Đukanović: Kompatibilnost hidro i solarnog potencijala je izvanredna

Energija

Elektropriverda Crne Gore (EPCG) nema problema sa priključenjima, a kompatibilnost hidro i soloranog potencijala, sa tehničko energetskog i meteorološkog aspekta je izvaredna, saopštio je predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović.

On je, na panelu „Odgovor na energetsku krizu u regionu i EU- koji je organizovan u okviru Simpozijuma energetike EPCG NET 2023,  a koji je organizovala Elektroprivreda Crne Gore, kazao je da je evidentno da svako ko vodi računa o interesu energetske kompanije, vodi računa o energetskoj stabilnosti države.

– Suštinski se vodi računa o intersima države i da se ne ugrozi njena energetska stabilnost, privredna, ekonomska, socijalna politika…- naveo je Đukanović.

On je kazao EPCG nema problema sa priključenjima i ta kompatibilnost hidro i soloranog potencijala, sa tehničko energetskog apsketa je izvaredna, a sa meteorološkog još bolja.

Prema njegovim riječima, stručni kadrovi u energetskim kompanijama ranije nijesu “imali dovoljno hrabrosti da političarima nametnu energetiku kao oblast od vitalne važnosti”.

– Mislim da je to problem, jer je nemoguće da su svi “spavali” i da 40 godina nije napravljen nijedan energetski objekat. Ne mislim ništa lijepo o prethodnom režimu, ali ne može niko da me ubijedi da se desilo da je neko iz EPCG na pravi način otišao i snažno objasnio koliko je to važno, oni bi to prihvatili- smatra Đukanović.

Đukanović je rekao da je “EPCG sposobna u ovom trenutku da se uhvati u koštac sa novim projektima”.

– Da tačno kažem, nekad sam ubijeđen da može, a nekad ne. Ono što zasigurno znam jeste da je idelano da izmjerimo hidroelektrični potencijal i energetsku infrastrukturu- rekao je Đukanović.

Poručio je da je neophodno ovladati tehnologijama izgradnje konstrukcija i onda, kako je istako, nema dileme da će uspjeti u realizaciji investicionog plana.

Predstavnica sekretarijat Energetske zajednice, rukovoditeljka sektora za električnu energiju, Jasmina Trhulj, kazala je da su svakakako u ovoj oblasti važni mladi ljudi i usmjeravanje na rješavanje krize.

– Zato ovaj panel treba da se fokusira na energetsku tranziciju i mislim da je energetska kriza iza nas- kazala je Trhulj.

Podsjetila je da je sve više priče o niskim cijenama i negativnim cijenima o određenim satima i to je ključna tema kojom svi treba da se bave.

– Imaćemo velike oscilacije u cijenama, i to jedna tema koja vrlo važna i u tom smislu mislim da je paket mjera koji smo decembru usvojili u potposnosti proučava taj pravno regulativni okvir kako bi se na ispravan način adresira fleksibilnost i da postignemo stabilne cijene električne energije- kazala jeTrhulj.

Ona je istakla i da je vrlo važan finansijski segment kada se govori o energetskoj tranziciji i EK je donirala milijardu eura kao paket energetske pomoći za zemlje Zapadnog Balkana.

– Obaveze zemalja su sve veće i veće, nedostaje kadrova i Fond za pravednu tranziciju, koji je značajan za vaš region- kazala je Trhulj i dodala da je neophodno izraditi i Nacionalni energetski klimatski plan.

V.d. direktor Elektroprivrede Srbije, Miroslav Tomašević, je u prvom dijelu obraćanja podsjetio na krizu koji su imali u Srbiji, ali koju su, kako je istakao, uspješno prošli.

– Ja sam rekao da smo prošli težak period, koji smo prebrodili zahvaljući angažovanim stručnjacima iz sistema, koji su jedini mogli da riješe ovaj problem. Naravno, na ruku nam je išla i blaga zima i dobra hidrologija- kazao je Tomašević.

Istakao da je integracije važne i da oni rade na tome.

Prema njegovim riječima, svi govore o pravednoj tranziciji, koju on vidi samo kroz pravednu podjelu sredstava i uz pomoć Evrope.

Direktor razvoja i investicija ESM, Blagoj Gajdardžiski, odgovarajući na pitanje da li je Nacionalni energetski klimatski plan, koji su donijeli, preambiciozan, kazao je da je taj plan donesen prije nekoliko godina, odnosno prije korona virusa, energetske krize i rata u Ukrajini.

– Tako da planovi koji su u njemu bili tada nijesu u skladu sa realnosti, najblaže rečeno i potrebno je da se napravi revizija tog plana.- poručio je Gajdardžiski.

On je istakao i da se u Sjevernoj Makedoniji otvorila berza.

– Tako da smo uspjeli da naša kompanija, učetvujući kao glavni nosilac na našoj berzi, ima profit- dodao je Gajdardžiski.

Izvršni direktor za tehnicke poslove MHERS, Ivan Koprivica, upitan da li region ima kapacitete i znanja da ostvari energetsku tranziciju, kazao da je veliki problem odliv ljudi iz regiona i da je potrebno međusaradnja zemalja regiona.

Potpredsjednik Međunarodnog sektora EDF-a, Yann Guinard, kazao je da su svi imali visoke cijene na energetskom tržištu.

– Mi smo imali visoke cijene, plus smo bili pogođeni i sušom, a negativno je uticalo situacija po pitanju vjetra. Ipak, sve to nas je dovelo do toga da sad budmo i više nego oprezni i težimo integarciji evrospkog tržišta- rekao je Yann Guinard.

Poručio je da ne bi trebo da države da oslanjaju na obnovljive, već na fleksibilne izvore.

Direktor za proizvodnju i trgovinu elektricnom energijom, Erald Elezi, rekao je da su glavne prepreke sa kojima su suočavaju njihove energetske kompanije brojne i da zavise od različitih faktora uticaja.

Prema njegovim riječima, Francuska i njene EU komšije se suočavaju sa različitim izazovima. On je poručio da zemlje Zapadnog Balkana treba da se odruže kako bi lakše prevazišli postojeće izazove.

Poručio je da su privlačenje privatnih investitora u Albaniji organizovali aukcije, gdje su predstavljhali dobru sliku o obnovljivim izvorima energije.