PERO ĆORIĆ: Srpska je zemlja privrednih šansi

Interview

Domaća privreda mora ući u proces digitalizacije i uvođenja novih tehnologija, kako bi bila efikasnija i konkurentnija sa zapadnim tržištima. Takođe, mora odgovoriti na zahtjeve koji se odnose na primjenu čistijih tehnologija, te na problem nedostatka radne snage koji je sve izraženiji. U svemu značajno pomaže Privredna komora Republike Srpske kroz projekte i prijedloge zakonskih rješenja

razgovarao MARKO ŠIKULJAK    foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Prošlo je dvije godine kako je Pero Ćorić na čelu Privredne komore Republike Srpske, ali subjektivni osjećaj je kao da se to desilo juče. Brojne obaveze koje podrazumijevaju sprovođenje projekata, programa, organizacije nastupa na sajmovima, povezivanje privrednika, zastupanje interesa privrednika pred organima zakonodavne i izvršne vlasti, predlaganje mjera i zakona koji oblikuju privredni sistem, čine radne dane predsjednika Komore sadržajnim i intenzivnim, bez previše vremena za osvrtanje.
Po struci je inžinjer mašinstva, a nakon završenog fakulteta je sticao iskustvo u privredi od pozicije konstruktora, preko rukovodioca do direktora u Čajevcu. U Komori je prvo izabran za sekretara udruženja metalne i elektroindustrije, da bi potom postao direktor Sektora granskih udruženja u Komori, nakon čega je imenovan na poziciju direktora Privredne komore RS. Izborom na mjesto predsjednika Komore prošao je sve stepenike u ovom instituciji, čiji rad odlično poznaje.
– Privredna komora Republike Srpske je uvijek usmjerena na inicijative za kreiranje boljih uslova poslovanja i razvoj privrede. Najviše pažnje smo, pored inicijativa koje se odnose na regulatorni okvir, usmjerili na dva goruća problema; podršku privredi u procesu digitalizacije, uvođenja novih tehnologija i odgovoru na zahtjeve koji se odnose na primjenu čistijih tehnologija; nedostatak kvalitetne radne snage.

Domaće investicije su veoma bitne i dokaz da postoje dobri uslovi za pokretanje i vođenje privrednih aktivnosti, a svaka zemlja treba i strane investicije jer su one pokazatelj atraktivnosti i dobrog imidža zemlje

U okviru prvog modela smo osnovali Centar za digitalnu transformaciju, s ciljem da podignemo nivo konkurentnosti i inovacionih kapaciteta malih i srednjih preduzeća. Osnivanju Centra prethodilo je potpisivanje Sporazuma o saradnji na uspostavljanju Mreže za digitalnu transformaciju privrede Republike Srpske koji je zaključen između Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Ministarstva privrede i preduzetništva RS, Inovacionog centra Banja Luka, GIZ – Njemačke organizacije za podršku i razvoj i Privredne komore Republike Srpske. Angažovali smo konsultante koji su kasnije obučili domaće, a koji su pomagali preduzećima da naprave strategije i da krenu u transformaciju. U periodu 2020-2021. godine, uz podršku međunarodnih donatora, podržano je 20 preduzeća iz drvoprerađivačkog i metaloprerađivačkog sektora za izradu digitalnih strategija i implementaciju konkretnih digitalnih rješenja, u vrijednosti od 300 hiljada KM. Jedan od glavnih zadataka Centra za digitalnu transformaciju je podizanje svijesti o značaju digitalne transformacije i digitalizacije poslovanja. Uvođenje digitalnih tehnologija u sve procese i primjena novih alata, jedini je način ka unapređenju i olakšavanju poslovanja, a koje za cilj imaju smanjenje troškova, primjena inovativnih rješenja i povećanje konkurentnosti. Ukoliko to ne postignemo, privreda Republike Srpske neće biti konkurentna u odnosu na razvijenije ekonomije.

