EU.

Učesnici konferencije biće poslanici članovi “Zelenog kluba”, domaći političari i stručnjaci iz javnog i privatnog sektora, kao i međunarodni, te predstavnici različitih institucija i civilnog društva.