GORAN RAČIĆ: Zajednička budućnost i digitalno doba
Regionalne integracije, prednosti zajedničkog tržišta, ekonomska saradnja i plan rasta, uz digitalnu evoluciju i primjenu vještačke inteligencije, biće i ove godine glavne teme Jahorina ekonomskog foruma. Svim aspektima koji utiču na privredu treba krenuti u susret kako bi se održao korak ili napravio iskorak u privrednom razvoju
razgovarao MARKO ŠIKULJAK foto Aleksandar ARSENOVIĆ
Jahorina ekonomski forum već godinama potvrđuje svoju ulogu kao ključna regionalna platforma za razmjenu ideja, mišljenja i konkretnih prijedloga koji oblikuju pravce razvoja privrede. Teme koje se otvaraju na ovom forumu ne ostaju ograničene na salu i trajanje događaja – one se pretvaraju u okvire za diskusije koje će se voditi tokom cijele godine, a često i mnogo duže. Od zajedničkog tržišta i digitalizacije, preko regionalnog razvoja infrastrukture, pa do pitanja obrazovanja, konkurentnosti i održivosti, Jahorina okuplja lidere iz različitih sektora kako bi ukazali na goruće izazove i ponudili rješenja. Cilj je da se kompleksne teme ne samo identifikuju, već i približe svakom privredniku i donosiocu odluka, podižući svijest o potrebi zajedničkog djelovanja u cilju stvaranja snažnijeg, povezanijeg i otpornijeg ekonomskog prostora u regionu.
Na spisku panela uočljivo je da se više puta pominje digitalizacija, pa sa pitanjem o važnosti razgovora o njoj započinjemo intervju sa Goranom Račićem, predsjednikom Područne privredne komore Banjaluka i predsjednikom organizacionog odbora Jahorina ekonomskog foruma.
– Digitalna transformacija je trend, svijet se mijenja mnogo brže nešto što smo mi spremni da prihvatimo promjene. I upravo zbog toga pokušavamo da o digitalizaciji u svim sferama ekonomije i društva govorimo više nego što u prethodnim godinama. Stoga su pitanja digitalizacije, energetske tranzicije, te radne snage u ovom momentu sigurno najvažnija za ovaj region.
Pitanja digitalizacije, energetske tranzicije, zajedničkog tržišta te radne snage, u ovom momentu sigurno su najvažnija za naš region
Ukoliko u tim oblastima budemo u trendu i pratimo sve što se dešava, onda možemo očekivati i veći i značajni priliv investicija. Investicije su nam neophodne jer dio BDP-a koji dolazi iz investicija je lako vrednovan i što građani veoma jasno vide u svojim budžetima ili u svakodnevnom životu. Bez investicija ne možemo očekivati razvoj naše ekonomije, a samim tim investicijama podižemo i nivo konkurentnosti ekonomije posebno u vremenu kada imamo nedostatak radne snage i kada pokušavamo na svaki mogući način da je obezbijedimo, pa čak i uvozom.
Kakvo je stanje po pitanju radne snage, očito je da se trendovi mijenjaju?
– Imamo velike zahtjeve da se procedure uvoza radne snage prilagode potrebama tržišta jer su koncipirane u periodu kada smo imali visoke stope nezaposlenosti i kada je interes države bio da zaštiti domaću nezaposlenu radnu snagu. U ovom momentu to više nije slučaj. Trenutno imamo veoma nisku stopu nezaposlenosti koja se kreće od pet do sedam odsto, ali kada bismo ušli u malo detaljnu analizu onda vidimo da se uglavnom radi o radnicima koji u ovom momentu nisu tržišno atraktivni, odnosno nisu spremni da odgovore zahtjevima koji se od njih traže u pogledu digitalizacije i specifičnih znanja. Sa druge strane, postoji jedan dio radnika koji su u nekoj sivoj zoni, koji se već bave nekim poslovima ili čak idu u inostranstvo pa svaka tri mjeseca se vraćaju i na taj način ostvaruju određena primanja i zadovoljavaju egzistencijalne potrebe.
Prva tema je plan ekonomskog rasta u našem regionu, o kojom aspektima se govori na tom panelu?