Drugi problem je radna snaga, šta možete uraditi da se to poboljša?
– Republika Srpska na birou ima 60.000 ljudi, od čega je polovina starija od 50 godina. Takvi radnici nisu primamljivi za poslodavce obzirom da iskustvo koje posjeduju nije u skladu sa trenutnim tehnološkim zahtjevima. Stoga je Privredna komora RS formirala Edukativni centar za obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju odraslih. Najveće interesovanje za prekvalifikacijom bila je obuka profesionalnih vozača pošto je u posljednje vrijeme veliki broj napustio prostor Republike Srpske, i radni angažman su našli u inostranstvu, prvenstveno u Sloveniji. Zakon o srednjem stručnom obrazovanju predvidio je mogućnost dualnog obrazovanja na insistiranje Privredne komore, a po uzoru na iskustva iz Austrije i Srbije, koje su daleko odmakle na tom planu. Privredna komora dobila je nadležnost da vrši obuku mentora i trenera, procjenjuje da li je privredni subjekt ispunio uslove da primi učenike na praksu i vodi registar ugovora. Da bi se pospješio ovaj proces formiran je Centar za dualno obrazovanje i obrazovne politike kroz koji se vrši sagledavanje potreba privrede, sagledavanje stanja u srednjim stručnim školama, obučenosti nastavnog osoblja. Kroz sve ove centre koje sam pobrojao sprovodimo 13 projekata iz raznih oblasti. Privredna komora u okviru Centra za upravljanje projektima i analize trenutno realizuje 13 projekata iz raznih oblasti sa posebnim osvrtom na digitalizaciju, obrazovanje itd.

Komora provodi program BFC SEE sertifikacije u Republici Srpskoj od 2013. godine. Kakva su iskustva i rezultati programa?
– Za sprovođenje BFC programa postoji mreža institucija, gdje je PKRS tehnički sekretarijat koji ga provodi. Uspostavljanjem Mreže za povoljno poslovno okruženje uspostavljen je institucionalni okvir za realizaciju ovog programa. Ministarstvo za ekonomske odnose i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave u skladu sa svojim nadležnostima definišu zakonodavne okvire za unapređenje uslova poslovanja i rada lokalnih samouprava. Do danas je 16 gradova i opština dobilo BFC SEE sertifikat, čime je unaprijeđen njihov rad. Riječ je o zahtjevnom standardu sa 10 osnovnih kriterijuma i sa 60 dodatnih. Program je prepoznat kao prioritetna mjera za unapređenje rada jedinica lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u strateškim dokumentima Vlade Republike Srpske. Zahvaljujući standardima unapređeni su kapaciteti lokalne administracije, realizovani programi podrške u saradnji sa donatorima i lokalnim zajednicama, unaprijeđena saradnja privredne komore i lokalnih zajednica, te promovisane lokalne zajednice i njihovi investicioni potencijali. Značajno je što strani donatori uglavnom biraju opštine i gradove za realizaciju projekata i donacija, što je prednost za te gradove.

Uvođenje digitalnih tehnologija u sve procese i primjena novih alata, jedini je način ka unapređenju i olakšavanju poslovanja, a koje za cilj imaju smanjenje troškova, primjena inovativnih rješenja i povećanje konkurentnosti

Jedan od izazova sa kojim ćemo se suočiti jesu direktive za prilagođavanja emisije CO2. Kako će se te direktive odraziti na privredu?
– Kako bi se dostigao cilj klimatske neutralnosti do 2050., EU od 01. oktobra 2023. godine postepeno počinje primjenu mehanizam za prekogranično oporezivanje uvozne robe pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida kao što su cement, gvožđe i čelik, aluminijum, gnojiva, električna energija i vodonik. Prvo će biti sprovedena početna faza primjene CBAM-a na neke proizvode kao što su cement i gnojiva, a nakon toga se planira proširenje na druge sektore i proizvode. U prelaznom periodu, počevši od 01. oktobra 2023. godine, uvoznici robe u EU će morati samo da prijave emisije gasova efekta staklene bašte (GHG) ugrađene u njihov uvoz (direktne i indirektne emisije), ali u početku bez ikakvih finansijskih naknada. CBAM bi trebao u potpunosti da stupi na snagu od 1. januara 2026. godine. Kada za stalno ovaj sistem u potpunosti stupi na snagu, uvoznici će morati da prijave koju su robu (količinu robe) uvezli u EU, za prethodnu godinu i koja je količina gasova efekta staklene bašte ugrađena u tu robu. Nakon toga će se primijeniti i biti izračunata cijena koju trebaju platiti, a sve u zavisnosti od prosječne cijene emitovanog CO2 po toni.
Direktiva EU koja ovo nameće, traži ozbiljnost svih u RS i BiH da pomognu i podrže privredu, da se osposobi, kako bi mogla ući u ovaj sistem sa što manjim troškovima. Privreda je to ozbiljno shvatila i radi na tome da bi proces tekao. Posebnu ulogu će igrati država sa svojim propisima koji proističu iz ove direktive. Ova materija je izuzetno teška, PKRS u skladu sa svojim aktivnostima je već organizovala nekoliko sastanaka na ovu temu, a sigurno je da će ova tema biti u fokusu i u narednom period.

U kojim oblastima postoji prostor za napredak, i na koje načine se može unaprijediti poslovna klima u Republici Srpskoj?
– Naši najperspektivniji sektori su tradicionalno metaloprerađivački i sektor prerade drveta i proizvodnje namještaja. Posljednjih godina se pokazuje da veliki potencijal postoji u razvoju turističkih i wellness potencijala jer raspolažemo očuvanim prirodnim ljepotama, mineralnim izvorima, banjama, planinama, rijekama i jezerima koje nude dobre uslove za razvoj outdoor turizma (planinarenje, skijanje, biciklizam, rafting….), a potreba za lijepom i očuvanom prirodom postaje sve veći trend u svijetu, a samim tim i šansa za naš turizam. Turizam generiše razvoj pratećih djelatnosti kao što je poljoprivreda i proizvodnja hrane, seoski turizam, saobraćaj, građevinske aktivnosti i ulaganje u infrastrukturu. Značaj proizvodnje zdrave hrane je takođe u porastu i u vrhu svjetskih potreba, a Republika Srpska sa svojim Lijevče poljem, Posavinom i Semberijom, kao i svojim rijekama ima odlične preduslove za proizvodnju zdrave hrane i to za potrebe unutrašnjeg tržišta, a i za izvoz. Republika Srpska raspolaže velikim površinama poljoprivrednog zemljišta što, uz opredjeljenje Vlade RS za značajnim ulaganjima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, daje garanciju da će ovaj sektor u narednom periodu postati značajan dio privrede Republike Srpske. Neophodna su veća ulaganja upravo u povećanje stepena prerade i stvaranje gotovih proizvoda spremnih za konzumaciju, a to zahtijeva ulaganje i u digitalizaciju, mehanizaciju i znanje. Osim toga, važno je i promovisati dobre primjere i uspješne priče iz privrede kroz manifestacije kao što je “Izbor najuspješnijih u privredi”, stvarati bolje uslove za razvoj privrede kroz komunikaciju sa vladama u BiH i drugim donosiocima odluka, što je zapravo i prvo i najvažnije zakonsko ovlaštenje privrednih komora, promovisati lokalne samouprave koje imaju BFC sertifikat, a kroz učešće u međunarodnim projektima i programima predstavljati proizvode i usluge, ali i potencijale privrede.

Koji su trendovi i poteškoće sa kojima se susreću privrednici i privreda u Srpskoj?
– Dosadašnji ekonomski pokazatelji su nepovoljni zbog okolnosti izazvanih sukobom u Ukrajini, usporavanja privredne aktivnosti u Evropi, te zbog inflacije i energetske krize. Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj za prvih osam mjeseci ove godine je, u poređenju sa istim periodom 2022. godine, smanjena za 2,9 odsto. Pored toga, imamo i i prosječan godišnji rast potrošačkih cijena za prvih osam mjeseci od 8,7 odsto. Još jedan otežavajući faktor izražen u posljednje vrijeme je i nedostatak radne snage, koji će nažalost biti sve izraženiji problem u budućnosti.

Republika Srpska je prema The Financial Timesu izabrana u 10 najpovoljnijih malih regiona za strana ulaganja

Međutim, ja sam optimističan. Republika Srpska zemlja šansi. Ne smijemo zaboraviti, odnosno trebamo istaći da je Republika Srpska prema Financial Timesu izabrana u 10 najpovoljnijih malih regiona za strana ulaganja. Imamo položaj blizine EU, to treba iskoristiti. Imamo resurse u vidu energetike, šuma, zemljišta, koje treba iskoristiti i kvalitetno upravljati njima. Vjerujem da imamo dobru poslovnu klimu, uz to da moramo rješavati neke proceduralne svari koje će je poboljšati. Takođe, potrebno je podržati prerađivačku industriju, koja je pokretač razvoja i posvetiti posebnu pažnju ljudskim potencijalima. Ja sam optimista, zadržati ljude, razvijati kult rada, jer samo vrijednim radom se mogu stvoriti bolji uslovi za život društva u cjelini.