– Mi se zadnje tri godine bavimo pitanjem regionalnih integracija. S jedne strane tu je pitanje naše spremnosti da pristupimo određenim regionalnim integracijama, a s druge su potrebe koje privreda ima. Imamo potrebu privrede da se pojednostave određene procedure, a s druge strane imamo određena politička razmimoilaženja po pitanju uloge i značaja pojedinih zemalja. Vidimo da pojedini procesi koji su pokrenuti kroz Berlinski proces imaju saglasnost svih u regionu, međutim imamo veoma malo pozitivnih promjena koje se realizuju kroz taj proces, dok s druge strane, imamo Otvoreni Balkan i zemlje koje su kroz njega za kratko vrijeme uspjele da postignu napredak. Proces za koji u BiH imamo saglasnost ne donosi tako brzo potrebne rezultate kako bi olakšali procedure u ekonomskom smislu, a oni procesi koji su brzo dali rezultate, nemaju političku saglasnost. Postoji plan rasta koji je Evropska unija donijela za prostor Zapadnog Balkana, on je definisan kroz modalitete, predviđaju se i znatna sredstva koja bi trebala da pomognu zemljama Zapadnog Balkana u procesu prilagođavanja EU normativima i poboljšanja infrastrukture, jačanju privrede… Potrebno je da vidimo kako možemo ta sredstva staviti u funkciju razvoja i napretka ovog regiona i da time smirimo političke tenzije u samoj BiH. Iako u ovom momentu nisu svi spremni da se o tome razgovara, ali mi ćemo na tome insistirati i pokušati da damo doprinos smirivanju tenzija u BiH, kroz vraćanje na dnevni red tema koje su životno značajne za običnog čoveka i za ekonomiju zemlje.
Digitalna transformacija jeste trend koji je prisutan i pokušavamo da o digitalizaciji u svim sferama ekonomije i društva govorimo što više, jer ukoliko budemo u trendu i pratimo sve što se dešava u tim oblastima, možemo očekivati značajan priliv investicija
Na ovu tremu se nadovezuje i pitanje jednog tržišta?
– Jedinstveno ekonomsko tržište je prijeko potrebno. Svjedoci smo da nam radna snaga odlazi, a trošak zamjene jednog radnika u kompaniji iznosio preko deset hiljada maraka. Recimo, vozači su deficitarni već godinama, a njihov odlazak je jednim dijelom uslovljen time što provode dugo vremena na graničnim prelazima. Kolone koje su svakodnevne i to kod ljudi smanjuje volju da ostanu da rade na našim prostorima i okreću se prema EU koju obiđu bez ikakvih granica, ostvaruju daleko veći broj kilometra i samim tim veća primanja. Ako napravimo poređenje, vidimo da su plate po pređenom kilometru slične, ali razlika se stvara na tome što više vremena gube na granicama. Samim tim i cijena određenih proizvoda u maloprodajnim objektima je kod nas uslovljena i visokim troškovima transporta. Mi ćemo o toj temi razgovarati sa predstavnicima privrede iz cijelog regiona. Tu očekujemo učešće i predstavnika privredne komore Makedonije, Trajana Angilovskog, učešće Marka Čadeža, koji su bili podrška samom procesu Otvorenog Balkana iz Srbije. Imaćemo i nekoliko privrednika koji su prisutni na prostoru cijelog zapadnog Balkana i EU, koje će iz prve ruke prenijeti stanje u svojim oblastima.
Implementacija vještačke inteligencije je takođe u fokusu ovogodišnjeg foruma?
– O samoj vještačkoj inteligenciji postoje podijeljena mišljenja, ali smatram da je taj proces neizbježan i da ne možemo dozvoliti da nam se samo tako desi, već da moramo biti spremni da iskoristimo najbolje od njega. Danas imate situacije da se putem vještačke inteligencije rade najzahtjevnije operacije na ljudskom tijelu, a da mi nismo u situaciji da vještačku inteligenciju koristimo u procesom proizvodnje. Mi smo i prošle godine ovu temu imali na dnevnom redu, uz kvalitetne sagovornike, a kompanija Huawei je bila jedan od pokrovitelja tog panela. I ove godine će biti tu, uz naše sagovornike iz cijelog regiona, kao i iz Zapadne Evrope. Očekujemo učešće gostiju iz jedne zone Šangaja koji nazivaju ostrvo vještačke inteligencije, koja je sigurno jedna od najnaprednijih u tom dijelu svijeta. Mi moramo unapređivati poslovne procese da nas ne bi zatekao razvoj vještačke inteligencije, ali i kako bi poboljšali našu privredu. Sigurno da ćemo tu morati dosta da radimo na edukaciji naših privrednika i da im otvaramo vrata i na zapadnom i na istočnom tržištu AI. Ovo je značajna tema koje je i lani privukla veliki broj posjetilaca, i mislim da bi bilo dobro da i predstavnici najviših organa vlasti u BiH budu upoznati sa razgovorima na tom panelu i zaključcima koje će se svakom slučaju biti dostupni svima.