Na koji način se mogu prevazići ti problemi?
– U komunikaciji sa Vladom Republike Srpske uvedeni su podsticaji u privredi kao podrška razvoju privrede i poboljšanja efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija za koje je u 2023. godini opredijeljeno 14 miliona 600 hiljada KM u Budžetu Republike Srpske. Pored ovog, svakako dva najznačajnija su podsticaj za povećanje plata radnika za koji je planirano 15 miliona 560 hiljada KM iz sredstava Budžeta Republike Srpske, te za provođenje strategije razvoja MSP, preduzetništva i uspostavljanja poslovnih zona za koje je u Budžetu RS opredijeljeno 380 hiljada KM u 2023. godini. Značajno je pomenuti da je u Budžetu Srpske za 2023. godinu opredijeljeno 180 miliona KM za subvencije za razvoj poljoprivrede i sela, čime je jasno stavljeno do znanja da je poljoprivreda jedan od najznačajnijih sektora u Republici Srpskoj.
Svi podsticaji i ulaganja i te kako mogu doprinijeti ekonomskom napretku Republike Srpske u ovim kriznim vremenima. Svakako, bitan faktor za cjelokupan razvoj privrede su i investicije – domaće su veoma bitne i dokaz da postoje dobri uslovi za pokretanje i vođenje privrednih aktivnosti, međutim svaka zemlja treba i strane investicije jer su one pokazatelj atraktivnosti i dobrog imidža zemlje, a donose i novi kapital, nova sredstva, nove tehnologije i nova znanja.

Privredna komora RS je prva institucija u BiH koja je sertifikovala konsultante za digitalnu transformaciju u skladu sa međunarodnim standardom ISO 17024.

IZBOR NAJUSPJEŠNIJIH
-Imajući u vidu izazove koji su postavljeni pred privredu i njeno funkcionisanje, vjerujemo da je promocija uspješnih privrednika značajnija nego ikad. Privredna komora Republike Srpske svake godine organizuje manifestaciju „Izbor najuspješnijih u privredi Republike Srpske“, s ciljem afirmacije i promocije uspješnih privrednih društava i privrednika. Ove godine smo manifestaciju organizovali po 19. put. Vrednovanje za nagrađivanje najboljih vrši se u kategorijama malih, srednjih i velikih privrednih društava. U okviru ovih kategorija žiri analizira preko 20 finansijskih pokazatelja o poslovanju privrednih društava. Pored navedenih kategorija, vrednovane su i kategorije investicija i zapošljavanja, izvoza, kvaliteta domaćih proizvoda, žena u privredi kao i ostvarenog nivoa korporativne društvene odgovornosti. Uspješne kompanije odlikuju se svojim odnosom, ne samo prema stvaranju profita, već i prema ljudskim potencijalima, okolini, klijentima i društvu.

SAJMOVI
-Privredna komora Republike pomaže svojim članicama da ostvare nove poslovne kontakte i razviju partnerstva organizovanjem zajedničkih nastupa privrednih subjekata na domaćim i inostranim sajmovima, organizovanjem privrednih susreta, te kroz druge vidove promocije privrede, uspostavljanjem partnerstava sa drugim privrednim komorama i međunarodnim organizacijama. U budžetu su predviđena i sredstva za podršku učešću i organizaciji sajmova i manifestacija u svrhu razvoja privrede i preduzetništva u iznosu od 40 hiljada KM što su svakako mala sredstva za ovako važne manifestacije na kojima promovišemo domaću privredu i u zemlji i inostranstvu. Ovako mala sredstva za sajmove nisu bila smetnja da Komora u saradnji sa različitim partnerima omogući sredstva privredi Republike Srpske u iznosu preko 300 hiljada KM za učešće na najznačajnijim sajmovima u regionu, ali i šire, u svim važnijim sektorima privrede kao što su sajmovi drvne industrije u Kelnu i Nantu, poljoprivrede i prehrambene industrije u Riminiju, sajmovima banjskog turizma u Zagrebu i Ljubljani, građevinarstva i  tehnike u Beogradu, poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, te sajmu privrede u Mostaru.