Još jedna od tema je energetika, na koji način se ona mora prilagođavati promjenama koje se dešavaju u tom sektoru?
– Proces energetske tranzicije je prisutan, teži se ka obnovljivim izvorima energije i mi imamo pretpostavke za razvoj elektrana iz tih izvora. Kod nas je problem pristupna mreža i donekle nedostatak kvalitetnih finansijera takvih investicija. Bitno je što smo u energetici stavili na dnevni red i pitanje gasa. Već dugo godina pričamo o gasu i preprekama da se gasna infrastruktura u Republici Srpskoj iskoristi. Gasna infrastruktura je interesantna za domaćinstva, jer bi na taj način dobili povoljniji energent, najveći gradovi bi putem gasa mogli da riješe problem grijanja. Gas je posebno dobra pretpostavka za privredu. U ovom momentu preduzeća koja koriste mazut i neki drugi energent sigurno da bi imali veliki motiv da koriste gas koji je ekološki prihvatljiv i koji omogućava određene uštede u samim proizvodnim procesima. Imamo situaciju da su naši energetski kapaciteti u većini proizvodnih kompanija bili predimenzionirani jer energetika nije bila značajna stavka u kalkulaciji. Danas se ti procesi mijenjaju svi predimenzionirani kapaciteti moraju da se smanjuju jer je energetika postala značajna stavka koju treba ukalkulisati u kreiranju cijena gotovih proizvoda. Pored gasa, imaćemo temu i vodonika, koji je kod nas praktično nepoznat. Vidimo da Srbija i Hrvatska već izrađuju strategiju za uvođenje vodonika kao veoma značajnog energenta i to pitanje i mi stavljamo na dnevni red naših vlada. Spremni smo da jedan tim stručnjaka iz te oblasti pristupi izradi strategije korištenja vodonika za prostor Republike Srpske. Očekujemo da će se o tim temama razgovarati na panelu.
Partneri našeg panela o elektromobilnosti u Tesla i Huawei, a učesnici će imati priliku da provozaju električne automobile i da vide kako to funkcioniše i na neki način biće upoznati kolike uštede donosi njihova upotreba
I banke će biti tema na jednom od panela, koja najvažnija pitanja se odnose na bankarski sektor?
– Banke su otišle najdalje u primjeni digitalnih rješenja i već u bankama imate primjer veštačke inteligencije koja od samog obraćanja korisnika daje informacije, pa do praćenja određenih dokumenata u kojima se dobijaju podaci o kreditnoj sposobnosti, linijama i slično. Mi ćemo osim digitalizacije i vještačke inteligencije koje su prisutne u bankama razgovarati i o investicionim mogućnostima banaka. Svjedoci smo da kvalitetnih investicija nedostaje na svim tržištima. Banke imaju određeni kreditni potencijal koji bi mogao biti stavljen u funkciju privrede, ali sa njihove strane se kaže da nema dovoljno kvalitetnih projekata koje bi finansirali. Ipak, kada podvučemo crtu, vidimo da depoziti u našim bankama iznose osam milijardi, a od toga depoziti građana više od pet milijardi. Mislim da je dobro što je Vlada RS krenula u emisiju narodnih obveznica, jer tako se stvaraju pretpostavke za razvoj tržišta kapitala, domaće stanovništvo se edukuje o mogućnostima da ostvare veće prihode nego što su to kamate u bankama, a banke se na taj način tjeraju da više razmišljaju o tržištu i realnom sektoru. Treba raditi na povjerenju, jer ukoliko bi građani imali povjerenja u hartije od vrijednosti svoje zemlje, mogla bi se izvršiti veoma značajna diversifikacija portfolija hartija od vrijednosti. Tu ne smijemo zanemariti našu dijasporu jer je ona u proteklom periodu bila veliki investitor kroz donacije i dotacije, ali i kroz kupovinu nekretnina na prostoru Republike Srpske i samim pokretanjem biznisa. U narodnom periodu treba imati značajnije prezentacije naših mogućnosti investiranja u hartije od vrijednosti prema našoj dijaspori i na tu temu ćemo i na forumu razgovarati. Osim toga, na forumu će biti dosta udruženja privrednika i naših poslovnih ljudi iz zapadne Evrope, privrednika iz Švajcarske, Austrije i Njemačke, i oni će moći upoznati domaće bankare i uvjeriti se da su naše banke likvidne i stabilne, da imaju depozite koji su potencijal za investiranje.
Infrastruktura je još jedna tema, šta je najvažnije reći o tome?
– Bitno je istaći da je infrastruktura pretpostavka samog razvoja. Pogrešno je mišljenje nekih političara da ne vrijedi ulagati infrastrukturu, da je to trošak koji neće moći da otplati investiciju. Mi ne možemo očekivati privredni razvoj bez razvoja infrastrukture. Infrastruktura je širok pojam, tu su i autoputevi, i spomenuta gasna infrastruktura, i infrastruktura za razvoj aviosaobraćaja. U proteklih nekoliko godina došlo je do rasta broja putnika na aerodromu Banjaluka. Ako imamo istraživanja koja kažu da svaki putnik ostavi minimalno 200 eura u lokalnoj sredini, vidimo da se kroz razvoj aerodroma može računati na prihode. Nije dobro što nam neki infrastrukturni radovi kasne. Već odavno je trebalo da bude završen koridor 5C koji je međunarodnog karaktera, djelimično kasne i radovi na povezivanju Banjaluke sa Srbijom, jer je bilo povlačenja investitora koji su bili izbrani kao finansijeri određenih dionica. Povezivanje Bijeljine i Beograda ide dobro i ukoliko u sledeće tri-četiri godine spojimo put od Doboja do Bjeljine, onda bi to sigurno bilo veoma značajno za razvoj. Ako uspijemo završiti onaj dio autoputeva u BiH koji nas otvara prema tržištu Srbije i prema tržištu Zapadne Evrope, onda smo stvorili značajnu pretpostavku za razvoj.
Odlučili ste se da jedan panel posvetite banjskom i zdravstvenom turizmu, zbog čega je ova tema važna?
– Imaćemo regionalno značajne učesnike na ovom panelu, od Sava grupacije koja predstavlja više slovenačkih banja, zatim udruženja banja iz Srbije, Hrvatske i Republike Srpske. Banjski turizam je na neki način budućnost. Dugo vremena na našim prostorima nije dobro vrednovan jer smatralo se da u banje idu samo bolesni. Na zapadu je prisutan trend da su banje u fokusu visoko platežnih gostiju, uz njih se vezuju kvalitetni bazeni, wellness i spa centri koje koriste ljudi kojima je potreban odmor. Tako imamo trend provođenja vikenda u banjama, i to je veoma značajno jer tu turistička sezona traje 12 meseci. Zimski ski centri pokušavaju da produže sezonu na ljeto, primorski centri pokušavaju kroz kongresni turizam da budu u fokusu i zimi, a banjski turizam je taj koji radi 12 meseci, i koji ima trend rasta na zapadnom tržištu. Imamo banje u Republici Srpskoj koje su u proteklih desetak godina shvatile trendove, imali su značajne investicije u medicinski relaks i drugi sadržaj, i one danas veoma dobro rade. U našim banjama veliki dio gostiju dolazi preko fonda zdravstvenog osiguranja. Imamo pozitivne primjere da je medicinski institut Zotović završio nove objekte i to predstavlja ono što danas razvijeno tržište traži, to će sigurno da unaprijedi našu ponudu banjskog turizma. Sa druge strane imamo kapacitete koji nisu u funkciji, imamo dosta mineralnih izvora koji bi omogućili da se banjski turizam razvija. Možemo da otvorimo naše tržište za investicije, a potrebno je da napravimo strategiju koju bi mogli da ponudimo investitorima zainteresovanim za ulaganje u banjski turizam jer smatramo da je to nešto što sigurno u narodnom periodu može biti jedan od nosilaca razvoja određenih lokalnih zajednica.
Na Jahorini će biti i predstavnici naših privrednika iz zapadne Evrope, oni se mogu uvjeriti da su domaće banke potencijalne za finansiranje njihovih projekata, a biće upoznati sa mogućnošću ulaganja u hartije od vrijednosti Republike Srpske
MOTIVACIONI GOVOR SELEKTORA
Ko je planiran za motivaciono predavanje koje otvara Jahorina ekonomski forum?
– Ove godine ćemo imati motivaciono predavanje sa gospodinom Svetislavom Pešićem, trenerom reprezentacije Srbije i osvajačem brojnih medalja kako na reprezentativnom tako i na klupskom nivou. Vidjećemo koliko iskustvo jednog pobjednika i motivatora u sportu može da se prenese na stanje u biznisu. Osim njegovog predavanja, planirali smo da napravimo uvid u političku situacija tako što ćemo okupiti jednu grupu bivših lidera sa prostora bivše Jugoslavije, koji bi dali svoje viđenje trenutne situacije i na koji način oni gledaju protekli period, gdje misle da su možda oni u prošlosti griješili, na čemu su trebali više da rade, šta bi možda sada ponovili. Mislim da će to biti jedan interesantan razgovor i mi očekujemo potvrde kako bi mogli da njih i zvanično stavimo na spisak govornika na forumu.
ELEKTROMOBILNOST
Na jednom panelu govoriće se o elektromobilnosti i tu ćete imati i renomiranog partnera, kompaniju Tesla? Koliki je značaj to što svjetske kompanije prepoznaju forum kao mjesto na kome imaju priliku da šire inovacije i ideje?
– Elektromobilnost je već realnost. Postoje određene tendencije i trendovi, mi ih upoznajemo od drugih. Nemamo infrastrukturu za to i moramo je prilagođavati potrebama ljudi koji prolaze kroz ove prostore. Ako mi gradimo mrežu autoputeva i ukoliko tu mrežu nismo prilagodili onima koji voze električna auta, ako nemaju gdje da ih napune, onda mi nismo uradili dobar posao. Moramo imati posebne procedure za te oblasti, jer ako imamo sadašnju praksu da su ljudi po godinu dana čekali upotrebnu dozvolu za jedan punjač, to nije dobro. Ako ove godine očekujemo veliki broj građana koji će skraćivati put iz Mađarske prema Jadranu kroz Srpsku, onda im moramo omogućiti da imaju gdje da napune svoje vozila. Na tu temu smo partneri i sa Teslom i sa Huaweom. Huawei takođe ima svoja električna vozila, značajni su proizvođači električnih punjača, tako da nam je sa tog aspekta stalo da sa najboljima u tom segmentu razgovaramo o ovoj temi. Građani će takođe imati priliku da na forumu isprobaju vožnju električnih vozila, da vide kako to funkcioniše i na neki način biće upoznati kolike uštede donosi njihova upotreba. Imamo projekciju da 30 vozila kompanije koja ima svoje komercijalne sadržaje, dnevno prelaze 200 kilometara. Korištenjem električnih automobila oni godišnje štede oko 220 hiljada eura. To su uštede na koje se mora računati.
PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU
Podrška ženskom preduzetništvu je u fokusu raznih institucija, od EU pa do poslovnih banaka i međunarodnih donatora koji imaju posebne programe za preduzetnice.
– Mi ćemo ove godine nastaviti trend predstavljanja liderki u poslovnom svijetu, imamo i podršku Privredne komore Srbije koja će nam biti jedan od partnera uz Ekonomski institut iz Beograda i Privrednu komoru Vojvodine. Ove godine ćemo biti jači za Privrednu komoru Srbije, tako da će i preduzetnice iz Srbije imati priliku da predstave sebe i projekte. Već sad imaju ozbiljan broj žena koji je uključen u njihovo udruženje, to su žene koje upravljaju velikim i značajnim sistemima i koje u procesima koriste sve ono što mi razmatramo na forumu. I procese digitalizacije i vještačkoj inteligencije i energetske tranzicije. Bićemo u prilici da na forumu predstavimo damu u biznisu koja je u proteklih godinu dana obilježila prostor Zapadnog Balkana. Žene iz biznisa će moći da kandiduju one koje smatraju liderom u nekom biznisu i žiri će proglasiti najbolju. Njoj će naš forum, zajedno sa partnerom MK Grupom omogućiti da učestvuje na svim njihovim seminarima koje se tiču podrške koja je na neki način finansirana iz evropskih programa, i to je prilika za dalji razvoj biznisa. To je naš način da promovišemo trend žena u biznisu.
